{"id":9849,"date":"2021-11-01T12:50:44","date_gmt":"2021-11-01T11:50:44","guid":{"rendered":"https:\/\/journalift.org\/?p=9849"},"modified":"2021-11-01T12:50:44","modified_gmt":"2021-11-01T11:50:44","slug":"nativno-oglasavanje-pronalazenje-ravnoteze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/journalift.org\/bhsc\/nativno-oglasavanje-pronalazenje-ravnoteze\/","title":{"rendered":"Nativno ogla\u0161avanje – pronala\u017eenje ravnote\u017ee"},"content":{"rendered":"\n

Iako su na\u0161i roditelji navikli pla\u0107ati vijesti, mi se te\u0161ko mirimo s prihva\u0107anjem ideje o pla\u0107anju online vijesti. Kako onda mediji mogu pre\u017eivjeti? \n<\/p>\n\n

Razgovarajmo o ogla\u0161avanju<\/h2>\n\n

Mnogo je zanimljivih pri\u010da o tome kako je ogla\u0161avanje zapo\u010delo, kako se razvilo do onoga \u0161to je danas i za\u0161to je dobro ili lo\u0161e za \u010dovje\u010danstvo. Mnogi ogla\u0161avanje smatraju negativnom, obmanjuju\u0107om aktivno\u0161\u0107u koja ima za cilj prevariti ljude da kupe ne\u0161to \u0161to im ne treba. <\/span>No, kao \u0161to je slu\u010daj sa svakom profesijom ili uslugom, ona je dobra ili lo\u0161a koliko i osoba ili kompanija (ili medij) koja ih pru\u017ea<\/strong>.<\/span><\/p>\n\n

Dobar dio svoje karijere poku\u0161avala sam prona\u0107i najbolji, nenametljiv na\u010din za promicanje proizvoda svoje kompanije, ali i izbje\u0107i blokatore oglasa i zaslijepljenost natpisima. Koristili smo mje\u0161avinu prikaznih oglasa i nativnog ogla\u0161avanja, a evo i prednosti i nedostataka oba pristupa: \n<\/p>\n\n

  1. Koristili smo <\/i>prikazne oglase<\/i> ili banere kada smo \u017eeljeli <\/i>podi\u0107i<\/i> svijest <\/i>o novom proizvodu \/ usluzi<\/i>, o promociji ili posebnoj vezi<\/i><\/strong>. Imali smo odredi\u0161nu stranicu spremnu za snimanje klikova na <\/span><\/i>\u00a0<\/span>banere i zadr\u017eati pozornost posjetilaca ili promotivni kod ako se radi o \u0161tampi, podcastu \/ radiju ili TV-u (ti oglasi zapravo nisu prikazni oglasi, ali imaju istu funkciju).<\/span><\/i> Problem je u tome \u0161to<\/i><\/strong> \u010dim prestanete pla\u0107ati oglas za prikaz \/ banner, promet se zaustavlja.<\/span><\/i><\/li>
  2. Koristili smo <\/i>sadr\u017eaj<\/i>\u00a0 opse\u017eno i dugoro\u010dno – tako smo izgradili brand i <\/i>dugoro\u010dni promet<\/i><\/strong>.<\/span><\/i> Postoje mnoge podgrupe koje pripadaju sadr\u017eaju – sve od vlastitog bloga, advertorijala, do saop\u0161tenja za medije do brendiranog sadr\u017eaja, ali onaj koji \u010desto koristimo je <\/span><\/i>nativno ogla\u0161avanje<\/i><\/strong>. Uz to je najva\u017eniji dio dobar izbor platforme, mjesto gdje mo\u017eete prona\u0107i svoju publiku, ali koja tako\u0111er ima iste vrijednosti kao i va\u0161a. Nativno ogla\u0161avanje je skuplje, ali \u017eivi du\u017ee.<\/span><\/i> \n \n\u00a0<\/li><\/ol>\n\n

    Sada radim za medijsku kompaniju koja (djelomi\u010dno) \u017eivi od ogla\u0161avanja. Neovisna medijska ku\u0107a koja dr\u017ei do svojih vrijednosti objektivnosti i etike ponekad je u razdoru s prijedlozima koje dobivamo za ogla\u0161avanje i potencijalna partnerstva. Ali, kao i svaka publikacija koja po\u0161tuje sama sebe, ne premi\u0161ljamo se o tome kakav \u0107emo sadr\u017eaj objaviti. Ne radimo advertorijale, ne promovi\u0161emo stvari koje nisu izravno povezane s interesom na\u0161e publike za na\u0161e medije i pi\u0161emo vlastiti sadr\u017eaj. \n<\/p>\n\n

    \"Zašto<\/figure>\n\n

    Za\u0161to je nativno ogla\u0161avanje problem?<\/h2>\n\n

    Nativno ogla\u0161avanje je saradnja izme\u0111u marketin\u0161kih djelatnika (brandova) i novinara kako bi se stvorio sadr\u017eaj koji je zanimljiv potro\u0161a\u010du, koji promovi\u0161e proizvod ili uslugu, ali tako\u0111e odgovara uredni\u010dkim standardima publikacije te ispunjava o\u010dekivanja publike (definicija <\/span>Copybloggera).<\/span><\/a><\/p><\/blockquote><\/figure>\n\n

    Ta saradnja dovodi u pitanje slobodne i neovisne \u0161tampe. <\/p>\n\n

    Ben Kunz iz <\/span>Digidaya<\/span><\/a> ka\u017ee: “Nativno ogla\u0161avanje je podmuklije zadiranje u potro\u0161a\u010dki medijski sadr\u017eaj od bilo kojeg prethodnog oblika ogla\u0161avanja.”<\/span><\/p>\n\n

    Tom Foremski napisao je na ZDnetu: “Nativno ogla\u0161avanje kvari povjerenje koje su izdava\u010di naporno radili kako bi izgradili i od kojeg ogla\u0161iva\u010di imaju koristi.” \n<\/p>\n\n

    U \u017eurbi da dobiju vi\u0161e \u010ditatelja, <\/span>mediji ponekad stvaraju nativne oglase koji spadaju u kategoriju “clickbait”<\/strong>.<\/span> Tako\u0111er se doga\u0111a da su nativni oglasi toliko dobro kamuflirani da prosje\u010dna osoba mo\u017eda ne zna da je sadr\u017eaj pristran. A kad ga pro\u010ditaju, osje\u0107aju se prevarenima. Ali ovi lo\u0161i primjeri ne bi trebali uticati na vrijednost nativnog ogla\u0161avanja. Uvijek je postojala potreba za granicom koja bi razdvajala vijesti i ogla\u0161avanje. To razdvajanje je, me\u0111utim, na mnogo na\u010dina poput razdvajanja crkve i dr\u017eave.\u00a0<\/span><\/p>\n\n

    \"Kada<\/figure>\n\n

    Kada je nativno ogla\u0161avanje dobro?<\/h2>\n\n

    Postoji nekoliko va\u017enih elemenata dobrog nativnog oglasa, ali nalazi se na trome\u0111i izme\u0111u tri uklju\u010dene strane – branda, medija i potro\u0161a\u010da: \n<\/p>\n\n

    1. Iz perspektive branda<\/strong> va\u017eno je:<\/span><\/li><\/ol>\n\n