Što BiH publika želi, a što joj ponuditi: Dug put od klikabilnog naslova do pouzdane informacije

Mladen Obrenović

Mladen Obrenović

Post Author

min za čitanje

-Sto-BiH-publika-zeli-a-sto-joj-ponuditi-Dug-put-od-klikabilnog-naslova-do-pouzdane-informacije

“Previše informacija ubija informaciju”, rečenica koju je Francis Balle još prije 25 godina iskoristio kako bi opisao moć tadašnjih medija (u to vrijeme nije bilo portala u današnjem formatu), mogla bi najbolje opisati aktualno stanje ne samo u bosanskohercegovačkom, nego i u onlajn novinarstvu svih balkanskih država. Iako bi svaki portal, baš kao i svaki medij, trebao težiti objavi istinitih, kvalitetnih, vjerodostojnih, pouzdanih, korisnih informacija, analiza sadržaja kojeg donose pokazuje kako to baš nije uvijek tako.

Jasno je da ozbiljni, kredibilni portali nemaju ni približno posjeta u odnosu na one koji se sadržajima nastoje “dodvoriti” publici, pa se analizom objava na odabranim portalima koji djeluju na području Bosne i Hercegovine potvrđuje stara istina – kao što je nekad papir trpio sve, danas internet trpi sve.

Prema bazi podataka Vijeća za štampu i onlajn medije, na području Bosne i Hercegovine danas je aktivno najmanje 100 portala (barem onih koji imaju jasno navedene podatke o vlasništvu, uredništvu i novinarima u impresumu). Analiza uočenih trendova koja slijedi obuhvatila je precizno određeni broj njih, svrstanih u tri kategorije:

  • stand alone portali: Buka, Depo, Faktor, Fokus, Klix, Slobodna Bosna,
  • ekstenzije domaćih medija, uglavnom dnevnih novina: Dnevni avaz, Dnevni list, Glas Srpske, Nezavisne, Oslobođenje, Radio Sarajevo i Večernji list,
  • ekstenzije stranih medijskih kuća, uglavnom svjetskih radijskih i televizijskih postaja: Al Jazeera Balkans, Deutsche Welle, Glas Amerike, N1, Radio Slobodna Europa.

Tokom sedam dana (odabran je treći tjedan svibnja i precizno određeni termini – u 8 te 20 sati, jer sadržaj na portalima nije statičan) proučavano je koje su ključne teme i naslovi, koliko su kvalitetne informacije koje pružaju publici, ali i koliko su im važni vjerodostojnost i pouzdanost izvora, potom i objava, kako bi na tome gradili korektne odnose sa svojom publikom.

Vijesti-ipak-dominiraju-bez-obzira-na-vrstu-medija.

Vijesti ipak dominiraju bez obzira na vrstu medija

Analizom je uočen trend da vijest, kao temeljna novinarska forma, dominira u svim promatranim portalima, bilo da je riječ o vijesti koju su pripremili sami novinari ili je ona prenesena, najčešće samo prekopirana, iz servisa neke od domaćih ili stranih agencija.

Pripremljene vijesti pisane su tehnikom obrnute piramide, što podrazumijeva slaganje informacija od najvažnije prema najmanje važnoj. U istraživanju za potrebe doktorske disertacije „Strukturalne promjene u novinarstvu kao obliku spoznaje stvarnosti u eri digitalizacije“ potvrdila je to i komunikologinja Amela Delić. Ona je, u promatranom uzorku od 663 naslova, utvrdila da novinari na portalima dvostruko više koriste obrnutu piramidu u kompoziciji teksta od kolega u dnevnim novinama. Takva praksa, u kulturi klika, smanjene pozornosti i nedostatka vremena suvremenog čovjeka ima logičnu svrhu – čitatelj vrlo često, osim naslova, pročita tek nekoliko redaka i traži novi naslov. Stoga mu je važno dati važnije i korisnije informacije što prije.

Osim vijesti, prisutne su i narativne forme (fičeri, features – fokusna i trend priča, profil, intervju, komentar). Dok za ključne vrijednosti vijesti Najil Kurtić u Osnovama pisanja za medije navodi da su to: značaj, utjecaj, blagovremenost, blizina, neuobičajenost, istaknutost, konflikt i humor, za features objašnjava kako su to „priče o ljudima i stvarima koje zanimaju ljude“ koje se „zasnivaju na činjenici da ljude fasciniraju drugi ljudi, njihovi uspjesi, poduhvati, avanture, pa čak i nesreće“.

Upravo je zanimanje publike za određene događaje, pojave i ljude, odnosno sve što ih čini drugačijima, u fokusu kad je izbor tema koje se postavljaju na naslovnice portala.

Copy-i-paste-kao-omiljene-funkcije-u-pripremi-sadrzaja

Copy i paste kao omiljene funkcije u pripremi sadržaja

Trendovi koje je prije četiri godine, u analizi pripremljenoj za Mediacentar, uočila komunikologinja Lejla Turčilo prisutni su i danas u onlajn svijetu bosanskohercegovačkih medija: bespoštedna borba za svaki klik i like kako bi se što veća posjećenost kapitalizirala kod oglašivača, copy i paste su omiljene funkcije u pripremi sadržaja, a naslovi su uglavnom takvi da će čitatelja natjerati da otvori upravo tu objavu.

Izvori vrlo često i ne postoje ili su teme koje su pripremljene bazirane na izjavi jednog sugovornika i malo podataka iz neke studije, a na postove s Facebooka i objava na Twitteru pretvorenih u vijesti nije imun gotovo nitko. Društvene mreže odavno su izvor novinarima i redakcijama, no zaboravilo se da one mogu biti tek jedan od izvora, čija se vjerodostojnost potvrđuje drugim izvorima i dodatnim provjerama.

„Nije autentično i sukladno novinarskoj praksi oblikovati vijest na temelju jednog e-maila, objave na društvenim mrežama ili posta na blogu“, upozorili su još prije osam godina Marija Volarević i Domagoj Bebić analizirajući društvene mreže kao izvor vijesti u najgledanijim središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj. „Ti materijali mogu biti vrijedan izvor za priču, no takvu informaciju treba uvijek provjeriti s autorom objave kako bi vijest dobila na vjerodostojnosti“.

Takvih provjera uglavnom nema, jer su i sami korisnici društvenih mreža, prije svega političari, postali neupitni autoriteti čije se objave preuzimaju doslovno od riječi do riječi. Događa se pritom ono, na što su ukazali Božo Skoko i Nikola Vrdoljak u istraživanju o stvarnim dosezima news portala:

„Čak se i kod kredibilnih news portala javlja trend 'prilagođavanja' tržištu i publici u utrci s manje vjerodostojnim, ali čitanim portalima koji nude zabavniji i neformalniji pogled na svijet. U tome procesu stradavaju kriteriji profesionalnosti i kredibiliteta, a sve više svjedočimo komercijalizaciji i banalizaciji sadržaja“, primjećuju autori.

Dodatno, političari i svi koji nastoje doprijeti do građana iz nekih svojih razloga i interesa izravno im se obraćaju putem svojih profila, bez obzira je li to Facebook, Twitter ili Instagram. Mediji u svemu tome sve više služe kao PR platforma, čak bi se moglo reći i svojevrsni akcelerator objava, svakom onom političaru koji se odluči bilo što objaviti na društvenim mrežama. A to ni slučajno nema veze s osnovnim smislom postojanja novinarstva.

Naslovi-koji-pojacavaju-neizvjesnost

Naslovi koji pojačavaju neizvjesnost

Na komercijalizaciju (privlačenje pažnje publike kako bi kliknula na određenu objavu), banalizaciju, pa i trivijalizaciju sadržaja mogu ukazati već naslovi jer su često i obmanjivački, i netočni, i neusklađeni sa sadržajem čak i kad, kako to primjećuju Zarfa Hrnjić Kuduzović i Vesima Čičkušić u analizi preferiranih karakteristika vijesti, obrađuju vrlo ozbiljne teme. Važno je biti što vidljiviji, uočljiviji, prepoznatljiviji i kad nemaš svojih sadržaja, pa prenosiš tuđe, obavezno je dati što provokativniji i klikabilniji naslov.

"Takav ambijent u onlajn medijima podstiče novinare da pišu sve atraktivnije naslove koji će izazvati dovoljno radoznalosti kod onlajn korisnika da kliknu na link za učitavanje vijesti. U tome ne bi bilo ništa etički sporno da se za privlačenje pažnje koristi informativni potencijal samog događaja i naslovi usklađeni sa suštinom teksta“.

- Zafra Hrnjić Kuduzović i Vesima Čičkušić

Tom praksom služe se gotovo svi slabije čitani portali, iako ni onim na vrhu čitanosti to nije strano – bez obzira radi li se o prenošenju tuđeg sadržaja, agencijskoj ili foto-vijesti, objavama stranačkih priopćenja, kao i vijestima kojima je povod objava na Twitteru ili Facebooku. Najdalje je u tome otišla Slobodna Bosna. Nastala na tradiciji čitanog tjednika, a znajući da naslov prodaje novine, ostali su dosljedni takvoj praksi. Uglavnom preuzimaju teme, ponekad i vrlo trivijalne, koje potom opreme klikabilnim naslovom. Osim toga, uz redovito prenošenje tweetova, kojima daju zvučan naslov, otišli su i korak dalje, pa su od duhovitih, ironičnih, satiričnih objava na Twitteru psihologa Srđana Puhala napravili redovnu rubriku i nazvali je „Kad Puhalo tvita.“

Upravo bi naslovi, pokazalo je to istraživanje za doktorsku disertaciju Amele Delić koje je provela među 445 građanki i građana Bosne i Hercegovine, trebali odgovoriti na ključna novinarska pitanja ili odgovoriti na zapitanost čitatelja.

Ispitanici su složni – od naslova očekuju da preuzme ulogu leada, naslov im doista i jeste najvažniji dio medijskog sadržaja, a najviše njih koji su sudjelovali u anketi u naslovu očekuje novost.

Mediji-u-sluzbi-politickih-stranaka.

Mediji u službi političkih stranaka

Kad je sadržaj u pitanju, nerijetko se događa da se određenim portalima, po tome čije aktivnosti bespogovorne prate i prenose može jasno može vidjeti koja politička opcija stoji iza njih, kao i da služe za obračun s političkim neistomišljenicima. Naravno, znatan je broj i onih koji u potpunosti poštuju pravila novinarske profesije, pa i kad prenose vijesti ili tuđe sadržaje, oni ih kvalitetno obrade i plasiraju. Iz takvih vijesti nastoje stvoriti svoj sadržaj, te dodatno razrade temu i po svim profesionalnim standardima svojoj objavi daju kvalitetu više.

Istovremeno, portalima koji su produžetak dnevnih novina mora se priznati da imaju svojih tema i analiza, dakle autorskih tekstova. S druge strane su ekstenzije koje, iako naslonjene na novine s najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini poput Oslobođenja, imaju šaroliku naslovnicu kojom uglavnom dominiraju Facebook postovi ili Twitter objave, sportske vijesti, stranačka priopćenja koja se prenose bez obrade, vrlo često jedno mjesto rezervirano je za vremensku prognozu ili kulinarski recept, objavljuju se i marketinški tekstovi jasno označeni kao promo, ali i osmrtnice.

Praksa objave osmrtnica, čak i kad neka osoba, uglavnom mlada i nepoznata, nije umrla od posljedica zaraze korona virusom, primjetna je i na stranicama portala Radio Sarajevo. Ne manjka ni vijesti o smrti poznatih osoba, sjećanja na rat ili godišnjice, prenošenja objava s društvenih mreža, vijesti nastalih iz priopćenja objava, ali i trivijalnih vijesti. Potvrđuje se neizostavno pravilo kulture klika, kako je nazivaju Hrnjić Kuduzović i Čičkušić, pri čemu „primarna svrha naslova, pa ni vijesti, nije informirati korisnike nego izazvati njihovu radoznalost i emotivnost“.

Objavi-pa-ispravi-umjesto-provjeri-pa-objavi_

Objavi, pa ispravi umjesto provjeri, pa objavi

U procesu stvaranja, zapravo popunjavanja prostora u beskonačnom onlajn prostoru, rijetki su među njima koji ostaju dosljedni isključivo svojim sadržajima i zanemaruju utrku s manje uglednim i kredibilnim, ali ipak čitanim portalima. No, medijski stručnjaci će, bez obzira na sve, staviti kredibilnost ispred čitanosti, odnosno gledanosti sadržaja na određenom portalu.

Komunikolog Božo Skoko će pri tome ukazati na nužnost praćenja ovih kategorija: „istinitost – činjeničnost, profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na 'minuli rad', izvornost sadržaja, etičnost u pristupu, korisnost (vrijednost za čitatelja i zajednicu), zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine, te posebnost u odnosu na konkurenciju“.

Na naslovima i izboru tema koje se obrađuju i/ili plasiraju, baš kao i u razmimoilaženju pogleda na potrebu što bržeg objavljivanja vijesti nauštrb njezine točnosti, istinitosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti i vidi se jasna razlika među portalima. Dok se, u borbi za klikove, mnogi portali drže pravila „objavi, pa ispravi“, oni ozbiljniji i kredibilniji, a riječ je o portalima iza kojih stoje poznate i priznate svjetske medijske kuće, poštuju konvencionalnu praksu „provjeri, pa objavi“. Zbog toga oni kasne, ali imaju dobro opravdanje – vijest koju objave u potpunosti je profesionalno obrađena, etična, u javnom interesu, jasna, precizna, pouzdana i, što je, najvažnije istinita.

Ma koliko se novinari i urednici trudili različitim tehnikama (i varkama) privući publiku, obaveza donošenja istine ostaje im na prvom mjestu. Od istine se, smatra Kurtić u Kodu novinarstva, „kao od ideala i imperativa nikada nije odustalo“. Na tome putu postoje neophodni uvjeti, koji moraju biti ispunjeni, a koje je Kurtić ovako klasificirao: „činjeničnost saznanja, zasnovanost na nepristrasnom pristupu izvještavanja, utemeljenost na relevantnim činjenicama, reprezentativnost činjenica i preciznost u dimenzioniranju i orijentiranju činjenica“.

Ispunjavajući te uvjete, jedan po jedan i u konačnici sve zajedno, novinari će u informiranju javnosti zastupati javni interes, djelovati u društvenom životu s pozicija kritike vlasti te nuditi građanima jasnu informaciju koja će im pomoći u orijentiranju i sudjelovanju u društvu. Bosanskohercegovačkom društvu i građanima, otprilike kao i svakom drugom tranzicijskom društvu, doista je važna vjerodostojna i potpuna informacija, lišena manipulacija i interesa iz pozadine. Portali su do sada tu bitku uglavnom gubili, no još uvijek imaju vremena ugledati se na bolje od sebe i popraviti mutnu sliku onlajn medijskog svijeta.

O autoru/ici:

Mladen Obrenović

Mladen Obrenović je doktor komunikoloških nauka i profesionalni novinar. Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je davne 1996. godine, četrnaest godina radeći za lokalne medije koji pokrivaju istočni dio Hrvatske. Radio je kao dopisnik (iz Vukovara) za Glas Slavonije i Jutarnji list. Od 2010. do 2013. godine bio je dio veb portala Tportal sa sjedištem u Zagrebu, gdje je pokrivao dnevnu politiku i aktuelne teme hrvatskog društva, specijalizirajući se za izvještavanje o hrvatskom Saboru i Vladi, kao i o pravosudnim institucijama. Za Al Jazeera Balkans u Sarajevu je počeo raditi 2013. godine kao novinar, a od 2019. kao urednik vijesti. Od avgusta 2020. godine radio je kao novinar BIRN-a u Bosni i Hercegovini. Od oktobra 2017. do septembra 2018.godine bio je asistent na Univerzitetu VERN u Zagrebu, gdje je predavao Teorije medija. Učestvovao je na brojnim medijskim kursevima i naučnim konferencijama i kao rezultat toga objavio je brojne naučne studije. Član je Savjetodavne grupe za promociju medijske i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini.
Post Author

Author

  • Mladen Obrenović je doktor komunikoloških nauka i profesionalni novinar. Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je davne 1996. godine, četrnaest godina radeći za lokalne medije koji pokrivaju istočni dio Hrvatske. Radio je kao dopisnik (iz Vukovara) za Glas Slavonije i Jutarnji list. Od 2010. do 2013. godine bio je dio veb portala Tportal sa sjedištem u Zagrebu, gdje je pokrivao dnevnu politiku i aktuelne teme hrvatskog društva, specijalizirajući se za izvještavanje o hrvatskom Saboru i Vladi, kao i o pravosudnim institucijama. Za Al Jazeera Balkans u Sarajevu je počeo raditi 2013. godine kao novinar, a od 2019. kao urednik vijesti. Od avgusta 2020. godine radio je kao novinar BIRN-a u Bosni i Hercegovini. Od oktobra 2017. do septembra 2018.godine bio je asistent na Univerzitetu VERN u Zagrebu, gdje je predavao Teorije medija. Učestvovao je na brojnim medijskim kursevima i naučnim konferencijama i kao rezultat toga objavio je brojne naučne studije. Član je Savjetodavne grupe za promociju medijske i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

00-Employment-of-persons-with-disabilities-achieves-their-inclusion
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom i stigmatizacijom. Definicija osobe s invaliditetom još uvijek nije ujednačena u BiH iako je BiH usvojila UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, dok u Srbiji prema zakonu izraz „osobe sa invaliditetom” označava „osobe sa urođenom ili stečenom fizičkom,

Teme:

Poslednji Članci:

jun 27
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom
jun 20
Ramize Salihaj je trenutno sa svojom porodicom u svom domu na Kosovu gdje provodi prvi odmor u svom rodnom gradu
jun 17
“Hiperlokalno” je već duže vrijeme popularna riječ u medijima. Kako je koncentracija vlasništva nad tradicionalnim medijima i prodor društvenih mreža
jun 13
Nesvjesni broja djece i adolescenata koji pate od različitih vrsta problema mentalnog zdravlja, zdravstveni sistemi nekih zemalja zapadnog Balkana ne