{"id":16341,"date":"2022-07-06T17:16:55","date_gmt":"2022-07-06T15:16:55","guid":{"rendered":"https:\/\/journalift.org\/?p=16341"},"modified":"2022-07-06T17:19:34","modified_gmt":"2022-07-06T15:19:34","slug":"posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/","title":{"rendered":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini"},"content":{"rendered":"\n

Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji rada, Covid-19 je neproporcionalno uticao na mlade ljude na Balkanu, uzrokuju\u0107i nezaposlenost, lo\u0161e obrazovanje i probleme mentalnog zdravlja koji mogu trajati i nakon pandemije. Ovo izaziva duboku zabrinutost s obzirom da su se i prije pandemije mladi na Zapadnom Balkanu ve\u0107 suo\u010davali sa zna\u010dajnim izazovima u pogledu zapo\u0161ljavanja i socijalne uklju\u010denosti.<\/span> Ali da li je prekasno da se izbjegne \u201epandemijski o\u017eiljak\u201c na mladima? Koja su rje\u0161enja za oporavak koji uklju\u010duje mlade?<\/i><\/b><\/p><\/p>\n\n

Dan nakon Dana oslobo\u0111enja Albanije, koji je godi\u0161nji dr\u017eavni praznik, no\u0107 29. novembra 2020. godine, bila je stra\u0161na no\u0107 za gra\u0111ane albanskog malog grada Librazhd. Jedan mladi\u0107 je sko\u010dio sa petog sprata zgrade poku\u0161avaju\u0107i da okon\u010da svoj \u017eivot. U\u017easna buka i njegovi vrisci \u0161okirali su kom\u0161ije. Mladi\u0107 je hitno prevezen u lokalnu bolnicu; zbog vi\u0161estrukih rana, morao je da bude transportovan u traumatolo\u0161ku bolnicu u Tirani. Dvadeset\u010detvorogodi\u0161njak sa inicijalima J.S. pao je na ukrasni \u017ebun ispred zgrade, koji mu je spasio \u017eivot, ali doprinio da ostane paralizovan za cijeli \u017eivot. U gradu Librazhd nikada se nije desilo ovako ne\u0161to. Kom\u0161ije su se odmah okupile pitaju\u0107i se \u0161to je mogao da bude razlog ovome. Lushka, sredovje\u010dna \u017eena iz Librazhda, vri\u0161te\u0107i se pitala za\u0161to je to uradio. Rekla je da nije postojao razlog da dje\u010dak okon\u010da svoj \u017eivot.<\/p>\n\n

Iako je u svim lokalnim i <\/b>nacionalnim medijima<\/b><\/a> ovo objavljeno kao poku\u0161aj samoubistva, policija je to zvani\u010dno registrovala kao nesre\u0107u. <\/b>Postojale su dvije razli\u010dite verzije pri\u010de. Razgovarali smo sa njegovom porodicom. Njegovom ocu nije bilo ugodno zbog policijskog izvje\u0161taja. U to vrijeme se osje\u0107ao lo\u0161e i prijavio je to kao nesre\u0107u zbog kulturnog pritiska i pritiska javnog mnjenja.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Kao da siroma\u0161tvo nije bilo dovoljno, ti\u0161ina i tuga su zadesile porodicu. Televizija je bila isklju\u010dena jer porodica nije mogla da podnese nikakve zvukove.<\/p>\n\n

Zatekli smo dje\u010daka paralizovanog, kako le\u017ei u svom ortopedskom krevetu, nesposoban da govori mnogo. Jo\u0161 uvijek je osje\u0107ao jake bolove. \u010cim je vidio da je neko do\u0161ao da ga intervjui\u0161e, briznuo je u pla\u010d. \u201eBarem sam \u017eiv\u201c – rekao je. Pitali smo ga kako je i \u0161ta se dogodilo te no\u0107i.<\/p>\n\n

\u201eNisam se osje\u0107ao dobro kada sam ovo uradio. Imao sam svoje li\u010dne probleme i krize. Nisam mogao da se otvorim nikome jer bi me svi smatrali ludim. Bio sam psihi\u010dki bolestan i preplavljen negativnom energijom. Ja sam neprijatelj samom sebi. Nakon \u0161to sam ovo uradio, svi su poku\u0161ali da me saslu\u0161aju, ali sada je prekasno\u201d, zavr\u0161io je razgovor mladi\u0107.<\/p>\n\n

Po\u0161tovali smo privatnost porodice. Nije mu bilo prijatno da nastavi pa je njegov otac usko\u010dio u razgovor. \n<\/p>\n\n

\u201e\u017delim da slu\u010daj mog sina bude poruka za podizanje svijesti i razumijevanje tu\u0111eg bola. To nas \u010dini ljudima. Napravili smo veliku gre\u0161ku, \u0161to mi je moj drugi sin stavio do znanja. Nije trebalo da prijavimo slu\u010daj kao nesre\u0107u. Vi\u0161e se ne stidimo da ka\u017eemo da je na\u0161 sin bio psihi\u010dki bolestan zbog karantina. Raskinuo je sa svojom djevojkom, nije polo\u017eio ispite na fakultetu i sjedio je 24 sata zure\u0107i u zid; za njega je to bio trenutak slabosti. Osje\u0107am se lo\u0161e kao otac. Trebalo je da budem bliskiji sa njim i obratim pa\u017enju \u010dak i na njegovo \u010dudno pona\u0161anje. Trebalo je bolje da postupim i da mu ka\u017eem da je u redu ako se do\u017eivi neuspjeh. \u017dalim zbog svoje gre\u0161ke. \u010cak i mi kao roditelji u\u010dimo na sopstvenim gre\u0161kama.\u201c<\/p>\n\n

Ova nesre\u0107na porodica mora da prevazi\u0111e predrasude i govorkanja nakon \u0161to se ovo desilo. Mladi\u0107 koji je prere\u017eivio nesre\u0107u ne mo\u017ee da iza\u0111e napolje jer je izgubio obje noge. Ki\u010dmeni stub mu je slomljen, zbog \u010dega \u0107e ostati invalid do kraja \u017eivota. Kao da to nije bilo dovoljno, njegovi roditelji su se morali nositi sa radoznalo\u0161\u0107u i uvredljivim pitanjima zajednice i susjedstva. Sve \u0161to Nazmi, otac mladi\u0107a, ima da ka\u017ee za njih je da ne \u0161ire pri\u010de o njegovoj tragediji, ve\u0107 da gledaju svoju decu i poku\u0161aju da budu bliski sa njima.<\/p>\n\n

Arjana Novaku, nezaposlena \u017eena koja kod ku\u0107e ima mu\u017ea invalida, govori o te\u0161koj situaciji koja je zadesila zbog pandemije.<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>
\n

\u201ePandemija je bila veoma te\u0161ka za moju porodicu i za mene kao \u017eenu, samu, nezaposlenu. Bilo je veoma stresno suo\u010diti se sa ekonomskom krizom i to mi je pogor\u0161alo situaciju jer moram da se brinem i o osobi sa invaliditetom.\u201d \n<\/p>\n\n\n\n

Nisam mogla to da radim, jer sam i ja hroni\u010dno bolesna. Ovaj stres je uticao i na moju maloljetnu djecu. Ne mogu da ispunjavam njihove potrebe.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n

Ja sam hranilac porodice. Uputila sam brojne molbe za pomo\u0107, dobijala sam samo prazne rije\u010di, nikakvu podr\u0161ku. Umorna sam od obilazaka lokalnih institucija u nadi da \u0107u prona\u0107i rje\u0161enje, ali to je bilo nemogu\u0107e\u201c, zaklju\u010duje Arjana.<\/p>\n\n

Jedna od njenih k\u0107erki poku\u0161ala je samoubistvo tokom COVID-19. Imala je samoubila\u010dke misli i rekla je da nije sre\u0107na u ovom \u017eivotu.<\/p>\n\n

