{"id":16084,"date":"2022-06-17T13:24:04","date_gmt":"2022-06-17T11:24:04","guid":{"rendered":"https:\/\/journalift.org\/?p=16084"},"modified":"2022-06-17T13:24:54","modified_gmt":"2022-06-17T11:24:54","slug":"ne-pokusavaj-hiperlokalno-bez-bese","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/ne-pokusavaj-hiperlokalno-bez-bese\/","title":{"rendered":"Ne poku\u0161avaj hiperlokalno bez bese"},"content":{"rendered":"\n

\u201cHiperlokalno\u201d je ve\u0107 du\u017ee vrijeme popularna rije\u010d u medijima. Kako je koncentracija vlasni\u0161tva nad tradicionalnim medijima i prodor dru\u0161tvenih mre\u017ea ozbiljno potkopala lokalne medije diljem svijeta, sve se manje i manje pre\u017eivjelih lokalnih medijskih organizacija bori prona\u0107i odr\u017eive poslovne modele za odr\u017eavanje proizvodnje lokalnog sadr\u017eaja. \n<\/p>\n\n

Zbog ovog procesa, publika izvan velikih gradskih podru\u010dja uglavnom ostaje neuslu\u017eena. Nacionalne i regionalne medijske organizacije isprva su gledale na hiperlokalni sadr\u017eaj kao na priliku da popune tu ni\u0161u, ali u mnogim zemljama novonastali online mediji bili su uspje\u0161niji u razvoju boljih strategija sadr\u017eaja i u\u010dinkovitijih poslovnih modela od naslije\u0111enih medijskih organizacija. \n<\/p>\n\n

Giganti kao \u0161to su New York Times, The Washington Post i MSNBC pokrenuli su svoje vlastite hiperlokalne platforme po\u010detkom 2000-ih, da bi ih nekoliko godina kasnije povukli s mre\u017ee. Istovremeno, poluprofesionalne, \u010desto volonterski vo\u0111ene i nekomercijalne digitalne ku\u0107e nastojale su se integrirati u lokalne zajednice, pru\u017eaju\u0107i im pokrivanje vijesti i relevantnih tema koje su im potrebne. \n<\/p>\n\n

Ali \u0161ta zapravo zna\u010di “hiperlokalno”<\/h2>\n\n

i za\u0161to su neki poku\u0161aji uspje\u0161niji od drugih; i \u0161to je najva\u017enije, postoji li novi hiperlokalni model koji mo\u017ee biti od koristi medijskim organizacijama na globalnoj razini? \n<\/p>\n\n

\u201cHiperlokalno\u201d se u novinarstvu tradicionalno opisuje kao sadr\u017eaj koji pokriva doga\u0111aje i teme koji se doga\u0111aju i relevantni su samo u maloj lokalnoj zajednici<\/strong>,<\/span> a koji mo\u017ee varirati od sela do malog grada do odre\u0111ene \u010detvrti u ve\u0107em gradu. \u201cHiperlokalno\u201d mo\u017ee i\u0107i jo\u0161 dublje: <\/span>mo\u017ee slu\u017eiti samo potrebama dijela geografski definiranog podru\u010dja, npr. etni\u010dkih ili vjerskih skupina, ljubitelja\/ca prirode ili umjetnosti koji \u017eive na odre\u0111enom podru\u010dju, itd.<\/strong><\/p><\/p>\n\n

\u0160to se ti\u010de sadr\u017eaja, evidentna je potra\u017enja za ovakvom izvje\u0161tavanjem \u2013 nacionalni i regionalni mediji ne pokrivaju vijesti koje ne smatraju relevantnim za \u0161iru publiku.<\/p>\n\n

Kao rezultat toga, ljudi bi mogli biti svjesni \u0161ta se doga\u0111a u glavnom gradu dr\u017eave ili \u010dak u inostranstvu, ali im je te\u0161ko pristupiti vijestima koje su va\u017ene za njihov svakodnevni \u017eivot u zajednicama u kojima \u017eive. \n<\/p><\/blockquote><\/figure>\n\n

“Hiperlokalni” kao poslovni model obi\u010dno se odnosi na generiranje svih prihoda u potpunosti od mikro publike kojoj medij slu\u017ei: bilo izravno, u obliku donacija ili pretplata \u010dlanova\/ica zajednice, putem ogla\u0161avanja i sponzorstva malih poduze\u0107a koja slu\u017ee istoj populaciji, ili od lokalnih vlasti i institucija. \n<\/p>\n\n

Me\u0111utim; mora se primijetiti da dosta hiperlokalnih medija nema i ne treba im poslovni model. Ljudi koji rade za njih, rijetko profesionalni novinari, su volonteri\/ke – nepla\u0107eni entuzijasti\/ce koji stvaraju sadr\u017eaje u svoje slobodno vrijeme, kao doprinos svojoj zajednici. Za potrebe ovog \u010dlanka, pogledajmo ih samo iz perspektive sadr\u017eaja i produkcije i poku\u0161ajmo otkriti za\u0161to su \u010desto uspje\u0161niji od nekih profesionalnih modela. \n<\/p>\n\n

Hiperlokalne web stranice s vijestima oslanjaju se na doprinos \u010ditatelja\/ca i interakciji zajednice.<\/strong> Dok svi mediji u digitalnom dobu imaju odre\u0111enu razinu korisni\u010dkog sadr\u017eaja i anga\u017emana zajednice, hiperlokalno se uglavnom, ako ne u potpunosti, odnosi na to. Njihovi urednici\/ce djeluju i kao kreatori\/ce sadr\u017eaja i kao kustosi\/ce i moderatori\/ce sadr\u017eaja koje stvara publika kojoj slu\u017ee.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Uspjeh daleko od zagarantovanog<\/h2>\n\n

Po\u010detkom 2000-ih, kada je termin \u201chiperlokalno\u201d po\u010deo da dobija na popularnosti, smatran je inovativnim na\u010dinom nadoknade gubitka tradicionalnih lokalnih medija i iskori\u0161tavanja prednosti \u201cdemokratizacije\u201d medija koja je do\u0161la s digitalnim izdava\u0161tvom. Neke od najve\u0107ih publikacija u SAD-u su iskoristile priliku i pokrenule vlastita hiperlokalna izdanja s nadom da \u0107e doprijeti do nove publike. 2009. godine New York Times je pokrenuo <\/span>The Local<\/span><\/a>, online medij fokusiran na East Village New Yorka.<\/span><\/p><\/p>\n\n

U The Localu iskusni urednici NYT-a vodili su rad studenata\/ica sa NYU Instituta za novinarstvo kako bi pokrili lokalna pitanja i dali glas lokalnom stanovni\u0161tvu. <\/span>Zatvoren je 2013. godine<\/span><\/a>, ustupaju\u0107i mjesto <\/span>Bedford + Boweryju<\/span><\/a>, ovoga puta u saradnji sa New York Magazineom, i pokrivaju\u0107i \u0161ire podru\u010dje New Yorka. Posljednja publikacija objavljena je u maju 2021. godine.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Eksperiment Washington Posta s hiperlokalnim Loudoun Extra, koji pokriva kvartove oko Washingtona D.C. zapo\u010deo je s radom 2007. a zatvoren je nakon samo dvije godine, kao razlog navode\u0107i “neodr\u017eivost modela”. \n<\/p>\n\n

Tako\u0111e 2009. godine, MSNBC.com je kupio hiperlokalni start-up EveryBlock, koji je trajao du\u017ee, ali je zatvoren kao samostalno izdanje 2018. godine. \n<\/p>\n\n

Globalizirani hiperlokal: oksimoron ili uspje\u0161an poslovni model?<\/h2>\n\n

EveryBlock sada preusmjerava na<\/span> Nextdoor<\/span><\/a>, aplikaciju za dru\u0161tvene medije specijaliziranu za generirane sadr\u017eaje hiperlokalnog korisnika koji me\u0111usobno povezuju susjede sa susjedima, te sa poslovnim subjektima i lokalnim institucijama. Kada u\u0111ete, od korisnika\/ca se tra\u017ei da u\u0111u u njihovu lokaciju, \u0161to ih direktno usmjerava na fokusirani lokalizirani sadr\u017eaj kreiran za njihov lokalitet. U stvarnosti, <\/span>Nextdoor je ogromna mre\u017ea nezavisnih mikro mre\u017ea koje pokrivaju stotine zasebnih lokacija, od kojih svaka nosi samo sadr\u017eaj relevantan za to odre\u0111eno mjesto; to je zapravo mre\u017ea hiperlokalnih dru\u0161tvenih medija<\/strong>.<\/span> Nextdoor je dostupan u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje kompanija tvrdi da dose\u017ee 30% doma\u0107instava, te u Kanadi, Velikoj Britaniji, Njema\u010dkoj, Francuskoj, Holandiji, Italiji, \u0160paniji, \u0160vedskoj, Danskoj i Australiji; i namjerava da se \u0161iri dalje.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Spajanje hiperlokalnog sadr\u017eaja s dostupno\u0161\u0107u dru\u0161tvene mre\u017ee i prepu\u0161tanje svih kreiranja sadr\u017eaja korisnicima, model sli\u010dan drugim dru\u0161tvenim medijima, pokazao se kao dobro poslovno rje\u0161enje: Nextdoor je javna kompanija koja kotira na njujor\u0161koj berzi. Berza ima procijenjenu vrijednost od 4,3 milijarde ameri\u010dkih dolara. Aplikacija je besplatna za korisnike\/ce, a zara\u0111uje od lokalnih tvrtki i brendova. \n<\/p>\n\n

Malim preduze\u0107ima nudi direktnu vezu sa neposrednim susjedstvom koje opslu\u017euju. Prednosti za lokalna preduze\u0107a su jasne: velika ve\u0107ina lokalnog stanovni\u0161tva kupuje lokalno; a mnogi su namjerno spremni potro\u0161iti vi\u0161e ako kupuju lokalno. Aplikacija nudi preduze\u0107ima nekoliko opcija koje variraju od jednostavne objave do opse\u017enih opcija pla\u0107enog ogla\u0161avanja. \n<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Nextdoor tako\u0111er nudi nacionalnim ogla\u0161iva\u010dima i brendovima prilago\u0111eno, lokalizirano ogla\u0161avanje koje njihovu ponudu \u010dini bli\u017eom lokalnom stanovni\u0161tvu. \n<\/p>\n\n

Kako bi ponuda sadr\u017eaja bila ja\u010da, Nextdoor nudi opcije za javne agencije \u2013 lokalne vlasti, zdravstvene ustanove i javni prijevoz. Ukratko, korisnici\/ce Nextdoora dobivaju sve informacije o doga\u0111ajima, novostima, trgovinama i uslugama koje bi im mogle zatrebati; a kompanije dobivaju pristup odre\u0111enim klijentima koje opslu\u017euju u relevantnom susjedstvu. \n<\/p>\n\n

Iako je ovo primjer hiperlokalnog koji je postao komercijalni sadr\u017eaj u industrijskoj skali, drugi primjeri uspje\u0161nog hiperlokalnog sadr\u017eaja tako\u0111er izlaze, slijede\u0107i vrlo razli\u010dite puteve sadr\u017eaja i prihoda. \n<\/p>\n\n

Mali grad sa velikim zvukom<\/h2>\n\n

Bromyard FM, unato\u010d svom nazivu, zapravo je radio samo na mre\u017ei, koji je zapo\u010deo s radom tokom lockdowna u martu 2020. u Herefordshireu u Engleskoj. Otvorio ga je lokalni rock muzi\u010dar i DJ i njegov bend entuzijasta koji su smatrali da njihova zajednica treba lokalne informacije i osje\u0107aj pripadnosti kako bi se borila protiv usamljenosti u vrijeme kada je napu\u0161tanje ku\u0107e bilo nemogu\u0107e. Brzo se pretvorio u vitalnu platformu lokalne zajednice koja sada ima 5.700 \u010dlanova (u gradu od 4.500 stanovnika) samo u Facebook grupi Bromyard FM Chat. \n<\/p>\n\n

Njegov recept za uspjeh: odli\u010dna muzika prilago\u0111ena demografiji, lokalnim vijestima i temama od interesa, te besprijekorna integracija u lokalnu zajednicu, poslovne i javne institucije.<\/strong><\/p><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Evo nekoliko primjera sadr\u017eaja koji nudi:<\/p>\n\n

Otvorit \u0107e se novi kafi\u0107<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Gradsko vije\u0107e planira raspravu:<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n
\"\"<\/figure>\n\n

Dobrotvorna priredba za osobu iz zajednice kojoj je potrebna operacija<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Poslovni model Bromyard FM temelji se na donacijama, pretplati i ogla\u0161avanju; me\u0111utim, predanost, volonterizam i osje\u0107aj pripadnosti zajednici i dalje su klju\u010dni za uspjeh. Zajednica je stala iza stanice od samog po\u010detka, kreiraju\u0107i <\/span>GoFundMe stranicu za prikupljanje sredstava<\/span><\/a> (u po\u010detku bez znanja osniva\u010da) kako bi pomogla u podr\u0161ci stanici.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Ponuda podr\u017eavaocima\/teljicama i ogla\u0161iva\u010dima podijeljena je u tri kategorije; ali razlike me\u0111u njima nisu prevelike i sve su dostupne svima koji su zainteresirani za podr\u0161ku radiju i pristup lokalnoj publici. \n<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Humans of New York: Od foto bloga do globalnog kulturnog fenomena (i vi\u0161emilionske humanitarne zaklade) \n<\/h2>\n\n
\"\"<\/figure>\n\n

Svjetski poznati projekt Humans of New York (HONY) pokrenut je u novembru 2010. kao privatni fotoblog ameri\u010dkog fotografa Brandona Stantona, koji je u po\u010detku \u017eelio slikati 10.000 stanovnika\/ca New Yorka i staviti ih na kartu grada<\/strong>.<\/span> Ubrzo je slikama po\u010deo dodavati razgovore i pri\u010de te je foto blog pretvorio u specifi\u010dan medij, od hiperlokalnog do globalnog. <\/span>HONY Facebook stranica<\/span><\/a> uskoro \u0107e dosegnuti 18 miliona pratitelja\/ica \u0161irom svijeta. HONY je objavljen kao serija knjiga i inspirirao je brojne projekte \u201cLjudi\u2026\u201d \u0161irom svijeta. Fotograf Brandon Stanton imao je 26 godina kada je pokrenuo Humans of New York.<\/span><\/p><\/p>\n\n

HONY nije komercijalna aktivnost, ve\u0107 prikuplja sredstva za podr\u0161ku proizvodnji; i poma\u017ee svojim podr\u017eavateljima\/cama u nevolji. U objavi na Facebooku iz 2021. godine Brandon Stanton ka\u017ee \u201c…dosad smo prikupili preko 20 miliona dolara kako bismo pomogli u ubla\u017eavanju tereta. Sve je to napravljeno bez ijednog sponzoriranog posta ili reklame, a primarni razlog tome je podr\u0161ka pretplatnika\/ca Patreona.\u201d \n<\/p>\n\n

Patreon je popularna ameri\u010dka platforma za pretplatu (crowdfunding) koja obo\u017eavateljima\/kama omogu\u0107uje finansiranje svojih omiljenih izvo\u0111a\u010da\/ica. U zamjenu za mjese\u010dnu donaciju podr\u017eavatelji\/ce dobivaju pristup ekskluzivnom sadr\u017eaju i zajednici i uvid u kreativni proces. \n<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n
\"\"<\/figure>\n\n

Kako Standardna Vremena blijede, nova Svjetlost se uzdi\u017ee<\/h2>\n\n

New Bedford, Massachusetts je grad od 100.000 stanovnika, poznat uglavnom kao veliko trgova\u010dko ribarsko sredi\u0161te, nekada\u0161nji glavni grad ameri\u010dke kitolovske industrije. Njegove naslije\u0111ene novine The Standard-Times (Standardna Vremena) nekoliko su puta mijenjale vlasnika i trenutno su u vlasni\u0161tvu Gannetta, najve\u0107eg ameri\u010dkog izdava\u010da novina. Budu\u0107i da se lokalno tr\u017ei\u0161te \u0161tampanih novina stalno smanjuje, a online prihodi ne pru\u017eaju dovoljnu zamjenu za odr\u017eavanje robusne proizvodnje sadr\u017eaja, The Standard-Times je radikalno smanjio broj osoblja i bori se s pru\u017eanjem sveobuhvatnog pokrivanja vijesti i pitanja od interesa za lokalnu javnost. \n<\/p>\n\n

Zasad ova pri\u010da nije iznimka – procjenjuje se da je u posljednjih petnaest godina samo u SAD-u zatvoreno oko 2.200 lokalnih novina; a broj novinara\/ki se prepolovio. \n<\/p>\n\n

Ono \u0161to New Bedford \u010dini druga\u010dijim je The Light (Svjetlost), neprofitna lokalna ku\u0107a koju su osnovali biv\u0161i novinari\/ke The Standard-Timesa i Boston Globea, relativno rijedak primjer uspje\u0161ne lokalne alternative koju su stvorili profesionalni novinari\/ke naslije\u0111enih medija, koji mogu osigurati neovisno, dubinsko pokrivanje va\u017enih lokalnih tema. Osniva\u010d Lighta je biv\u0161i izvr\u0161ni direktor Boston Globea koji je postavio Globeove web platforme 90-ih godina. Medij u potpunosti ovisi o sponzorima i donacijama:<\/span><\/p><\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Trenutno prikuplja sredstva od javnosti kako bi dosegao donaciju od 100.000 ameri\u010dkih dolara “istomi\u0161ljeni\u010dkog donatora”; i nada se da \u0107e do\u0107i do cilja pred svoj prvi ro\u0111endan ovog juna 2022. \n<\/p>\n\n

Uspjeh? Mo\u017eda je prerano da se tako okarakterizira.<\/p>\n\n

Sa\u017eetak<\/h2>\n\n

Pokretanje hiperlokalnog medija, ili pokretanje hiperlokalnog sadr\u017eaja, \u010dak i sa najboljim namjerama i idejama za kvalitetan sadr\u017eaj, nije garancija za uspjeh. Primjeri onih koji su ga napravili toliko su razli\u010diti jedni od drugih da nije mogu\u0107e, barem za sada, uspostaviti model koji bi funkcionirao. Postoji, me\u0111utim, nekoliko funkcija koje dijele svi uspje\u0161ni hiperlokalni mediji: \n<\/p>\n\n