Na kraju videa, u posljednjih 15 sekundi, u vrijeme kada se pojavila televizija i po\u010dela potiskivati \u200b\u200b\u0161tampu, na naslovnim stranicama New York Timesa dominiraju fotografije u boji, koje polako \u201ejedu\u201c tekst i zauzimaju sve ve\u0107i dio, postaju\u0107i dominantni element naslovnica ovog globalnog brenda. \n<\/p>\n\n
Jasno je da je pojavom televizije \u0161tampa, kakva je do tada postojala, postala dosadna i nezanimljiva publici. Upravo zbog toga je trebalo da bude uveden atraktivniji vizuelni izgled naslovnih stranica novina, ukoliko su novine htjele da zadr\u017ee pri\u010du. \n<\/p>\n\n
Dobre pri\u010de prodaju novine, ali kada se kombinuju sa dobrim vizuelnim elementima, u ovom slu\u010daju odli\u010dnim fotografijama, imaju potencijal da se prodavaju jo\u0161 vi\u0161e. \n<\/p>\n\n
Pojavom mobilnih telefona i dru\u0161tvenih mre\u017ea publika je postala \u201egladna\u201c efektne vizuelizacije ponu\u0111enog sadr\u017eaja, vi\u0161e i boljih videa, sve vi\u0161e i sve boljih fotografija, infografika, mapa… \n<\/p>\n\n
Na\u010din i brzina kojom publika pretra\u017euje vijesti, konzumira informacije i smanjenje raspona pa\u017enje nu\u017eno upu\u0107uju na \u010dinjenicu da je u dana\u0161nje vrijeme vizuelno \u201epakovanje\u201c novinarskih pri\u010da od ogromnog zna\u010daja. \n<\/p>\n\n
\u0160ta je vizuelni storytelling?<\/h2>\n\n![\"sta-je-vizuelni-storytelling\"](\"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/02-Sta-je-vizuelni-storytelling_-1024x506.png\")
<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Vizuelni storytelling ili vizuelno pri\u010danje novinarskih pri\u010da je ne\u0161to \u0161to dana\u0161nji mediji moraju primijenivati u praksi, ukoliko \u017eele zadr\u017eati ili pove\u0107ati svoju publiku.
\n<\/p>\n\n
U tom kontekstu, vizuelni storytelling nije samo \u0161minka ili neki modni detalj koji samo krasi novinarsku pri\u010du.
\n<\/p>\n\n
Rije\u010d je o pametnom na\u010dinu kako da ispri\u010date svoju pri\u010du koriste\u0107i razli\u010dite vizuelne elemente (video, fotografije, mape, grafike, itd.) s ciljem da se publika \u201euhvati za udicu\u201c i dobije puno vi\u0161e informacija, te da bolje razumije pri\u010du u odnosu kada bi \u010ditala samo \u201egoli\u201c tekst.
\n<\/p>\n\n
Ve\u0107 ispri\u010dana pri\u010da \u2013 takvo ne\u0161to ne postoji <\/h2>\n\n![\"vec-ispricana-prica-takvo-nesto-ne-postoji\"](\"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/03-Vec-ispricana-prica-–-takvo-nesto-ne-postoji-1024x506.png\")
<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Vrlo \u010desto se u novinarskim redakcijama, kada se diskutuje o temama koje se trebaju pokriti\/o kojima se treba pisati, mo\u017eete \u010duti \u201eova pri\u010da je ve\u0107 napravljena\u201c ili \u201estaro je, svi su ve\u0107 pisali i izvje\u0161tavali o tome\u201c.
\n<\/p>\n\n
Vizuelni storytelling vam omogu\u0107ava da ka\u017eete da ne postoji takva stvar kao \u0161to je \u201eve\u0107 ispri\u010dana pri\u010da\u201c, jer se kori\u0161tenjem ovog pristupa jedna ista tema mo\u017ee ispri\u010dati na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina.
\n<\/p>\n\n
Evo jednog prakti\u010dnog primjera. Prije pandemije, veliki broj svjetskih medija pisao je o tome kako Kina prati\/vr\u0161i monitoring gra\u0111ana kroz ogroman broj kamera postavljenih \u0161irom dr\u017eave.
\n<\/p>\n\n
U nastavku \u0107emo vidjeti primjer kako su tri razli\u010dita medija iz tri dijela svijeta pisala o ovoj pri\u010di.
\n<\/p>\n\n
Prva je ona koja je objavljena u \u201e<\/span>The Atlantic<\/span><\/a>\u201c, pod nazivom \u201ePanoptikum je ve\u0107 ovdje\u201c. Ova pri\u010da je ispri\u010dana kori\u0161tenjem uglavnom teksta i grafike. Uvodni grafi\u010dki element \u201esvemo\u0107nog oka\u201c koje vidi i prati sve okolo, je najupe\u010datljiviji element koji nadopunjuje mo\u0107ni naslov. Ipak, ovdje tekst \u201evozi pri\u010du\u201c. Ovo je prvi pristup.<\/span><\/p><\/p>\n\nU tekstu \u201e<\/span>South China Morning Post<\/span><\/a>\u201c pod naslovom \u201eVeliki brat vas gleda: Top 100 gradova u svijetu s najve\u0107im nadzorom\u201c, tekst nije najja\u010di element u pri\u010di kao \u0161to je bio u prvom slu\u010daju.<\/span><\/p><\/p>\n\nOvdje je fokus stavljen na interaktivnoj infografici gdje \u010ditatelj mo\u017ee sam provjeriti koji je grad s najve\u0107im brojem kamera po glavi stanovnika, ali i kako funkcioni\u0161e sistem prepoznavanja lica.
\n<\/p>\n\n
Tekst obiluje infografikama, a tu su i dvije videopri\u010de koje samo \u201epoja\u010davaju\u201c poentu koju novinari \u017eele ispri\u010dati kroz pri\u010du. Svi elementi funkcioni\u0161u posebno, ali zajedno kompletiraju cijeli mozaik pri\u010de. U ovom slu\u010daju vizuelni elementi \u201evoze pri\u010du\u201c.
\n<\/p>\n\n
Tre\u0107i je primjer <\/span>Australian Broadcasting Corporation<\/span><\/a> (ABC Australia) pod naslovom \u201eNe ostaviti nepokriveni ugao\u201c (Leave no dark corner) koji obra\u0111uje istu temu, ali sa potpuno razli\u010ditim vizuelnim storytelling-om. Najja\u010di element ovdje je video koji \u201evozi\u201c pri\u010du.<\/span><\/p><\/p>\n\nPri\u010da je prepri\u010dana kroz kratka videa (loop videa) moderne djevojke iz Kine koja radi na polju marketinga. Ona je, kao i svaki prosje\u010dan gra\u0111anin svoje zemlje, posmatrana kada ide na posao, \u0161eta ulicom, kupuje u marketu, odlazi u bolnicu…
\n<\/p>\n\n
Nose\u0107i elementi su videa, a tekst je samo poja\u010danje onoga \u0161to mo\u017eemo vidjeti na snimcima.
\n<\/p>\n\n
Kao \u0161to smo vidjeli iz ova tri primjera, jedna ista tema mo\u017ee biti ispri\u010dana na tri razli\u010dita na\u010dina. Potencijalno najdu\u017ei \u201evijek trajanja\u201c ima tre\u0107a ABC-jeva pri\u010da, koja se manje fokusira na brojeve, a vi\u0161e na li\u010dno iskustvo prikazane devojke u pri\u010di.
\n<\/p>\n\n
Kroz ovaj primjer smo potvrdili da jedna ista tema, uz kori\u0161tenje vizuelnog storytelling, mo\u017ee biti ispri\u010dana na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina.
\n<\/p>\n\n
Du\u017ei \u017eivot novinarskih pri\u010da<\/h2>\n\n![\"duzi-zivot-novinarskih-prica\"](\"https:\/\/journalift.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/04-Duzi-zivot-novinarskih-prica-1024x506.png\")
<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Veliki broj na\u0161ih kolega novinara, koji se ne bave dnevnim novinarstvom, \u201etro\u0161e\u201c i po nekoliko sedmica da bi izradili neku opse\u017enu analizu, a dio njih provede i po nekoliko mjeseci istra\u017euju\u0107i kriminal i korupciju.
\n<\/p>\n\n
Me\u0111utim, neki od njih na kraju bivaju razo\u010darani kada pri\u010du koju su napisali\/stvorili vidi\/pro\u010dita\/\u010duje mali broj ljudi i kada se ta ista pri\u010da zaboravi nakon samo nekoliko dana od njenog objavljivanja.
\n<\/p>\n\n
Ta\u010dno je da \u0107e novinarska istra\u017eivanja, ukoliko su ura\u0111ena dobro, na\u0107i put do svoje publike. Ipak, \u010dinjenica je da je u dana\u0161nje vrijeme, pored istra\u017eiva\u010dkog procesa, podjednako va\u017ena i prezentacija same pri\u010de, odnosno njeno vizuelno predstavljanje publici.
\n<\/p>\n\n
Ali da ponovim, vizuelno prepri\u010davanje nije \u0161minkanje gotove pri\u010de, ve\u0107 na\u010din razmi\u0161ljanja.
\n<\/p>\n\n
U tom kontekstu, vizuelno prepri\u010davanje ne zna\u010di da samo dodate elemente ve\u0107 napisanoj pri\u010di, odnosno da ju ukrasite sa dvije-tri fotografije i nekim videom i mapom, smatraju\u0107i da ste obavili posao. Ne.
\n<\/p>\n\n
To podrazumijeva pametno kombinovanje ovih elemenata u pravcu ja\u010danja samog narativa u pri\u010di. Drugim rije\u010dima, prije nego \u0161to napi\u0161ete samu pri\u010du, pa \u010dak i prije ju istra\u017eite, novinar\/novinarka ili novinarska ekipa treba znati ili barem treba planirati koje \u0107e elemente upotrijebiti, za koji dio pri\u010de i na koji na\u010din.
\n<\/p>\n\n
Ukoliko imate takav plan, onda \u0107ete i u procesu prikupljanja informacija raditi na kreiranju ovih elemenata. Na primjer, ako planirate napraviti infografiku, kao u primjeru s kamerama, onda bi tekst trebao biti samo podr\u0161ka infografici, a ne da ponavlja iste brojke\/podatke iz nje. Isto va\u017ei i za upotrebu videa, fotografija ili mapa.
\n<\/p>\n\n
Ovo mo\u017ee biti prikazano kroz primjer redakcije <\/span>Pointer<\/span><\/a> (KRO-NCRV). Oni su uradili pri\u010du nakon \u0161to su dobili e-mail, kakav smo vjerovatno svi dobili, ali naj\u010de\u0161\u0107e nismo o tome izvje\u0161tavali.<\/span><\/p><\/p>\n\n
<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Vizuelni storytelling ili vizuelno pri\u010danje novinarskih pri\u010da je ne\u0161to \u0161to dana\u0161nji mediji moraju primijenivati u praksi, ukoliko \u017eele zadr\u017eati ili pove\u0107ati svoju publiku. \n<\/p>\n\n
U tom kontekstu, vizuelni storytelling nije samo \u0161minka ili neki modni detalj koji samo krasi novinarsku pri\u010du. \n<\/p>\n\n
Rije\u010d je o pametnom na\u010dinu kako da ispri\u010date svoju pri\u010du koriste\u0107i razli\u010dite vizuelne elemente (video, fotografije, mape, grafike, itd.) s ciljem da se publika \u201euhvati za udicu\u201c i dobije puno vi\u0161e informacija, te da bolje razumije pri\u010du u odnosu kada bi \u010ditala samo \u201egoli\u201c tekst. \n<\/p>\n\n
Ve\u0107 ispri\u010dana pri\u010da \u2013 takvo ne\u0161to ne postoji <\/h2>\n\n<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Vrlo \u010desto se u novinarskim redakcijama, kada se diskutuje o temama koje se trebaju pokriti\/o kojima se treba pisati, mo\u017eete \u010duti \u201eova pri\u010da je ve\u0107 napravljena\u201c ili \u201estaro je, svi su ve\u0107 pisali i izvje\u0161tavali o tome\u201c.
\n<\/p>\n\n
Vizuelni storytelling vam omogu\u0107ava da ka\u017eete da ne postoji takva stvar kao \u0161to je \u201eve\u0107 ispri\u010dana pri\u010da\u201c, jer se kori\u0161tenjem ovog pristupa jedna ista tema mo\u017ee ispri\u010dati na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina.
\n<\/p>\n\n
Evo jednog prakti\u010dnog primjera. Prije pandemije, veliki broj svjetskih medija pisao je o tome kako Kina prati\/vr\u0161i monitoring gra\u0111ana kroz ogroman broj kamera postavljenih \u0161irom dr\u017eave.
\n<\/p>\n\n
U nastavku \u0107emo vidjeti primjer kako su tri razli\u010dita medija iz tri dijela svijeta pisala o ovoj pri\u010di.
\n<\/p>\n\n
Prva je ona koja je objavljena u \u201e<\/span>The Atlantic<\/span><\/a>\u201c, pod nazivom \u201ePanoptikum je ve\u0107 ovdje\u201c. Ova pri\u010da je ispri\u010dana kori\u0161tenjem uglavnom teksta i grafike. Uvodni grafi\u010dki element \u201esvemo\u0107nog oka\u201c koje vidi i prati sve okolo, je najupe\u010datljiviji element koji nadopunjuje mo\u0107ni naslov. Ipak, ovdje tekst \u201evozi pri\u010du\u201c. Ovo je prvi pristup.<\/span><\/p><\/p>\n\nU tekstu \u201e<\/span>South China Morning Post<\/span><\/a>\u201c pod naslovom \u201eVeliki brat vas gleda: Top 100 gradova u svijetu s najve\u0107im nadzorom\u201c, tekst nije najja\u010di element u pri\u010di kao \u0161to je bio u prvom slu\u010daju.<\/span><\/p><\/p>\n\nOvdje je fokus stavljen na interaktivnoj infografici gdje \u010ditatelj mo\u017ee sam provjeriti koji je grad s najve\u0107im brojem kamera po glavi stanovnika, ali i kako funkcioni\u0161e sistem prepoznavanja lica.
\n<\/p>\n\n
Tekst obiluje infografikama, a tu su i dvije videopri\u010de koje samo \u201epoja\u010davaju\u201c poentu koju novinari \u017eele ispri\u010dati kroz pri\u010du. Svi elementi funkcioni\u0161u posebno, ali zajedno kompletiraju cijeli mozaik pri\u010de. U ovom slu\u010daju vizuelni elementi \u201evoze pri\u010du\u201c.
\n<\/p>\n\n
Tre\u0107i je primjer <\/span>Australian Broadcasting Corporation<\/span><\/a> (ABC Australia) pod naslovom \u201eNe ostaviti nepokriveni ugao\u201c (Leave no dark corner) koji obra\u0111uje istu temu, ali sa potpuno razli\u010ditim vizuelnim storytelling-om. Najja\u010di element ovdje je video koji \u201evozi\u201c pri\u010du.<\/span><\/p><\/p>\n\nPri\u010da je prepri\u010dana kroz kratka videa (loop videa) moderne djevojke iz Kine koja radi na polju marketinga. Ona je, kao i svaki prosje\u010dan gra\u0111anin svoje zemlje, posmatrana kada ide na posao, \u0161eta ulicom, kupuje u marketu, odlazi u bolnicu…
\n<\/p>\n\n
Nose\u0107i elementi su videa, a tekst je samo poja\u010danje onoga \u0161to mo\u017eemo vidjeti na snimcima.
\n<\/p>\n\n
Kao \u0161to smo vidjeli iz ova tri primjera, jedna ista tema mo\u017ee biti ispri\u010dana na tri razli\u010dita na\u010dina. Potencijalno najdu\u017ei \u201evijek trajanja\u201c ima tre\u0107a ABC-jeva pri\u010da, koja se manje fokusira na brojeve, a vi\u0161e na li\u010dno iskustvo prikazane devojke u pri\u010di.
\n<\/p>\n\n
Kroz ovaj primjer smo potvrdili da jedna ista tema, uz kori\u0161tenje vizuelnog storytelling, mo\u017ee biti ispri\u010dana na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina.
\n<\/p>\n\n
Du\u017ei \u017eivot novinarskih pri\u010da<\/h2>\n\n<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Veliki broj na\u0161ih kolega novinara, koji se ne bave dnevnim novinarstvom, \u201etro\u0161e\u201c i po nekoliko sedmica da bi izradili neku opse\u017enu analizu, a dio njih provede i po nekoliko mjeseci istra\u017euju\u0107i kriminal i korupciju.
\n<\/p>\n\n
Me\u0111utim, neki od njih na kraju bivaju razo\u010darani kada pri\u010du koju su napisali\/stvorili vidi\/pro\u010dita\/\u010duje mali broj ljudi i kada se ta ista pri\u010da zaboravi nakon samo nekoliko dana od njenog objavljivanja.
\n<\/p>\n\n
Ta\u010dno je da \u0107e novinarska istra\u017eivanja, ukoliko su ura\u0111ena dobro, na\u0107i put do svoje publike. Ipak, \u010dinjenica je da je u dana\u0161nje vrijeme, pored istra\u017eiva\u010dkog procesa, podjednako va\u017ena i prezentacija same pri\u010de, odnosno njeno vizuelno predstavljanje publici.
\n<\/p>\n\n
Ali da ponovim, vizuelno prepri\u010davanje nije \u0161minkanje gotove pri\u010de, ve\u0107 na\u010din razmi\u0161ljanja.
\n<\/p>\n\n
U tom kontekstu, vizuelno prepri\u010davanje ne zna\u010di da samo dodate elemente ve\u0107 napisanoj pri\u010di, odnosno da ju ukrasite sa dvije-tri fotografije i nekim videom i mapom, smatraju\u0107i da ste obavili posao. Ne.
\n<\/p>\n\n
To podrazumijeva pametno kombinovanje ovih elemenata u pravcu ja\u010danja samog narativa u pri\u010di. Drugim rije\u010dima, prije nego \u0161to napi\u0161ete samu pri\u010du, pa \u010dak i prije ju istra\u017eite, novinar\/novinarka ili novinarska ekipa treba znati ili barem treba planirati koje \u0107e elemente upotrijebiti, za koji dio pri\u010de i na koji na\u010din.
\n<\/p>\n\n
Ukoliko imate takav plan, onda \u0107ete i u procesu prikupljanja informacija raditi na kreiranju ovih elemenata. Na primjer, ako planirate napraviti infografiku, kao u primjeru s kamerama, onda bi tekst trebao biti samo podr\u0161ka infografici, a ne da ponavlja iste brojke\/podatke iz nje. Isto va\u017ei i za upotrebu videa, fotografija ili mapa.
\n<\/p>\n\n
Ovo mo\u017ee biti prikazano kroz primjer redakcije <\/span>Pointer<\/span><\/a> (KRO-NCRV). Oni su uradili pri\u010du nakon \u0161to su dobili e-mail, kakav smo vjerovatno svi dobili, ali naj\u010de\u0161\u0107e nismo o tome izvje\u0161tavali.<\/span><\/p><\/p>\n\n
<\/figure>\n\n<\/p>\n\n
Vrlo \u010desto se u novinarskim redakcijama, kada se diskutuje o temama koje se trebaju pokriti\/o kojima se treba pisati, mo\u017eete \u010duti \u201eova pri\u010da je ve\u0107 napravljena\u201c ili \u201estaro je, svi su ve\u0107 pisali i izvje\u0161tavali o tome\u201c. \n<\/p>\n\n
Vizuelni storytelling vam omogu\u0107ava da ka\u017eete da ne postoji takva stvar kao \u0161to je \u201eve\u0107 ispri\u010dana pri\u010da\u201c, jer se kori\u0161tenjem ovog pristupa jedna ista tema mo\u017ee ispri\u010dati na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina. \n<\/p>\n\n
Evo jednog prakti\u010dnog primjera. Prije pandemije, veliki broj svjetskih medija pisao je o tome kako Kina prati\/vr\u0161i monitoring gra\u0111ana kroz ogroman broj kamera postavljenih \u0161irom dr\u017eave. \n<\/p>\n\n
U nastavku \u0107emo vidjeti primjer kako su tri razli\u010dita medija iz tri dijela svijeta pisala o ovoj pri\u010di. \n<\/p>\n\n
Prva je ona koja je objavljena u \u201e<\/span>The Atlantic<\/span><\/a>\u201c, pod nazivom \u201ePanoptikum je ve\u0107 ovdje\u201c. Ova pri\u010da je ispri\u010dana kori\u0161tenjem uglavnom teksta i grafike. Uvodni grafi\u010dki element \u201esvemo\u0107nog oka\u201c koje vidi i prati sve okolo, je najupe\u010datljiviji element koji nadopunjuje mo\u0107ni naslov. Ipak, ovdje tekst \u201evozi pri\u010du\u201c. Ovo je prvi pristup.<\/span><\/p><\/p>\n\n U tekstu \u201e<\/span>South China Morning Post<\/span><\/a>\u201c pod naslovom \u201eVeliki brat vas gleda: Top 100 gradova u svijetu s najve\u0107im nadzorom\u201c, tekst nije najja\u010di element u pri\u010di kao \u0161to je bio u prvom slu\u010daju.<\/span><\/p><\/p>\n\n Ovdje je fokus stavljen na interaktivnoj infografici gdje \u010ditatelj mo\u017ee sam provjeriti koji je grad s najve\u0107im brojem kamera po glavi stanovnika, ali i kako funkcioni\u0161e sistem prepoznavanja lica.
\n<\/p>\n\n Tekst obiluje infografikama, a tu su i dvije videopri\u010de koje samo \u201epoja\u010davaju\u201c poentu koju novinari \u017eele ispri\u010dati kroz pri\u010du. Svi elementi funkcioni\u0161u posebno, ali zajedno kompletiraju cijeli mozaik pri\u010de. U ovom slu\u010daju vizuelni elementi \u201evoze pri\u010du\u201c.
\n<\/p>\n\n Tre\u0107i je primjer <\/span>Australian Broadcasting Corporation<\/span><\/a> (ABC Australia) pod naslovom \u201eNe ostaviti nepokriveni ugao\u201c (Leave no dark corner) koji obra\u0111uje istu temu, ali sa potpuno razli\u010ditim vizuelnim storytelling-om. Najja\u010di element ovdje je video koji \u201evozi\u201c pri\u010du.<\/span><\/p><\/p>\n\n Pri\u010da je prepri\u010dana kroz kratka videa (loop videa) moderne djevojke iz Kine koja radi na polju marketinga. Ona je, kao i svaki prosje\u010dan gra\u0111anin svoje zemlje, posmatrana kada ide na posao, \u0161eta ulicom, kupuje u marketu, odlazi u bolnicu…
\n<\/p>\n\n Nose\u0107i elementi su videa, a tekst je samo poja\u010danje onoga \u0161to mo\u017eemo vidjeti na snimcima.
\n<\/p>\n\n Kao \u0161to smo vidjeli iz ova tri primjera, jedna ista tema mo\u017ee biti ispri\u010dana na tri razli\u010dita na\u010dina. Potencijalno najdu\u017ei \u201evijek trajanja\u201c ima tre\u0107a ABC-jeva pri\u010da, koja se manje fokusira na brojeve, a vi\u0161e na li\u010dno iskustvo prikazane devojke u pri\u010di.
\n<\/p>\n\n Kroz ovaj primjer smo potvrdili da jedna ista tema, uz kori\u0161tenje vizuelnog storytelling, mo\u017ee biti ispri\u010dana na bezbroj razli\u010ditih na\u010dina.
\n<\/p>\n\n <\/p>\n\n Veliki broj na\u0161ih kolega novinara, koji se ne bave dnevnim novinarstvom, \u201etro\u0161e\u201c i po nekoliko sedmica da bi izradili neku opse\u017enu analizu, a dio njih provede i po nekoliko mjeseci istra\u017euju\u0107i kriminal i korupciju.
\n<\/p>\n\n Me\u0111utim, neki od njih na kraju bivaju razo\u010darani kada pri\u010du koju su napisali\/stvorili vidi\/pro\u010dita\/\u010duje mali broj ljudi i kada se ta ista pri\u010da zaboravi nakon samo nekoliko dana od njenog objavljivanja.
\n<\/p>\n\n Ta\u010dno je da \u0107e novinarska istra\u017eivanja, ukoliko su ura\u0111ena dobro, na\u0107i put do svoje publike. Ipak, \u010dinjenica je da je u dana\u0161nje vrijeme, pored istra\u017eiva\u010dkog procesa, podjednako va\u017ena i prezentacija same pri\u010de, odnosno njeno vizuelno predstavljanje publici.
\n<\/p>\n\n Ali da ponovim, vizuelno prepri\u010davanje nije \u0161minkanje gotove pri\u010de, ve\u0107 na\u010din razmi\u0161ljanja.
\n<\/p>\n\n U tom kontekstu, vizuelno prepri\u010davanje ne zna\u010di da samo dodate elemente ve\u0107 napisanoj pri\u010di, odnosno da ju ukrasite sa dvije-tri fotografije i nekim videom i mapom, smatraju\u0107i da ste obavili posao. Ne.
\n<\/p>\n\n To podrazumijeva pametno kombinovanje ovih elemenata u pravcu ja\u010danja samog narativa u pri\u010di. Drugim rije\u010dima, prije nego \u0161to napi\u0161ete samu pri\u010du, pa \u010dak i prije ju istra\u017eite, novinar\/novinarka ili novinarska ekipa treba znati ili barem treba planirati koje \u0107e elemente upotrijebiti, za koji dio pri\u010de i na koji na\u010din.
\n<\/p>\n\n Ukoliko imate takav plan, onda \u0107ete i u procesu prikupljanja informacija raditi na kreiranju ovih elemenata. Na primjer, ako planirate napraviti infografiku, kao u primjeru s kamerama, onda bi tekst trebao biti samo podr\u0161ka infografici, a ne da ponavlja iste brojke\/podatke iz nje. Isto va\u017ei i za upotrebu videa, fotografija ili mapa.
\n<\/p>\n\n Ovo mo\u017ee biti prikazano kroz primjer redakcije <\/span>Pointer<\/span><\/a> (KRO-NCRV). Oni su uradili pri\u010du nakon \u0161to su dobili e-mail, kakav smo vjerovatno svi dobili, ali naj\u010de\u0161\u0107e nismo o tome izvje\u0161tavali.<\/span><\/p><\/p>\n\nDu\u017ei \u017eivot novinarskih pri\u010da<\/h2>\n\n
<\/figure>\n\n