Njeni drugovi iz odjeljenja su je stalno zlostavljali zbog njene te\u017eine. Dobila je mnogo memova koji su je etiketirali. Bilo je \u010dudo da sam ovo otkrila dovoljno rano; Razgovarala sam sa roditeljima tih nasilnika i u\u010diteljicom. Bili su svjesni moje zabrinutosti i odmah su preduzeli korake da njihova djeca bolje shvate posljedice svog pona\u0161anja i izvine se. Sje\u0107am se da je jedan od nasilnika \u010dak i plakao kada je saznao koliko su njegovo pona\u0161anje i njihove u\u017easne rije\u010di uticale na moju k\u0107erku.<\/p>\n\n

Samopovre\u0111ivanje me\u0111u tinejd\u017eerima u porastu<\/h2>\n\n

Rexhep Shaka, socijalni radnik u op\u0161tini Librazhd, ka\u017ee da su albanska ruralna podru\u010dja zanemarena zbog drugih prioriteta. \u201eNemamo kapaciteta i sredstava. Ja mogu da saslu\u0161am i uvijek smo se trudili da im budemo blizu kad su njihove potrebe u pitanju, ali je potrebno vi\u0161e psihologa i psihijatara za rje\u0161avanje ovih problema. Neki mladi ljudi su se osje\u0107ali zaista sami na svijetu. Tipi\u010dne radnje uklju\u010duju rezanje, grebanje i trganje ili \u010dupanje ko\u017ee ili kose. Neki ljudi tako\u0111e mogu udarati glavom o zid ili udarati predmete ili sebe. Me\u0111utim, nije svako samopovre\u0111ivanje povezano sa samoubistvom. Osloba\u0111anje od samopovre\u0111ivanja mo\u017ee potrajati godinama; tra\u017eenje stru\u010dnjaka za mentalno zdravlje mo\u017ee pomo\u0107i adolescentima da pre\u0111u sa samopovre\u0111ivanja na samopomo\u0107. Ali ne\u0107e svako biti spreman da odmah prestane, \u0161to roditelji moraju imati na umu.\u201d<\/p>\n\n

\"Na<\/figure>
\n

<\/p>\n\n\n\n

Miljana Hasanaj, psiholog iz Ekolo\u0161kog centra za studije i istra\u017eivanje, rje\u0161enja za mentalnu bolest mladih vidi u prirodi, a ne u tradicionalnim nastavnim planovima i programima. \u201eUvijek govorim mladima koji se bore sa odre\u0111enim stvarima u \u017eivotu, iza\u0111ite u prirodu, ona vas nikada ne\u0107e iznevjeriti. Priroda pru\u017ea veliko osloba\u0111anje od stresa i omogu\u0107ava nam da se udaljimo od stvari koje nam prvenstveno izazivaju stres.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n

Ministarstvo obrazovanja i sporta u Albaniji treba da istakne ulogu psihologije u \u0161kolama. Idealno bi bilo da svaka \u0161kola ima psihologa. Treba izdvojiti vi\u0161e sredstava za zapo\u0161ljavanje psihologa. Ponekad je sve \u0161to im treba samo neko ko \u0107e ih saslu\u0161ati.\u201d \n<\/p>\n\n

\"\"

Novinarski tim sa takmi\u010denja mladih novinara. S desna na lijevo: Amra, Jeta i Arlis.<\/span><\/i><\/p><\/figcaption><\/figure>\n\n

Razli\u010dite zemlje, isti problemi<\/h2>\n\n

Ako se odvezemo ne\u0161to vi\u0161e od 400 kilometara sjeverozapadno, do Bosne i Hercegovine, razumje\u0107emo za\u0161to je to problem koji intenzivno poga\u0111a Zapadni Balkan, te da u ovom slu\u010daju nema velikih “razlika” izme\u0111u zemalja regiona. \n<\/p>\n\n

Nihad Boji\u0107 iz \u0160eri\u0107a, BiH, prisje\u0107a se bolnih trenutaka kada je saznao kako je njegov prijatelj izvr\u0161io samoubistvo, govore\u0107i nam kolika je zabluda da o samoubistvu ne treba pri\u010dati jer se ono na taj na\u010din podsti\u010de. \n<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

\u201eZa tu u\u017easnu vijest saznao sam od njegovih kom\u0161ija. Bio je to zaista jedan od najte\u017eih poziva, pora\u017eavaju\u0107e je saznati da je voljena osoba na takav na\u010din napustila ovaj svijet.” \n<\/p>\n\n

60 ljudi bliskih toj osobi \u0107e biti pogo\u0111eno njegovim\/njenim samoubistvom<\/h2>\n\n

Stopa samoubistava u BiH prema <\/span>World Population Review<\/span><\/i> <\/a>iznosi 10,9 na 100.000 stanovnika. Za\u0161to moramo ozbiljno i sistematski shvatati slu\u010dajeve samoubistva pokazuje i nau\u010dno dokazana \u010dinjenica koju je s nama podijelila magistar psihologije Vildana Zrnanovi\u0107-Hasanovi\u0107. Ona ka\u017ee da je iza svake osobe koja izvr\u0161i samoubistvo <\/span>u prosjeku 60 bliskih ljudi \u201epogo\u0111eno” ovom smr\u0107u.<\/b><\/p><\/p>\n\n

Kako ovo ta\u010dnije uti\u010de na porodicu i prijatelje, Zrnanovi\u0107-Hasanovi\u0107 odgovara: \u201eIako mnogi saosje\u0107aju sa \u010dlanovima porodice i prijateljima osobe koja je izvr\u0161ila samoubistvo, oni su \u010desto podjednako stigmatizovani i izolovani. Stigmatizacija se odnosi na stav njihove okoline da \u017ertva i njena porodica i voljeni nisu pru\u017eali podr\u0161ku i nisu mogli da se izbore sa emocionalnim problemima, a osje\u0107aj stigme i stida je prepreka da tra\u017ee podr\u0161ku i pomo\u0107 od stru\u010dnjaka.” \n<\/p>\n\n

Tako\u0111e, Zrnanovi\u0107-Hasanovi\u0107 potvr\u0111uje da su porodica i prijatelji \u010desto u visokom riziku od suicidnih misli i poku\u0161aja samoubistva: \n<\/p>\n\n

\u201eStudija koju je sproveo Pitman (2016), a koja je ispitivala 3.432 mlade osobe koje su izgubile bliskog prijatelja ili \u010dlana porodice zbog samoubistva, pokazala je da je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e oni poku\u0161ati samoubistvo nego ljudi koji su izgubili blisku osobu zbog nekog drugog prirodnog uzroka. Posljedica je ista bez obzira da li su oni bili porodica ili prijatelji \u017ertve.”<\/b><\/p><\/p>\n\n

Na sre\u0107u, u krugu prijatelja Boji\u0107eve, isti\u010de se potreba za sadr\u017eajnim razgovorima i me\u0111usobnom podr\u0161kom nakon gubitka prijatelja. \n<\/p>\n\n

\u201eIntenzivnije razgovaramo o onome \u0161to brine svakog pojedina\u010dno. Svako nosi svoj krst i pomo\u0107i nekome da lak\u0161e podnese teret krsta je najiskonskiji izraz \u010dovje\u010dnosti kao takve\u201c, zavr\u0161ava Nihad. \n<\/p>\n\n

Povratak u \u0161kolu uz postpandemijske mjere.<\/h2>\n\n
\"\"<\/figure>\n\n

Suo\u010dena s gubitkom jednog svog studenta sredinom ove godine, dr Omerdi\u0107, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, intenzivno radi na uvo\u0111enju promjena u sistem u kome ostvaruje svoj radni anga\u017eman. \n<\/p>\n\n

\u201eStudenti sa kojima sam imala priliku da se dru\u017eim prije pandemije, koji su poha\u0111ali predavanja na fakultetu, kada ih nakon nekog vremena vidim, primje\u0107uju se odre\u0111ene promjene.\u201d \n<\/p>\n\n

Da li profesori treba da reaguju u slu\u010daju primjetnih promjena psihi\u010dkog stanja svojih studenata? Prof. Omerdi\u0107 obja\u0161njava: \u201ePrivatnost i pravo na porodi\u010dni \u017eivot uvijek treba \u0161tititi, ali istovremeno postoji obaveza da na neki na\u010din reagujete ako znate da postoje odre\u0111ena pona\u0161anja i radnje suprotne va\u017ee\u0107im normama.\u201c Koliko je va\u017eno raditi na polju mentalnog zdravlja za dobrobit studenata u okviru akademske zajednice i kako prof. Omerdi\u0107 vidi promjene kod studenata tokom pandemije, poslu\u0161ajte u video zapisu ispod. \n<\/p>\n\n

Intervju sa dr D\u017dENETOM OMERDI\u0106<\/b><\/a><\/p><\/p>\n\n

Nazovite \u201eLiniju \u017eivota\u201c, neko \u0107e vas uvijek saslu\u0161ati.<\/h2>\n\n

U nedostatku sistemskog rje\u0161enja u Albaniji i Bosni i Hercegovini koje bi doprinijelo prevenciji samoubistava me\u0111u mladima, jedan primjer sa Kosova ipak pru\u017ea nadu. \n<\/p>\n\n

Kada se pojavila pandemija COVID-19, osnovan je call centar za mlade ljude koji su imali psihi\u010dkih problema. \u201ePonekad, sve \u0161to treba da uradimo je da prekinemo ti\u0161inu kako bismo shvatili koliko je na\u0161a pri\u010da povezana sa drugima. Za one koji se osje\u0107aju usamljeno! Za one koji se osje\u0107aju nemo\u0107no! I one koji su umorni! Nisi sam! Zajedno lije\u010dimo. Samo razgovaraj i prekini ti\u0161inu, pozovi \u201eLinja Jet\u00ebs\u201d i otvori prozore svoje depresije na 0800 12345.\u201d Ovo je sna\u017ena poruka koju je prenijela jedna od poznatih pop zvijezda na Kosovu na svom <\/span>YouTube videu sa <\/span>29 miliona pregleda<\/span>.<\/span><\/a> Kampanja se masovno pro\u0161irila me\u0111u poznatim ljudima i imala je veliki uspjeh.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Postoji nada.<\/h2>\n\n

Ovaj call centar je pomogao ljudima koji su telefonirali i podijelili svoje probleme i imali suicidne misli. Na drugoj strani telefonske linije se nalaze dobro obu\u010deni profesionalci pod nadzorom psihologa, koji ih bezuslovno slu\u0161a, ne otkrivaju\u0107i identitet osobe koja je uputila telefonski poziv. \n<\/p>\n\n

Direktor ovog S.O.S. call-centra Bind Skeja je za Inicijativu mladih novinara, na osnovu istra\u017eivanja poziva, rekao da je pandemija ozbiljno uticala na zdravlje mladih s Kosova, ali ne samo na njih. Skeja pokazuje da otkako je ova linija otvorena, gotovo nijedan dan ne pro\u0111e bez poziva. \n<\/p>\n\n

\"\"

Na slici iznad, Bind Skeja, direktor call centra \u201eLinja e Jet\u00ebs”.<\/span><\/i><\/p><\/figcaption><\/figure>\n\n

\u201eRijetko se de\u0161ava da nema poziva. Imamo 4 – 10 poziva dnevno. Garantujemo im anonimnost kako bismo zadobili njihovo povjerenje. Veoma smo pa\u017eljivi kada je u pitanju na\u0161 imid\u017e. Skoro dvije godine radimo na pridobijanju povjerenja javnosti. To je konstantni rad jer je i dalje u pitanju borba sa stigmom koju ti ljudi pro\u017eivljavaju.\u201d<\/span><\/i><\/p><\/p>\n\n

S obzirom da je Skeja psiholog, on ima mi\u0161ljenje o uticaju pandemije, posebno na mlade ljude. Ona je stvorila ogromnu prazninu koju \u0107e biti te\u0161ko popuniti tokom vremena, posebno za one ljude koji su ve\u0107 bili zatvoreni u sebe. Na Kosovu je to problem jer nemamo istra\u017eivanja koja to odra\u017eavaju, ali to je poziv da se 2022. po\u010dne vi\u0161e podizati svijest institucija, da se ula\u017ee u aktivnosti, znanje i obuku o mentalnom zdravlju, nastavlja Skeja. \n<\/p>\n\n

On osu\u0111uje kosovske institucije \u0161to pitanje mentalnog zdravlja nisu ozbiljno shvatile. \u201eOvo pitanje se nije ozbiljno shvatalo ni nakon pandemije, ni prije, po\u010dev\u0161i od nedostatka psihologa u \u0161kolama. Centar za mentalno zdravlje u Pri\u0161tini je preoptere\u0107en, u centrima porodi\u010dne medicine nema psihologa. Ulaganja su veoma mala, a samo 3% dr\u017eavnog bud\u017eeta za zdravstvo se izdvaja za mentalno zdravlje, zavr\u0161ava direktor Linja e Jet\u00ebs. \n<\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Mladi podr\u017eavaju mlade<\/h2>\n\n

Oni koji direktno razgovaraju sa mladim ljudima koji zovu su volonteri, a jedna od njih je Lirigzona Rrustemi za koju je ovaj posao veoma va\u017ean. Ovo je njena pri\u010da: \n<\/p>\n\n

Video zapis intervjua <\/span>Lirigzone.<\/span><\/a><\/p><\/p>\n\n

Statisti\u010dki podaci koje nam je dostavila Policija Kosova pokazuju da je broj samoubistava i poku\u0161aja samoubistva bio ve\u0107i u 2020. i 2021. godini u odnosu na prethodne godine. \n<\/p>\n\n

Godina<\/b><\/p><\/td>

Broj poku\u0161aja samoubistva<\/b><\/p><\/td>

Broj izvr\u0161enih samoubistava<\/b><\/p><\/td><\/tr>

2019<\/td>101<\/td>31<\/td><\/tr>
2020<\/td>111<\/td>40<\/td><\/tr>
2021<\/td>142<\/td>34<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n

Za direktora Udru\u017eenja psihologa Kosova, Naima Telakua, pandemija i svi problemi koji su je pratili su mo\u017eda naveli ljude da pomisle na samoubistvo. \n<\/p>\n\n

\"\"

Na slici, Naim Telaku, predsjednik Udru\u017eenja psihologa Kosova tokom intervjua sa novinarkom Jetom.<\/span><\/i><\/p><\/figcaption><\/figure>\n\n

Telaku ka\u017ee da je pandemija iz vi\u0161e razloga uticala na mentalno zdravlje mladih ljudi danas, a to \u0107e imati posljedice i u budu\u0107nosti. \n<\/p>\n\n

Mladi su bili jedna od najranjivijih ciljnih grupa pogo\u0111enih pandemijom.<\/b><\/p><\/p>\n\n

\u201ePandemija Covid-19 negativno je uticala na mentalno zdravlje stanovni\u0161tva u cjelini, ali su neke grupe bile vi\u0161e pogo\u0111ene. Kod mladih ljudi, pored navedenih posljedica, uo\u010dene su i tegobe opsesivne prirode, pra\u0107ene pove\u0107anjem koli\u010dine konzumirane hrane, alkohola i droga u funkciji upravljanja visokim nivoima stresa. Za mlade koji su dio obrazovnog procesa, pandemija ima brojne negativne posljedice indirektno zbog odvojenosti od obrazovnog procesa. Ove posljedice mogu biti dugoro\u010dne, \u0161to se mo\u017ee udru\u017eiti sa negativnim posljedicama preventivnih i izolacionih mjera i \u0161tetiti mentalnom zdravlju mladih ljudi u narednih nekoliko godina.\u201d \n<\/p>\n\n

Sada se mo\u017eda nazire kraj pandemije. Ali njene posljedice na mlade \u0107e trajati i dalje. <\/i><\/b>Nedostaci u odgovoru institucija i nacionalnih vlada pokazuju da su sada potrebne dodatne mjere politike za rje\u0161avanje dugoro\u010dnih posljedica pandemije na obrazovanje, rad i mentalno zdravlje mladih. Tri oblasti: gubitak obrazovanja, ekonomski gubitak i lo\u0161e mentalno zdravlje, sada predstavljaju dugoro\u010dni ‘pandemijski o\u017eiljak’ na mladim ljudima. Ovo mo\u017ee pratiti mlade ljude do kraja \u017eivota i zahtijeva od vlada i institucija da djeluju danas kako bi omogu\u0107ili oporavak koji uklju\u010duje mlade, ka\u017ee se u <\/span>izvje\u0161taju<\/span><\/a> Evropskog foruma mladih.<\/span><\/p><\/p>\n\n

Ako ste mlada osoba koja se trenutno bori sa problemima, slobodno pozovite ove brojeve. Neko \u0107e biti tu da vas saslu\u0161a.<\/i><\/b><\/p><\/p>\n\n

Albanija<\/b> \u2013 <\/span>Albanska nacionalna linija za pomo\u0107 djeci, <\/span>116 111<\/b><\/p><\/p>\n\n

Bosna i Hercegovina<\/b> –<\/span> \u201cVive \u017eene\u201d, <\/span>+387 35 226 819\u00a0<\/b><\/p><\/p>\n\n

Kosovo<\/b> – Linja e Jet\u00ebs, Call centar za prevenciju samoubistva,<\/span> 0800 12345<\/b><\/p><\/p>\n\n

Arlis Alikaj je izvijestio iz Albanije<\/i><\/b><\/p><\/p>\n\n

Amra Avd<\/i><\/b>i\u0107 je izvijestila iz Bosne i Hercegovine<\/i><\/b><\/p><\/p>\n\n

Jeta Selmanaj je izvijestila sa Kosova<\/i><\/b><\/p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji rada, Covid-19 je neproporcionalno uticao na mlade ljude na Balkanu, uzrokuju\u0107i nezaposlenost, lo\u0161e obrazovanje i probleme mentalnog zdravlja koji mogu trajati i nakon pandemije. Ovo izaziva duboku zabrinutost s obzirom da su se i prije pandemije mladi na Zapadnom Balkanu ve\u0107 suo\u010davali sa zna\u010dajnim izazovima u pogledu zapo\u0161ljavanja i socijalne uklju\u010denosti. Ali […]<\/p>\n","protected":false},"author":68,"featured_media":18090,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[62,65],"tags":[1452,1454,1453],"class_list":["post-16341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tradicionalni-mediji","category-u-trendu-u-medijima","tag-covid-19-bs","tag-lockdown-bs","tag-pandemijski-oziljak","ciTrackContent"],"acf":[],"yoast_head":"\nPosije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji rada, Covid-19 je neproporcionalno uticao na mlade ljude na Balkanu, uzrokuju\u0107i nezaposlenost, lo\u0161e obrazovanje i probleme mentalnog zdravlja koji mogu trajati i nakon pandemije. Ovo izaziva duboku zabrinutost s obzirom da su se i prije pandemije mladi na Zapadnom Balkanu ve\u0107 suo\u010davali sa zna\u010dajnim izazovima u pogledu zapo\u0161ljavanja i socijalne uklju\u010denosti. Ali […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Journalift\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-07-06T15:16:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-07-06T15:19:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1920\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"632\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Media for All Young Journalists Competition\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Media for All Young Journalists Competition\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Media for All Young Journalists Competition\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/40c1b52ae122da26d7956fc20102405c\"},\"headline\":\"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini\",\"datePublished\":\"2022-07-06T15:16:55+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-06T15:19:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/\"},\"wordCount\":2746,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png\",\"keywords\":[\"COVID-19\",\"lockdown\",\"Pandemijski o\u017eiljak\"],\"articleSection\":[\"Tradicionalni Mediji\",\"Trendovi u medijima\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/\",\"name\":\"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png\",\"datePublished\":\"2022-07-06T15:16:55+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-06T15:19:34+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png\",\"width\":1920,\"height\":632},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/\",\"name\":\"Journalift\",\"description\":\"Journalift\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#organization\",\"name\":\"Journalift\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/Journalift-negative.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/Journalift-negative.png\",\"width\":327,\"height\":104,\"caption\":\"Journalift\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/40c1b52ae122da26d7956fc20102405c\",\"name\":\"Media for All Young Journalists Competition\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Media for All Young Journalists Competition\"},\"description\":\"Twelve teams of three young journalists from at least two different countries from the Western Balkans worked over the course of eight weeks, with the support of experienced mentors, to produce regional stories focused on youth. This story was developed through the Media for All programme funded by the UK Government. The content gathered and views expressed are the sole responsibility of the authors.\",\"url\":\"https:\\\/\\\/journalift.org\\\/bhsc\\\/author\\\/mediaforall\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift","og_description":"Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji rada, Covid-19 je neproporcionalno uticao na mlade ljude na Balkanu, uzrokuju\u0107i nezaposlenost, lo\u0161e obrazovanje i probleme mentalnog zdravlja koji mogu trajati i nakon pandemije. Ovo izaziva duboku zabrinutost s obzirom da su se i prije pandemije mladi na Zapadnom Balkanu ve\u0107 suo\u010davali sa zna\u010dajnim izazovima u pogledu zapo\u0161ljavanja i socijalne uklju\u010denosti. Ali […]","og_url":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/","og_site_name":"Journalift","article_published_time":"2022-07-06T15:16:55+00:00","article_modified_time":"2022-07-06T15:19:34+00:00","og_image":[{"width":1920,"height":632,"url":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png","type":"image\/png"}],"author":"Media for All Young Journalists Competition","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Media for All Young Journalists Competition","Est. reading time":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/"},"author":{"name":"Media for All Young Journalists Competition","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#\/schema\/person\/40c1b52ae122da26d7956fc20102405c"},"headline":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini","datePublished":"2022-07-06T15:16:55+00:00","dateModified":"2022-07-06T15:19:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/"},"wordCount":2746,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png","keywords":["COVID-19","lockdown","Pandemijski o\u017eiljak"],"articleSection":["Tradicionalni Mediji","Trendovi u medijima"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/","url":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/","name":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini - Journalift","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png","datePublished":"2022-07-06T15:16:55+00:00","dateModified":"2022-07-06T15:19:34+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#primaryimage","url":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png","contentUrl":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/01-Posije-zakljucavanja.-\u201ePandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini.png","width":1920,"height":632},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/posije-zakljucavanja-pandemijski-oziljak-na-balkanskoj-omladini\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Posije zaklju\u010davanja. \u201ePandemijski o\u017eiljak\u201c na balkanskoj omladini"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#website","url":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/","name":"Journalift","description":"Journalift","publisher":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#organization","name":"Journalift","url":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Journalift-negative.png","contentUrl":"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Journalift-negative.png","width":327,"height":104,"caption":"Journalift"},"image":{"@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/#\/schema\/person\/40c1b52ae122da26d7956fc20102405c","name":"Media for All Young Journalists Competition","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b5af6f3b9a3a0ab1adb022357f36823e6246906204e797a2039a8c48cbfd29f1?s=96&d=mm&r=g","caption":"Media for All Young Journalists Competition"},"description":"Twelve teams of three young journalists from at least two different countries from the Western Balkans worked over the course of eight weeks, with the support of experienced mentors, to produce regional stories focused on youth. This story was developed through the Media for All programme funded by the UK Government. The content gathered and views expressed are the sole responsibility of the authors.","url":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/author\/mediaforall\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/68"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16341"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16347,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16341\/revisions\/16347"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}