E-trgovina i e-plaćanja: Neiskorišten potencijal za medije

min za čitanje

E-COMMERCE AND E-PAYMENTS: UNUSED POTENTIAL FOR MEDIA OUTLETS

Pandemija COVID-19 okrenula je svet naglavačke, uključujući i medijsku industriju. Mnogi mediji su se zauvek zatvorili, dok su u isto vreme, rad na daljinu i život iza zatvorenih vrata otkrili neiskorišćene mogućnosti za medije i e-trgovinu, koja je imala neviđeni rast. U stvari, e-trgovina je imala veći rast tokom prva tri meseca pandemije nego tokom prethodnih deset godina postojanja. Kao rezultat toga, premašene su procene rasta i projektovani trendovi u e-trgovini predstavljeni pre januara 2020. godine. Kao rezultat ovih trendova, veliki mediji razvijaju svoje strategije monetizacije u skladu sa trendovima razvoja e-trgovine.

Projekat Media for All (MfA), posebno tok poslovnog razvoja koji vodi Thomson Foundation (TF), podržao je lokalne medijske kuće u zemljama Zapadnog Balkana obezbeđujući stalno mentorstvo, prilagođenu izgradnju kapaciteta i investicione grantove. TF tim je iskusio i identifikovao različite nedostatke u kapacitetima i znanju kada je u pitanju uspešno uvođenje i implementacija e-trgovine putem digitalnih platformi lokalnih medija.

S jedne strane, postoji nedostatak iskustva i znanja u medijskim timovima o tehničkoj i poslovnoj strani e-trgovine i njenim mogućnostima, dok sa druge strane nedostatak tehničkih i ljudskih resursa predstavlja dodatnu prepreku za njeno uspešno uvođenje. Pored toga, postoje mnogi kontekstualni problemi koji su rezultat činjenice da usluge e-trgovine nisu lako dostupne lokalnim medijima u ovim zemljama.

Dok na razvijenim evropskim tržištima trenutni trendovi uključuju razgovornu trgovinu (Alexa, Siri), a plaćanje putem kartica je roba, tržištem u ZB i dalje dominira gotovina. A većina lokalnih medija se još uvek bori da ima ažurirane veb stranice.

Trendovi e-trgovine na Zapadnom Balkanu

trendovi-e-trgovine-na-Zapadnom-Balkanu

Jugoistočna Evropa se, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, i pre globalne krize smatrala tržištem sa velikim potencijalom za razvoj e-trgovine. Ovo tržište godinama beleži dvocifren rast i prometa i broja transakcija. Digitalni mediji su ostvarili dvocifreni rast u 2020. u odnosu na 2019. godinu.

Broj korisnika e-trgovine je veoma važan pokazatelj veličine i potencijala tržišta. Ovo je posebno važno za „nezrela“ tržišta e-trgovine kao što su tržišta ZB6. Takođe je primetna promena u ponašanju kupaca. Danas je plaćanje računa preko interneta prihvatljivo, čak i poželjno. Samo u 2019. godine najveći deo starijeg stanovništva u zemljama regiona smatrao je to nepouzdanim.

Jedna od najvećih telekomunikacionih kompanija, koja posluje u više zemalja na Zapadnom Balkanu, prijavila je povećanje u plaćanju računa putem interneta od strane te specifične grupe korisnika. Pandemija je dovela do toga da se više digitalnog sadržaja konzumira u medijima.

Upotreba platnih kartica je povećana u svim zemljama Zapadnog Balkana. Srbija, Severna Makedonija i Crna Gora su u povoljnijoj poziciji u odnosu na druge zemlje u pogledu korišćenja kartica. U Albaniji, Severnoj Makedoniji i na Kosovu, ceo proces uključivanja provajdera platnih usluga (PSP) je sporiji zbog sporijeg razvoja e-trgovine „prihvatiteljskog“bankarstva.

U zemljama Zapadnog Balkana je neophodno razviti jednistveno, centralizovano rešenje plaćanja za monetizaciju digitalnih sadržaja, poslovanja i usluga u vezi sa medijima.

Zajednička platforma plaćanja

zajednička-platforma-plaćanja

Na osnovu uočenih trendova i iskustava prikupljenih tokom pilotiranja i testiranja različitih modaliteta plaćanja sa medijima u VB6, ovaj članak se zalaže za stvaranje regionalne platforme za medijsko plaćanje, koja bi različitim regionalnim nezavisnim medijima pružila alat za postizanje održivosti kroz monetizaciju svog sadržaja.

Stvaranje jedinstvene platne platforme za prihvatanje kartica u svih šest zemalja je veoma složen zadatak. Da bismo ilustrovali složenost obrade plaćanja putem jedne platforme za plaćanje, možemo koristiti dva primera:

● Jednostavan slučaj: U slučaju čitaoca iz Bosne i Hercegovine koji želi pristupiti digitalnom sadržaju na BiH portalu, transakcije bi se trebale usmeriti na lokalnu banku prihvatitelja.

● Složen slučaj: U slučaju kada čitalac iz Crne Gore želi da pristupi digitalnom sadržaju iz Bosne i Hercegovine, odluka o rutiranju transakcije postaje složena jer bi ova transakcija bila klasifikovana kao prekogranična transakcija sa dodatnim naknadama za usluge plus bi uključivala i konverzije valuta.

Svaki projekat uključuje rizik i izazove koje treba na odgovarajući način adresirati kako bi se ublažili neuspesi i povećala verovatnoća za uspešnu implementaciju. Za predložena rešenja to uključuje sledeće - regulatorni aspekt, optimizaciju poslovnog modela, pilotiranje različitih rešenja i kvalitet sadržaja.

Pristup e-plaćanju: Regulatorni aspekt

Jedan od izazova za stvaranje jedinstvenog tehničkog rešenja su regulatorni uslovi i zahtevi koji se razlikuju od zemlje do zemlje.U tom smislu, identifikovanje razlika i njihova primena na jednu tehničku platformu iziskuje vreme i troškove. Rešenje treba da bude lokalizovano i prilagođeno svakom od tržišta. Pristup medijima različitim uslugama i metodama e-plaćanja će se razlikovati od zemlje do zemlje, na osnovu dostupnosti i regulatornog okvira. Na primer, svaka država u regionu, osim Kosova i Crne Gore, ima svoju valutu.Kosovo i Crna Gora koriste EUR, ali plaćanja između entiteta u ove dve zemlje moraju da idu preko posredničkih banaka u EU.

Poslovni model i model monetizacije

poslovni-model-i-model-monetizacije

Nezavisni mediji su obično manji od nacionalnih ili mejnstrim medija. Imaju manju i specifičniju, ili određeniju publiku. Ovo treba uzeti u obzir prilikom kreiranja poslovnih modela i marketinških strategija. Optimalni model monetizacije zavisiće od profila publike, potreba medija i očekivanja čitalaca.

Optimizacija poslovanja

Tokom godina, čitaoci su se navikli da besplatno pristupaju sadržaju. Već postoji istorija neuspelih pokušaja uvođenja opcija plaćanja na sličnim portalima u ovom regionu. Neophodno je isprobati nekoliko modela monetizacije ako prvi ne daje zadovoljavajuće rezultate. Pilotiranjem i ispitivanjem različitih modela monetizacije, mediji bi trebalo da budu u stanju da identifikuju optimalno rešenje.

Kvantitet naspram kvaliteta

Ova dilema je zasnovana na pretpostavci da čitaoci ne žele da plate za sadržaj koji mogu besplatno da dobiju negde drugde. Argument je da postoji značajan broj medija koji nude isti ili sličan sadržaj, a ako jedna kuća uvede 1a paywall (pretplata koja otključava sadržaj), korisnici će se okrenuti drugim kućama koje nastavljaju da nude besplatan sadržaj. Mediji često pokušavaju da prevaziđu ovaj izazov tako što pružaju više sadržaja u odnosu na kvalitetan sadržaj – dajući prednost kvantitetu nad kvalitetom. Ali ovakav pristup donosi samo kratkoročni uspeh – povećanje broja poseta, ali ne i povećanje finansijske stabilnosti i prihoda. Primeri iz mnogih sličnih slučajeva pokazuju da kvalitetan sadržaj može pronaći put do čitalaca koji su spremni da plate za kvalitet.

Predloženo rešenje

predloženo-rešenje

Jedinstveno rešenje za plaćanje mora se naći u kontekstu projekata sličnih „Media for All“ i ono treba da odgovori na potrebe i realne kapacitete medija koji su bliski korisnici. Logičan pristup u tom slučaju bi bio da razvojni proces krene iz Severne Makedonije i Srbije (zbog visokorazvijenog bankarskog sektora), a odmah zatim iz Bosne i Hercegovine. Na taj način bi se omogućila najbolja trakcija uz punu postignutu usklađenost sa propisima.

Projekat bi trebalo da se razvija u dve faze zbog složenosti regulatornih zahteva na svih šest tržišta i različitih faza razvoja tržišta u svakoj od zemalja. To bi omogućilo bolju kontrolu i upravljanje rizicima za dobrobit ukupnog uspeha projekta.

Prva faza bi podrazumevala stvaranje baza na tri najrazvijenija tržišta (Srbija, Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina). Ova preporuka je zasnovana na veličini tržišta i njihovim različitim razvojnim fazama. Važno je pokriti tržišta sa najvećim brojem potencijalnih korisnika kako bi se stvorila dovoljna trakcija za održivost projekta. Prva faza će se fokusirati na osnovne metode monetizacije sa široko razvijenim metodama plaćanja: pretplata, donacije i članstvo putem prihvatanja platnih kartica.

Druga faza bi uključila preostala tri tržišta (Crna Gora, Kosovo i Albanija) i dodavanje naprednih rešenja za plaćanje poput e-novčanika, kao i implementaciju složenijih metoda monetizacije: paywall ili pay-per-view (platiti po pregledu). Druga faza bi se finansirala iz tekućih prihoda i grantova za nove projekte.

Poslovnu komponentu će predstavljati posebna kompanija koja će upravljati ukupnim poslovnim modelom i zastupaće interese projekta. Poslovni subjekt bi upravljao svim tehničkim procesima, tehničkom integracijom sa PPU-ovima i akvizicijskim bankama na svim tržištima i opštom podrškom za sve medije. Saradnja između poslovne komponente kompanije i medija dovela bi do sinergije u pregovorima o uslovima sa PPU-ovima i bankama prihvatiteljima, edukaciji o novim trendovima e-trgovine i podršci u implementaciji novih strategija monetizacije i metoda plaćanja.

KLJUČNI POJMOVI I TERMINOLOGIJA

E-trgovinapoznata i kao elektronska trgovina ili internet trgovina, odnosi se na kupovinu i prodaju robe ili usluga na inrernetu, kao i na prenos novca i podataka za izvršenje ovih transakcija.

Trgovac/Privrednik osoba ili kompanija koja prodaje robu ili usluge isključivo putem interneta.

Trgovinski računvrsta komercijalnog ili poslovnog bankovnog računa koji omogućava klijentima da prihvataju i obrađuju transakcije elektronskim platnim karticama.

Način plaćanja proces (ili skup procesa) koji korisnik upotrebljava da bi platio svoju porudžbinu.

Platna transakcija radnja koju inicira platilac ili primalac plaćanja, a koja stavlja, prenosi ili povlači sredstva, bez obzira na bilo kakve osnovne obaveze između platioca i primaoca plaćanja.

Platni instrument bilo koji personalizovani uređaj i/ili skup procedura dogovorenih između korisnika platnih usluga i pružaoca platnih usluga, koji korisnik platnih usluga koristi u cilju izdavanja naloga za plaćanje. Kartice, kreditni transferi, direktna zaduženja i elektronski novac su instrumenti bezgotovinskog plaćanja kojima krajnji korisnici platnih sistema prenose sredstva između bankarskih računa ili drugih finansijskih institucijama.

Platna karticaplatni instrument i deo platnog sistema koji izdaju finansijske institucije (kao što je banka) klijentu, koja omogućava njenom vlasniku (vlasniku kartice) pristup sredstvima na određenim bankovnim računima, ili kreditnom računu i vršenje plaćanja (preko glavnih kartičnih šema kao što su Visa, Mastercard, UnionPai, American Ekpress, Dina).

E-novac (elektronski novac) široko se definiše kao elektronsko skladište novčane vrednosti na tehničkom uređaju koji se može naširoko koristiti za plaćanje subjektima koji nisu izdavaoci e-novca. Uređaj deluje kao pripejd instrument nosioca koji ne uključuje nužno bankovne račune u transakcijama.

Provajderi platnih usluga (PPU)takođe poznati kao dobavljači trgovačkih usluga ili PPU, su treće strane koje pomažu trgovcima da prihvate plaćanja. Provajderi platnih usluga omogućavaju trgovcima da prihvate kreditna/debitna plaćanja (kao i bankovne transfere, bankovne transfere u realnom vremenu, itd.) povezujući ih sa širim finansijskim svetom.

Poslovni model agregatora mrežni poslovni model e-trgovine u okviru kojeg firma, poznata kao agregator, na jednom mestu objedinjuje informacije i podatke o određenoj robi ili usluzi koju nudi nekoliko konkurentskih provajdera. Agregator čini provajdere svojim partnerima i prodaje njihove usluge ili proizvode pod sopstvenim brendom.

Vodeći regionalni stručnjak u domenu e-trgovine, rešenja za e-plaćanja i digitalno poslovno planiranje za različite klijente, uključujući najveće medijske izdavače u regionu (Axel Springer, United Group), najveće banke preuzimatelje, e-trgovine, kompanije za online klađenje i online prodavce. Gospodin Birovljev je pionir u elektronskoj trgovini i elektronskim plaćanjima. Razvio je i pokrenuo prvi online tržni centar, prvi online oglasni portal, primenio neke od karakteristika e-plaćanja koje menjaju tržište (tokenizacija kartice, plaćanje jednim klikom, itd.). Gospodin Birovljev je evaluirao više od 2.000 poslovnih modela tokom perioda dok je bio šef elektronske trgovine u najvećoj regionalnoj banci, kao i godinama nakon toga. U Srbiji je blisko sarađivao s medijskim projektom USAID-a za pružanje tehničke pomoći zainteresovanim stranama u medijima u razvoju povoljnijeg poslovnog okruženja za medije. Radi na poboljšanju regulatornog zakonodavnog i ekonomskog okruženja za medije, s posebnim fokusom na optimizaciju plaćanja putem interneta kao osnove za unapređenje digitalnih poslovnih modela za medije. Konkretno, sarađivao je s agencijom Beta (rešenje za plaćanje), dnevnim listom Danas (digitalna pretplata), Novom Ekonomijom (savetovanje o e-poslovanju i e-plaćanju), Fondacijom Catalyst (stvaranjem inovativne infrastrukture plaćanja za servisiranje medija Peščanik, KRIK, CINS i Fakenevs).

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila