„Borba” za posao tjera medicinske sestre za Njemačku

min za čitanje

01-The-fight-for-a-job-sends-nurses-to-GermanyThe-right-way-to-report-on-solutions.png

Ramize Salihaj je trenutno sa svojom porodicom u svom domu na Kosovu gdje provodi prvi odmor u svom rodnom gradu otkad je počela da radi kao medicinska sestra u Njemačkoj.

Ova dvadesettrogodišnja djevojka završila je studije i stekla zvanje medicinske sestre u jednoj privatnoj višoj školi na Kosovu, a na prvom poslu u Njemačkoj počela je da radi prije tri mjeseca.

02 01 The fight for a job sends nurses to GermanyThe right way to report on solutions

Istakla je da su razlog zašto je počela da radi u Njemačkoj ograničene mogućnosti koje su joj na Kosovu bile na raspolaganju za bavljenje zanimanjem za koje se školovala.

„Ideja o pronalaženju posla u Njemačkoj potekla je sa studija; obavijestili su nas o mogućnostima za zapošljavanje u Njemačkoj tokom završne godine studija, odnosno da su studenti sa boljim ocjenama imali priliku da nastave dalje. Nakon toga mi je viša škola, u saradnji sa bolnicom, ponudila ugovor o kome sam razmislila i odlučila da ga prihvatim," kaže Salihaj.

Njena porodica isprva nije dobro prihvatila njenu odluku da ode da živi i radi u Njemačkoj, ali sada kada je tu i kada im je ispričala o uslovima za rad tamo, shvatili su da je mladoj medicinskoj sestri mnogo lakše da se vrati i nastavi sa radom u drugoj zemlji.

„U početku, moji roditelji nisu podržavali odluku koju sam donijela, ali sada kada su upoznati sa uslovima rada, zadovoljni su", rekla je, između ostalog.

Katerina Đihani, medicinska sestra iz Albanije koja je četiri godine radila u Njemačkoj, nije imala mogućnosti da pronađe posao u oblasti u kojoj je studirala.

„Nakon završetka studija, prijavljivala sam se za dosta radnih mjesta, nadajući se da ću dobiti odgovor, makar i da sam odbijena, ali to se nikada nije desilo. Slušala sam razne razgovore po kafićima po komšiluku, on radi tamo...ali mu je prijatelj..., on ima prijatelja, ali je morao da plati da bi dobio ovaj posao i dalje nije siguran da li će ga zadržati. Kada bih čula takve razgovore, izgubila bih svaku nadu da ću jednog dana imati posao, čak i za minimalac, i to baš kada sam u životnoj dobi i u trenutku kada imam snove i želje", rekla je.

Đinani kaže da je isprva radila u domu za stare sve dok nije tečno naučila njemački.

„Napustila sam Albaniju prije četiri godine, odmah po završetku srednje škole. Njemačka firma koja je u tom trenutku došla u Albaniju pružila mi je mogućnost da naučim njemački jezik, a nakon toga dobila sam dozvolu da obavljam posao medicinske sestre u Njemačkoj. Firma mi je pomogla ne samo u dobijanju dozvole, već je takođe bila posrednik u pronalaženju posla u Njemačkoj", kaže Đinani.

03 The fight for a job sends nurses to GermanyThe right way to report on solutions

Pored izazova u pogledu studija i pronalaženja posla u struci, medicinske sestre i ljekari sa Kosova i Albanije su „primorani" da napuste svoju zemlju rođenja kako bi radili u zemljama gdje im se nude bolji uslovi rada.

Za veliki broj stručnjaka medicinske struke iz obje zemlje, Njemačka je prava destinacija za nastavak karijere nakon završetka studija.

Medicinske sestre: Otišle smo jer nam je Njemačka nudila više od naše sopstvene zemlje

Broj iseljenika se razlikuje od zemlje do zemlje; procjenjuje se da je 8.724 ljudi napustilo Kosovo tokom 2020., dok je oko 15 hiljada više ili 23.854 ljudi napustilo Albaniju.

U 2019. godini, Ambasada SR Njemačke u Prištini izdala je preko 50.000 viza. Od ovog broja, 36 hiljada viza bile su vize za kratkotrajni boravak (Šengen vize) i oko 15 hiljada nacionalnih viza za dugotrajni boravak, npr. vize za spajanje porodice, vize za rad, studije, itd.

„Usljed ograničenja putovanja prouzrokovanih pandemijom COVID-19, tokom 2020. godine Ambasada SR Njemačke u Prištini izdala je samo 18.000 viza. Ovaj broj obuhvata 8.000 viza za kraći boravak i 10.000 viza za duži boravak," izjavio je kontakt iz Ambasade SR Njemačke na Kosovu.

U vrijeme objavljivanja ovog članka, Ambasada SR Njemačke i Ministarstvo spoljnih poslova Albanije nisu dostavili odgovor o broju zahtjeva za izdavanje vize koje su podnijeli albanski državljani.

Medicinska sestra Ramize Salihaj kaže da je preduslov za početak rada u nekoj od njemačkih bolnica znanje njemačkog jezika i posjedovanje vize koju je izdala ambasada.

„Zbog pandemije bilo mi je potrebno više od godinu dana da obavim sve procedure za početak rada u Njemačkoj, a trebalo mi je i duže vremena da završim kurseve za učenje njemačkog jezika.

Kurs je bio besplatan; platio ga je fakultet, što nam je pomoglo oko procedure podnošenja zahtjeva", rekla je medicinska sestra.

Sa druge strane, medicinska sestra Katerina Đihani, rekla je da joj je napredak u učenju njemačkog jezika pomogao da počne da radi u drugoj bolnici.

„Nakon nekog vremena, nekako sam počela da se družim sa ljudima i da tečnije govorim jezik. Sticala sam iskustvo u svojoj profesiji, mogla bih da je nazovem drugom profesijom. Dosta sam sebe hrabrila da idem dalje. Nakon 6 mjeseci, osjetila sam da samostalno mogu da obavljam posao", rekla je Đihani.

Prema podacima Ljekarske komore, u posljednje četiri godine, 454 ljekara napustilo je Kosovo i 6.500 medicinskih sestara napustilo je Albaniju kako bi radili u drugim zemljama članicama EU, prvenstveno u Njemačkoj.

Pleurat Sejdiu, predsjednik Ljekarske komore Kosova rekao je da je većina ljekara, nakon sticanja dozvole za rad, izjavila da napuštaju zemlju zbog uslova rada, rezidentnih obrazovnih programa i plata.

„Njihova prosječna starost je preko 31 godine, što jasno pokazuje da uglavnom odlaze ljekari koji su tek diplomirali, a to je najznačajnija generacija za oporavak zdravstvenog sistema na Kosovu, naša budućnost. Trenutno je našem zdravstvenom sistemu potrebno najmanje 2.500 ljekara da bismo se približili međunarodnim standardima," kaže Sejdiu.

Prema podacima Sektora za upravljanje ljudskim resursima u Centralnoj direkciji pružalaca usluga zdravstvene zaštite (HSO) preko 5.500 kandidata je podnijelo zahtjeve na portalu „Medicinske sestre za Albaniju" u različitim medicinskim oblastima. Broj zaposlenja u periodu 2019 - 2021 ukupno je iznosio 3.117, odnosno 987 zaključenih radnih odnosa u 2019., 1.120 radnih odnosa u 2020. i 910 u 2021. (za period januar- oktobar). Prema dobijenom odgovoru, ispostavlja se da je najzaposlenija starosna grupa ljudi između 22 i 30 godina starosti.

Đihani ne vidi Albaniju kao opciju za zapošljavanje, jer joj je, kako kaže, bilo nemoguće da se zaposli neposredno nakon što je diplomirala na fakultetu.

„U Albaniji nisam odmah dobila priliku za zaposlenje. Meni je to veoma teško palo jer ako ne nađem posao, ponovo ću morati da zavisim od svoje porodice i neću moći da se integrišem, odnosno morala bih da sjedim kod kuće i to u najidealnijoj dobi kada mogu da ostvarim nešto u životu. To bi bilo uzaludno ulaganje mog vremena, pet godina u nizu, takođe i sa finansijske strane, troškovi za moju porodicu i sve ostale žrtve koje su podnijeli. To su bili neki od razloga koji su me natjerali da napustim Albaniju i krenem ovim putem," rekla je ova mlada žena. 

Prema podacima INSTAT, 3.429 studenata nastavlja svoje više obrazovanje na medicinskim fakultetima. Nakon sticanja fakultetske diplome, samo 15% njih uspijeva da pronađe siguran posao.

Njemačka nudi „dostojanstvene" uslove rada zdravstvenim radnicima, a Albanija i Kosovo bilježe najviše brojke kada je riječ o medicinskim sestrama koje su napustile ove države

Pored ljekara i medicinskih sestara koji sada rade u Njemačkoj, oni koji rade na Kosovu i u Albaniji i dalje razmatraju migracije u države EU kao alternativu za nastavak karijere.

Njemačka ima mrežu od 1.900 bolnica, 150.000 ljekara, i 28.000 psihoterapeuta koji pružaju nestacionarne zdravstvene usluge, kao i skoro 19.500 apoteka koje pružaju zdravstvene usluge procijenjenom broju od 83 miliona ljudi u Njemačkoj, navodi se u podacima Saveznog ministarstva zdravlja SR Njemačke.

Takođe se navodi da 30% ljudi u Njemačkoj posjećuje ljekara tri do pet puta godišnje.

04-01-The-fight-for-a-job-sends-nurses-to-GermanyThe-right-way-to-report-on-solutions.png

Albulena Luzha je jedna od mladih medicinskih sestara koja se, uprkos tome što je dobila posao u Regionalnoj bolnici Ferizaj na Kosovu, još uvijek dvoumi u pogledu obavljanja ove profesije na Kosovu u budućnosti, budući da je zainteresovana za migracije u Njemačku.

Iskustva njenih kolega, koji sada rade negdje drugdje van Kosova, natjerala su je da razmotri druge mogućnosti za dalji nastavak karijere.

„Jedan od razloga zašto sam odlučila da nastavim da radim van Kosova, konkretnije u Njemačkoj, jesu mogućnosti za napredovanje na poslu i dobri radni uslovi. Na osnovu onoga što sam čula iz iskustava kolega, poslovi su stabilni u Njemačkoj i to me je motivisalo da tražim posao u Njemačkoj", rekla je Albulena.

Medicinska sestra, Amra Hika, koja trenutno radi kao medicinska sestra na odjeljenju opšte hirurgije u Univerzitetskoj bolnici „Majka Tereza" u Tirani, pomenula je da postoje tri faktora koja, po njenom mišljenju, utiču na mlade da napuste Albaniju i odaberu Njemačku za rad u ljekarskoj profesiji. „Budimo realni, postoji dosta faktora u našoj zemlji koji služe kao pokazatelji i motivacija mladima da napuste ovu zemlju, ali ću navesti samo neke od njih: veće plate, bolji uslovi rada, poštovanje i vrednovanje ljekara", rekla je Hika.

Tokom 2019. i 2020. godine 520 ljekara diplomiralo je u oblasti opšte medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta „Hasan Prishtina" u Prištini, uz dodatna 131 studenta koji su u istom periodu završili studije za medicinske sestre.

Medicinski fakultet je objavio da ovi studenti stažiraju samo u okviru određenih predmeta.

„Tokom studija, kada je riječ o praktičnom radu, studenti imaju samo vježbe kojima moraju da prisustvuju tokom akademske godine u predmetima koje pohađaju. Fakultet nema u ponudi plaćena stažiranja", izjavio je naš kontakt.

Zbog uslova i situacije u sektoru zdravstva u Albaniji i na Kosovu, ljekari i medicinske sestre biraju opcije koje ih vode u druge zemlje sa bolje razvijenim zdravstvenim sistemom.

Ministarstvo zdravlja u Tirani nije željelo da iznosi dodatna objašnjenja o odlasku medicinskih sestara i ljekara za Nemačku po osnovu zahtjeva za pristup informacijama, navodeći da:

U pogledu struktura u okviru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, smatramo da ne postoji manjak zdravstvenih radnika kada je riječ o medicinskim sestrama. Smatramo da svako ima pravo da se slobodno kreće i obavlja svoju profesiju u odabranoj zemlji. 

U međuvremenu, Ministarstvo zdravlja Kosova nije dostavilo odgovor do trenutka objavljivanja ovog članka.

„Borba" za posao u profesiji medicinskih radnika postaje sve teža za medicinske sestre u Albaniji i na Kosovu; one odlučuju da napuste ovu „borbu" i odu u zemlje Evropske unije gdje svoje poslove obavljaju u uslovima koje njihove sopstvene zemlje ne mogu da im ponude.

Gentiana Ahmeti (Kosovo), Jona Koso (Albanija) i Đoana Calaku (Albanija)

Dvanaest timova od tri mlada novinara/ke iz najmanje dvije različite zemlje Zapadnog Balkana radilo je tokom osam sedmica, uz podršku iskusnih mentora/ica, na regionalnim pričama fokusiranim na mlade. Ova priča je nastala u okviru Media for All programa koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Sadržaj i izraženi stavovi su isključiva odgovornost autora/ica.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila