Stremljenje ka nacionalizmu među mladima: Ko doliva ulje na vatru?

min za čitanje

Mladi ljudi na Zapadnom Balkanu su suočeni s poteškoćama u razumijevanju svoje stvarnosti i poznavanju jedni drugih zbog ogromnih stalnih istorijskih sporova, različitih percepcija nedavne prošlosti, kao i društvenih i političkih pitanja koja čine njihove živote. Stručnjaci u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori vide loše obrazovanje, predrasude i narative koji dolaze od političkih lidera kao glavne faktore koji doprinose porastu nacionalizma među mladima.

Mural osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića podijelio je Srbiju na one koji žele da se on ukloni sa zida u glavnom gradu i one koji brane njegovo postojanje u jednoj od centralnih beogradskih ulica. Sukob je rezultirao protestima i jakim podjelama između onih koji osuđuju i onih koji slave ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, danas jedne od dvije administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini.

Mural, Fotografija: Istinomer

Nedavni događaji u vezi sa muralom ponovo su otvorili pitanje kakva se istorija izučava u različitim zemljama regiona i kako to utiče na percepcije mladih o aktuelnim političkim i društvenim pitanjima. Dok tragaju za svojim stanovištima i identitetima, nacionalizam se nudi kao ruka spasa od strane vladajućih desničarskih struktura u zemljama Zapadnog Balkana, još uvijek ranjivih nakon sukoba iz 90-ih. Omogućen poslušnim medijima i nedostatkom kritične mase, ono što se može definisati kao etnički nacionalizam podsticalo je podjele i podizanje tenzija među različitim narodima u regionu, a sada usisava čak i generacije rođene nakon 90-ih.

Programski koordinator beogradske Inicijative mladih za ljudska prava, organizacije koja okuplja mlade ljude u Srbiji koji se protive kršenju ljudskih prava i promovisanju destruktivnih narativa u društvu, Marko Milosavljević, objašnjava da treba jasno razlikovati nacionalizam i patriotizam i da ta definišuća linija leži u opravdanju, privrženosti i poricanju nasilja nad „drugima”.

Dvije perspektive murala Mladića

Inicijativa mladih za ljudska prava ima za cilj da ukloni mural koji veliča osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Ovo okupljanje je zabranjeno. Tog dana uhapšene su aktivistkinje Aida Ćorović i Jelena Jaćimović jer su gađale mural jajima. Mogli ste tih dana vidjeti mlade ljude na ulicama kako protestuju protiv te akcije policije, ali s druge strane policijskog kordona bili su mladi ljudi koji su štitili mural i slavili Ratka Mladića. Ovaj mladić je preuzimao smjenu čuvajući boju na zidu danonoćno tokom više od dvije nedjelje i čistio ga kad je bio umazan jajetom i precrtan. 

Nacionalizam je ideologija koja cijeni pripadnost jednoj naciji, s jasnim razlikovanjem od drugih.

Ivana Vojvodić iz crnogorske nevladine organizacije Juventas se složila s Milosavljevićem.

„Obrazovni sistem mora prepoznati potrebu za kritičkim mišljenjem, građanskim obrazovanjem i medijskom pismenošću. Imamo programe koji bi trebalo da proizvedu slobodoumnu ličnost ili uopšte ne bi trebalo da ih promovišemo. To su programi od interesa za mlade”, utvrdila je.

Ivona Vojvodic, Fotografija: Jelena Kontic

Ivona Vojvodic, Fotografija: Jelena Kontic

Miljana Pejić, generalna sekretarka Nacionalnog Saveta za mlade Srbije, rekla je da je nacionalizam posljedica strateških podrivajućih političkih narativa, neadekvatnog medijskog izvještavanja i dominantnih kultura u tim društvima.

„To je posledica narativa koji postoji u medijima, koji je i dalje senzacionalistički, jednodimenzionalan i ratnohuškački. Ovakav način izveštavanja o regionalnim dešavanjima doprinosi osećaju nesigurnosti kod svih građana, rekla je, dodajući da se političari često služe takvom retorikom. U takvim uslovima lakše je mrzeti „druge”, pogotovo kad nemaju priliku da ih upoznaju.“

Prema Akri Cipa-i, istraživaču i stručnjaku za spoljnu politiku u Tirani, u Albaniji nema porasta nacionalizma, ali nedostaje razumijevanje i poznavanje realnosti u susjednim zemljama.

„Nažalost, ovo je problematična pojava za cijeli Balkan. Potrebno je više razmjena mladih kako bi se u potpunosti razumjeli uslovi u kojima su njihovi vršnjaci odrasli i sada žive”, rekao je.

Nepoznavanje svog susjeda

Nacionalni Savet za mlade Srbije objavljuje godišnji Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u ovoj zemlji. Pejić kaže da je u 2021. godini prvi put u četiri godine zabilježen pad značaja nacije i nacionalnosti među mladima.

„Svaku drugu mladu osobu zanimaju teme nacionalnosti, kao što su rješavanje pitanja Kosova, situacija u regionu ili spoljnopolitičko usmjerenje Srbije. Svaka peta osoba ili 22,7% je zainteresovana za suočavanje s prošlošću i pomirenje i to bilježi pad od gotovo 10% u odnosu na 2020. godinu”, objasnila je.

Tabela: Interes za političke teme, Nacionalni Savet za mlade Srbije

U pogledu Crne Gore, rekla je da je religija jedan od najvažnijih faktora koji doprinosi naciji/nacionalnosti, a u ovom slučaju nacionalizam dolazi u svom najočiglednijem obliku. Što se tiče Albanije, Pejić je istakla da, budući da su bili izolovani gotovo 50 godina, kao i zbog jezične barijere, većina mladih u Srbiji smatra svoje vršnjake potpunim strancima jer nisu imali prilike da ih upoznaju.

U Crnoj Gori je problem s pravoslavnom crkvom stvorio napetu situaciju u društvu, pogoršavajući tako odnose među zemljama u regionu; prošlogodišnja promjena vlasti stvorila je dodatne tenzije.

Ovo nije Srbija - E viva Montenegro

Cetinje je bilo središte takozvanih „patriotskih okupljanja” tokom prošle godine. Organizovani su protesti protiv aktuelne Vlade, a ovog ljeta i zbog odluke da se mitropolit Joanikije ustoliči u Cetinjskom manastiru. Situacija je kulminirala na dan ustoličenja kada su protestanti/patriote blokirali put prema Cetinju. Protest je održan uz podršku i prisustvo lidera Demokratske partije socijalista i predsjednika te stranke i svih građana Crne Gore, Mila Đukanovića. Skandiralo se „E viva Montenegro", „Ovo nije Srbija" i „Belvedere", a patriote su proveli noć u gradu. Bili su tu mladi iz cijele Crne Gore.

Cetinje je prijestonica Crne Gore, simbol suvereniteta, ali i sjedište mitropolije SPC u Crnoj Gori. Ustoličenje Joanikija u Cetinjskom manastiru opisano je kao okupacija Crne Gore, pokušaj ukidanja Podgoričke skupštine iz 1918. godine i uvođenje Crne Gore u tzv. srpski svet.

„Možemo reći da je u Crnoj Gori, nažalost, nacionalizam dostigao vrhunac u prethodnoj godini i, po mom mišljenju, po prvi put je stvoren „crnogorski nacionalizam“. Na neki način smo upoznati sa srpskim, pa i hrvatskim i albanskim nacionalizmom, ali do sada nismo imali priliku da kažemo da postoji crnogorski nacionalizam”, rekla je Andrijana Radović, članica Mreže mladih Crne Gore koja okuplja 35 organizacija.

„Svi smo došli u situaciju da mislimo ah, Srbi su ovakvi, Hrvati su takvi i tako dalje, dok ne dođete u situaciju da sretnete te ljude i otkrijete da razmišljaju na isti način kao i vi i da se bore sa istim problemima”, rekla je.

Stručnjakinja za komunikacije iz Tirane Edlira Gjoni objasnila je da mnogi mladi ljudi na Zapadnom Balkanu ne poznaju jedni druge baš dobro – nisu imali mogućnosti za kulturnu razmjenu.

„Dakle, da li je činjenica da mladi ne poznaju naše komšije, rekla bih da je to srž zbog čega bi mogli da postoje znaci nacionalizma u ponašanju naše omladine”, rekla je Gjoni, dodajući da mladi na Zapadnom Balkanu imaju zajedničke probleme, uključujući nezaposlenost i želju da napuste svoje domovine.

Osvrćući se na sopstveno iskustvo prije nego što je postala omladinska aktivistkinja, Radović je takođe to potvrdila.

„Ja sam neko ko je možda bio crnogorski nacionalista. Dok nisam počela da odlazim na regionalne seminare, mislila sam da su ljudi iz Srbije agresori, da su svi Hrvati ustaše i sve je to negdje bilo dio mog uvjerenja. Ne stavljam sve Srbe u isti koš, imala sam par neugodnih situacija u Beogradu kada su mi govorili da ne postojim kao nacija i mi to slušamo svaki dan na određenim kanalima. Zato razumijem što izaziva bijes u određenom dijelu Crne Gore. Ali ne više. Otišla sam na taj seminar i jednostavno upoznala mnoge ljude iz tih zemalja. Zbližila sam se s njima i shvatila da svi dijelimo iste principe i probleme”, priznala je ova omladinska aktivistkinja.

Nacionalističko skandiranje na košarkaškoj utakmici

Nacionalističko skandiranje ne zaobilazi ni sport. Primjer za to je serija finalnih utakmica regionalne košarkaške ABA lige 2019. godine kada su se za plasman u Euro ligu borile Crvena zvezda iz Beograda i Budućnost iz Podgorice.

Tu košarkašku sezonu na Balkanu obilježili su neredi na tribinama i košarkaškom terenu. Prilikom jednog od gostovanja u BG-u letjele su stolice i razni drugi predmeti, huligani su skandirali „Ubij Šiptara", a igrači su bili prisiljeni da se povuku s terena. Utakmicu prije toga u Podgorici obilježio je sin tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludina Nuhodžića, Amar Nuhodžić, koji je prošetao terenom Sportskog centra Morača i pljunuo igrače Crvene zvezde.

Jedan od zaključaka studije „Zajednička budućnost: Percepcije mladih o miru na Balkanu,” koju su objavili UNDP i RYCO, bio je da u cijelom regionu etničko-nacionalistički diskursi imaju potencijal da negativno utiču na susjedske odnose, koji su obilježeni nedostatkom konstruktivnog dijaloga i suprotstavljenim narativima o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Zastave Srbije i Crne Gore, Fotografija: Jelena Kontic

„Kada je nacionalizam u određenoj grupi intenzivniji, onda imate odgovore drugih grupa u kojima je možda negdje bio pobuđen određeni nacionalizam, ali jačanje jednog nacionalizma, posebno u državi Crnoj Gori, neminovno znači jačanje svih drugih. Mislim da je to jako opasno za mlade, kao i za sve nas”, rekla je Vojvodić.

Rigels Xhemollari, izvršni direktor lokalne organizacije „Qendresa Qytetare”, koja svoj rad fokusira na mlade i obrazovanje, rekao je da je najvažniji faktor koji oblikuje odnose i percepcije mladih o susjednim zemljama to što u školama ne uče jedni o drugima, pa čak i Albanci malo znaju o Kosovu.

„U stvari, albanska omladina, zbog loših udžbenika iz istorije u školama i nedovoljnog spominjanja susjednih zemalja i istorijskih, diplomatskih i političkih odnosa, vrlo malo zna o tim zemljama”, objasnio je.

Zajednička istorija, zajednički problemi, zajednički nacionalizam

Akri Cipa smatra da istorijski kontekst ima veliku ulogu na Zapadnom Balkanu.

„Postoje istorijski konteksti i osjećaji koji su tome doprinijeli, a to je tipično za sve balkanske zemlje danas", istakao je.

Istorijski elementi su doprinijeli tome da ljudi takođe vide svaku zemlju drugačijim očima. S većinskim albanskim stanovništvom, Kosovo, koje je nekada bilo pokrajina Srbije i koje je proglasilo nezavisnost 2008. godine, nakon rata 1998-1999, uvijek je bilo pitanje na koje su obje zemlje gledale različito: Albanci koji tvrde da je to „albanska teritorija” i Srbi koji to isto tvrde. Obje zemlje takođe pothranjuju ideju „Velike Albanije”, koja znači „spajanje svih albanskih zemalja u jednu državu” i „Velike Srbije”, koja znači isto za Srbe. Obje ove ideje stvorile su napetosti i pogrešne percepcije među običnim ljudima, što dovodi do toga da jedni druge doživljavaju kao prijetnju i opasnost. A to je način povećanja etničke distance među ljudima i narodima, što može dovesti do etničkih sukoba.

Zastava „Velike Albanije” na fudbalskoj utakmici

U oktobru 2014. godine, na stadionu Partizana u Beogradu, fudbalska reprezentacija Srbije igrala je protiv reprezentacije Albanije za plasman na UEFA Euro 2016. Utakmica je prekinuta nakon nekoliko incidenata. Igra je zaustavljena pred kraj prvog poluvremena kada se iznad terena pojavio dron, vukući transparent označen albanskom zastavom i mapom „Velike Albanije" koji prikazuje nacionalističke pretenzije prema susjednim državama, uključujući Srbiju.

Srpski fudbaler je skinuo zastavu koju je nekoliko albanskih igrača zatim pokušalo da uzme. Uslijedila je konfuzna tuča u kojoj je učestvovao veliki broj igrača.

Ivana Vojvodić je rekla da ljudi u Crnoj Gori „definitivno proživljavaju buđenje nacionalizma među mladima. On je vidljiv, objasnila je, u interesovanjima mladih...”

„Ovo se može vidjeti po načinu na koji se mladi ponašaju, vrsti muzike koju slušaju, što se forsira na njihovim okupljanjima, proslavama, pa i školskim manifestacijama, iako sve više u žargonu i slengu koji koriste, načinu na koji izražavaju svoje poruke, kao što su, npr. grafiti, ili učešću na određenim skupovima koji imaju nacionalni ili vjerski prizvuk”, upozorila je ova aktivistkinja.

Radović je podsjetila na neke diskutabilne situacije u Crnoj Gori:

„Imamo situaciju da su se pjevale Thompson-ove pjesme na Cetinju, imamo i proslavu u Tuzima kada se klicalo Oslobodilačkoj vojsci Kosova. U Ulcinju većina Ulcinjana neće htjeti da vam se obrati na crnogorskom, već na albanskom jeziku... Isticanje drugih zastava  u smislu isticanja i naglašavanja nečijeg drugačijeg identiteta je problem, a biće još i veći problem ako dopustite albansku, ali ne i srpsku... Imamo određene mlade ljude koji s ponosom ističu i veličaju ratne zločince. S druge strane, imali smo i ljude koji su na skupu na Cetinju klicali Krstu Zrnovu Popoviću, iako ga predstavljaju kao heroja”, kaže Radović.

Kada je riječ o muzici, incident iz avgusta 2021. godine bio je zanimljiv primjer različitih stajališta i pitanja nacionalističkih narativa. Srpski muzičar Goran Bregović pozvan je da pjeva na lokalnom festivalu u Albaniji, Korča. Javnost i društvene mreže pozivale su na zabranu njegovog nastupa uz obrazloženje da je podsticao masakre tokom rata na Kosovu. Svi umjetnici s Kosova koji su bili pozvani odustali su od festivala. Popularna fudbalska navijačka grupa „Tifozat Kuq e Zi” (Crveno-crni navijači) nekoliko je puta pozivala da ga vlasti otkažu i poručila da će učiniti sve da ga „sama otkaže”.

Ipak, koncert je održan, ali je to rezultiralo hapšenjem osobe koja je tokom nastupa pustila suzavac.

Preispitujući vrijednosni govor mladih, Marko Milosavljević je istakao:

„Na taj način su Dragoljub Mihajlović i njegov naslednik Ratko Mladić današnji narodni heroji. Jer vlasti šalju dvosmislene poruke – deklarativne, koje imaju za cilj promovisanje mira i ulazak u EU, a evidentno je suprotno – veličanje saučesnika i ratnih zločinaca.”

Na osnovu studija, intervjua sa stručnjacima i mladim ljudima, nacionalizam i nepoznavanje jedni drugih, zemlje bez naučenih percepcija, i dalje su prisutni u modernom društvu na Zapadnom Balkanu.

Politički narativ koji podstiču politički lideri koji uključuje elemente nacionalizma šteti odnosima među državama i ljudima. Nedostatak odgovarajućeg obrazovanja, nedostatak putovanja i zasnovanih radnih odnosa još više doprinose jačanju postojećih percepcija.

Autori: Jelena Kontic, Fjoralba Sinoruka, Nikolija Codanovic

Dvanaest timova od tri mlada novinara/ke iz najmanje dvije različite zemlje Zapadnog Balkana radilo je tokom osam sedmica, uz podršku iskusnih mentora/ica, na regionalnim pričama fokusiranim na mlade. Ova priča je nastala u okviru Media for All programa koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Sadržaj i izraženi stavovi su isključiva odgovornost autora/ica.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila