Novinari/ke na Zapadnom Balkanu su česta meta

Nataša Kovačev

Nataša Kovačev

Post Author

min read

01-Novinari-ke-na-zapadnom-Balkanu-su-cesta-meta.jpg

Napadi na novinarke u Evropi porasli su za skoro 17% prošle godine. Prema podacima Koalicije za žene u novinarstvu, posebno u septembru 2021. Samo tokom tog mjeseca online nasilje nad novinarkama u svijetu poraslo je za 900%.

U regionu zapadnog Balkana, uznemiravanje na internetu, ali i verbalne ili fizičke prijetnje, i dalje su svakodnevnica s kojom se novinari/ke suočavaju. Situacija je vrlo slična u svih šest zemalja, s tim što se samo u nijansama razlikuju položaj novinara i novinarki, kao i problemi sa kojima se susreću dok rade svoj posao.

Prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, najbolje rangirana od šest zemalja zapadnog Balkana je Bosna i Hercegovina (58.).

Tužbe, prijetnje na internetu i nedostatak institucionalne podrške - najbolji u regionu

Tužbe, prijetnje na internetu i nedostatak institucionalne podrške – najbolji u regionu

Prema Indeksu sigurnosti novinara/ki zapadnog Balkana, koji je alat koji je osmislila platforma Safejournalists.net, u Bosni i Hercegovini je broj tužbi za klevetu koje su podnijeli političari/ke i drugi zvaničnici/ce protiv medija, što novinari/ke doživljavaju kao pritisak, i dalje veoma visok.

“Vlasti su 2020. godine pokušale da ograniče pravo na slobodu izražavanja novinarima/kama i građanima/kama donošenjem propisa pod izgovorom sprečavanja širenja panike tokom pandemije“, navodi se u Indeksu sigurnosti i dodaje da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko slučajeva SLAPP tužbe sa izuzetno visokim štetama. Kao jedan od velikih problema smatra se i činjenica da novinari/ke u ovoj zemlji uglavnom nemaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, što doprinosi niskim platama i nepostojanju sindikata i kolektivnih ugovora.

Od 2019. do augusta 2021. godine putem Linije za pomoć novinarima, koju vodi Udruženje BH Novinari, navedena su 44 slučaja rodno zasnovanog nasilja i napada na novinarke u Bosni i Hercegovini. Njihova analiza pokazuje da rodno uznemiravanje na internetu čini skoro 53% svih slučajeva. Samo dvije trećine novinarki odluči to prijaviti svojoj redakciji.  

Iako udruženje BH Novinari redovno komunicira sa policijom i tužilaštvima, sudovima, kao i Uredom ombudsmena, zbog veoma složene političke strukture u BiH, Udruženje provodi dosta vremena pokušavajući utvrditi koja institucija je prava adresa za svaki pojedinačni slučaj.

“U bosanskohercegovačkom pravosuđu ne postoji konkretna evidencija o slučajevima vezanim za napade na novinare/ke i to nam otežava vođenje relevantnih statističkih podataka. Jedine koje imamo su sa linije za pomoć novinarima/kama i one iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske”, saopćeno je iz udruženja BH Novinari.

Po njihovom mišljenju, ono što bi unaprijedilo prava medijskih radnika/ca je formiranje posebnog sektora posvećenog slobodi štampe u okviru institucije Ombudsmena Bosne i Hercegovine. Iako su to nekoliko puta inicirali, još uvijek nema promjena.

Šta donosi 78. mjesto?

Šta donosi 78. mjesto?

Iz perspektive RSF-ovog Svjetskog indeksa slobode medija, druga najbolja zemlja u regionu je Kosovo (78.). Glavni izazov za novinare/ke u tom dijelu zapadnog Balkana je finansijska i nesigurnost vezana za posao, koja se još više pogoršala zbog pandemije 2020. godine, navode iz Udruženja novinara Kosova.

Uslovi rada nisu toliko različiti za novinarke i novinarke, ali pritisci na osnovu spola postaju vidljivi kada su u pitanju trudnoća i porodiljsko odsustvo. Pogotovo nakon što se novinarke vrate da ponovo zauzmu svoja radna mjesta.

Izvještaji o napadima na novinare pokazuju da se situacija nije mnogo promijenila u odnosu na prethodne godine. Iako je Kosovo u poslednjih nekoliko godina počelo da napreduje na listi Reportera bez granica, 2021. je palo za osam mesta. Sada je na 78. mjestu prema Indeksu slobode štampe.

Prema podacima Udruženja novinara Kosova (AJK), broj fizičkih napada i prijetnji novinarima/kama je u porastu. U posljednje tri godine (do septembra 2021.) zabilježena su 62 slučaja. Pandemija i politička previranja negativno su se odrazila i na slobodu medija.

Kada je riječ o nekažnjivosti, situacija se nije mnogo promijenila u prethodne dvije decenije. Slučajevi novinara/ki koji su nestali ili su ubijeni na Kosovu još uvijek nisu riješeni. Kosovo nema ozbiljne mehanizme za praćenje i prikupljanje informacija o prijetnjama i napadima na medijske radnike/ce i njihove organizacije, navodi AJK.

Albanija – tamo gdje dobijete otkaz putem SMS-a

Albanija – tamo gdje dobijete otkaz putem SMS-a

Ova zemlja zapadnog Balkana nalazi se na 83. mjestu od 180 zemalja svijeta. Šta to znači u svakodnevnom životu albanskih novinara/ki? Pa, prema platformi Safejournalists.net, to znači da se moraju suočiti sa realnošću u kojoj albanske državne institucije nisu uspostavile efikasne mehanizme specifične za novinare/ke i medijsko osoblje za pružanje zaštite kada su ugroženi.

“Većina slučajeva napada na novinare/ke u 2020. odnosi se na nezakonita policijska hapšenja ili pritvaranja novinara/ki prilikom izvještavanja o protestima ili izvještavanja sa terena. Mjere praćenja, kao što su istrage i privođenje počinitelja pravdi u slučaju napada na novinare/ke, spore su i neefikasne. Državnim institucijama nedostaju resursi i kapaciteti da zaštite novinare/ke u online i offline prostoru”, stoji u izvještaju indeksa Safejournalists.

Ono što je 2020. godine negativno uticalo na novinare/ke u Albaniji, posebno na one koji se bave istraživačkim novinarstvom, bile su desetine tužbi za klevetu.

Takozvane SLAPP tužbe postale su uobičajen mehanizam za cenzuru, zastrašivanje i šutanje nezavisnih medija.

Safejournalists također primjećuju da su najčešći oblici pritiska sa kojima se novinari/ke u Albaniji suočavaju u svojim redakcijama odluke koje donose menadžeri/ce ili vlasnici/ce medija o zatvaranju programa, zastrašivanje, ekonomska nesigurnost, uznemiravanje. U Albaniji vlasnici/ce medija otpuštaju novinare/ke samo slanjem SMS-a.

Iako situacija nije mnogo drugačija za novinare i novinarke, žene su izjavile da su one izložene seksualnom uznemiravanju, ali i da se njihovo pravo na porodiljsko odsustvo ne poštuje uvijek

Tokom 2019. i 2020. godine na novinare/ke u Albaniji pucano je, na njih su bacani suzavci, prijećeno im je na televiziji uživo, oduzimane su im radne dozvole i bili su na meti kampanja visoko rangiranih političara/ki.

2020. godine jedan novinar u Albaniji je ubijen, jednom je ugrožen život i fizička sigurnost, devetoro ih je fizički napadnuto, tri su maltretirana, praćena i zlostavljana kroz administraciju.

SOS – operater je trenutno zauzet, pokušajte kasnije

SOS – operater je trenutno zauzet, pokušajte kasnije

Na 90. mjestu na listi RSF-a, Sjeverna Makedonija je 2020. godine registrovala dva fizička napada na novinare, od kojih su tri dobila prijetnje koje bi mogle ugroziti njihovu sigurnost i njihove živote. Bilo je sedam nefizičkih prijetnji i slučajeva uznemiravanja i dva napada na medije.

Nezavisni sindikat novinara i medijskih djelatnika Sjeverne Makedonije naveo je da se radilo o devet napada na novinarke. Policiji su prijavljena samo četvorica, a samo jedan napadač je uhapšen i kasnije osuđen. Većina napada dogodila se putem interneta.

Kako prenosi Safejournalists.net, 2020. godine nije uspostavljen mehanizam besplatne pravne pomoći za žrtve rodno zasnovanog napada i nasilja, uključujući novinarke. Ta platforma sugerira da je u Sjevernoj Makedoniji bilo mnogo rodno zasnovanih prijetnji i uznemiravanja novinarki. Takođe, nije funkcionisala uspostavljena telefonska linija za brzu i efikasnu pomoć novinarima/kama u slučaju napada.

“Novinari koji su bili predmet napada nisu imali gdje da se obrate institucijama za hitnu pomoć i podršku, osim Sektoru za kibernetički kriminal pri MUP-u. Od registrovanih online napada samo dva su procesuirana”, navodi se na platformi u izvještaju o Sjevernoj Makedoniji. Predstavnici/ce Nezavisnog sindikata novinara/ki i medijskih radnika/ci očekuju novi zakon koji će poboljšati situaciju za novinare/ke u zemlji.

“Očekujemo da će Skupština uskoro izmijeniti Krivični zakon, tako da napadi na novinare/ke dok su na službenom zadatku budu napad na javnog službenika/cu. To bi značilo da bi policija i tužilaštvo morali da rade brzo kako novinari/ke ne bi, kao u većini slučajeva do sada, morali da podnose privatne tužbe”, rekao je zvaničnik Sindikata u septembru 2021.

Eskalacije nasilja nad novinarima/kama u Srbiji

Eskalacije nasilja nad novinarima/kama u Srbiji

Srbija se nalazi na 93. mestu na listi RSF, iza Sjeverne Makedonije, Perua, Mađarske i 89 drugih zemalja iz cijelog svijeta.

Prema Indeksu sigurnosti novinara Zapadnog Balkana, ukupna situacija u medijskoj sferi pogoršala se tokom 2020. godine. Platforma sugerira da „postoje dokazi koji ukazuju da neki slučajevi uključuju nadzor novinara/ki ili medija, jer se njihova komunikacija presretne. Dobijaju prijetnje ili su direktno ciljane na društvenim mrežama od strane članova vladajuće političke stranke, a te prijetnje su u stalnom porastu. Politički predstavnici u Parlamentu prijete, gađaju i vrijeđaju novinare/ke i njihove medije.”

Ponekad se stiče utisak da su ovi napadi na određene novinare/ke ili određene medije dobro organizovani, navodi platforma Safejournalists.net. Tužbe protiv novinara/ki također su jedan od mehanizama pritiska. Nezavisno udruženje novinara Srbije napominje da je samo u prvih deset meseci 2020. Višem sudu u Beogradu podnijeto 325 tužbi protiv novinara/ki i medija. Nisu imali potvrđene informacije o tome koliko su tužbi podnijeli državni zvaničnici/ce i političari/ke.

Novinarima/kama u Srbiji je onemogućen pristup i izvještavanje sa određenih događaja – ukupno šesnaest takvih slučajeva tokom 2020. Njihov rad je postao još teži zbog pandemije i protesta u nekoliko gradova u Srbiji u julu 2020. To je dovelo do eskalacije broja nasilnih fizičkih napada na novinare/ke. Takvih slučajeva bilo je 28, među kojima je nekoliko novinara/ki teško povrijeđeno, neki su uhapšeni, a nekima je oduzeta ili uništena oprema.

Prisutni su i ekonomski pritisci, posebno kod novinara/ki koji rade za lokalne medije, a posebno zbog izbijanja pandemije. Prema Nezavisnom udruženju novinara, ljudi koji rade za privatne medije svakodnevno se suočavaju sa raznim preprekama – od finansija do velikog političkog pritiska i cenzure.

Položaj novinarki je još gori. One su više izložene rodno zasnovanom pritisku, posebno u online sferi. Stvari se nisu drastično promijenile u prethodnoj godini. Srbija je 2021. godine zadržala 93. poziciju na listi.

Zašto je Crna Gora sedam mjesta ispod područja u kojem je u toku oružani sukob?

Zašto je Crna Gora sedam mjesta ispod područja u kojem je u toku oružani sukob?

Od šest zemalja zapadnog Balkana, Crna Gora je najgore rangirana prema Svjetskom indeksu slobode medija u 2021. Nalazi se sedam mjesta iza Ukrajine i ispred nje su i zemlje poput Liberije, Malija, Paragvaja, Etiopije, Kenije i Angole. 

Institut za medije Crne Gore izbrojao je četrnaest napada na novinare/ke u prvih devet mjeseci 2021. godine. Naveli su da je to posljedica visokih tenzija i veoma polarizovane političke slike u zemlji. Svi napadi se odnose na rad tih novinara/ka ili na uređivačku politiku medija za koje rade. Polovina tih napada upućena je novinarkama. Iz Instituta navode da su procesuirani i svi napadi koji su prijavljeni policiji i da je u većini slučajeva u toku postupak protiv odgovornih.

2020. godine bilo je 16 registrovanih napada, uključujući hapšenja četvoro novinara/ki. Nekoliko nevladinih organizacija pokrenulo je zahtjev za promjenu Krivičnog zakona u Crnoj Gori i prepoznavanje novih krivičnih djela – sprečavanje novinara da radi svoj posao i napad na novinare dok su na profesionalnom zadatku – jer su se uslovi rada za novinare/ke pogoršali. 

Jedan od problema u Crnoj Gori, prema podacima Instituta za medije, jeste spora reakcija vlasti kada je u pitanju uznemiravanje novinara/ki, dugih procesa u vrlo delikatnim slučajevima i nepovjerenja u institucije koje godinama nisu uspjele riješiti slučajeve napada na novinare/ke, uključujući ubistvo urednika časopisa “Dan”, Duška Jovanovića.

Dakle, sve zemlje zapadnog Balkana imaju jednu zajedničku karakteristiku – pandemija je otežavala novinarima/kama da rade svoj posao, koji je postao opasniji. Politički pritisci su se nastavili a verbalni i online napadi su se pogoršali. I dok se govori o približavanju kraju pandemije, budućnost bez prijetnji ili uznemiravanje novinara/ki na Balkanu još uvijek nije na vidiku.

About the author:

Nataša Kovačev

Nataša Kovačev – reporterka sa 15 godina iskustva u televizijskom novinarstvu. Trenutno sam dopisnica Televizije Euronews Srbija iz Vojvodine, dok sam ranije iskustvo sticala na televizijma N1, Al Jazeera Balkans, RTV Vojvodina. Pokrivala sam različite teme – od lokalne politike i ekonomije, do američkih predsedničkih izbora 2016, krize u Ukrajini, masovnih protesta u Rumuniji, posledica bombaških napada u Briselu i Ankari, izbegličke krize u Evropi, pokušaja vojnog udara u Turskoj i brojnih demonstracija širom regiona.
Post Author

Author

  • Nataša Kovačev

    Nataša Kovačev – reporterka sa 15 godina iskustva u televizijskom novinarstvu. Trenutno sam dopisnica Televizije Euronews Srbija iz Vojvodine, dok sam ranije iskustvo sticala na televizijma N1, Al Jazeera Balkans, RTV Vojvodina. Pokrivala sam različite teme – od lokalne politike i ekonomije, do američkih predsedničkih izbora 2016, krize u Ukrajini, masovnih protesta u Rumuniji, posledica bombaških napada u Briselu i Ankari, izbegličke krize u Evropi, pokušaja vojnog udara u Turskoj i brojnih demonstracija širom regiona.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Capacity-building-as-a-necessary-investment-for-media-outlets
Post Author
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i zajednicama da prežive, prilagode se i napreduju u svetu koji se brzo menja, jedan je od ključnih alata koji Thomson fondacija (TF) koristi, zajedno sa mentorstvom i grantovima, za podršku medijima u projektu Media for All (MfA). Tokom početne

Teme:

Poslednji Članci:

Izgradnja kapaciteta kao neophodna investicija za medijske organizacije
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i
Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni