Zašto ne treba odustajati od pretplatnog modela?

min za čitanje

Period pandemije izazvane virusom korona je u velikoj meri uticao na promenu navika građana u onlajn okruženju i upotrebom platnih institucija koje se nude. Prema velikom broju izveštaja relevantnih institucija i medija to je bio period rasta e-komerca i različitih modela pretplate koji se zadržao, ne možda u tom obimu, ali je ostao kao nova navika korisnika. Prema pisanju Bloomberg-a, u Zuora „Subscription Economy Index- u“ objavljenom u oktobru 2022. godine konstatuje se da je model pretplate nastavio da bude u trendu i da pruža trajni rast i stabilnost.

Da različiti modeli pretplate itekako imaju budućnost, odnosno da će biti neophodni, možda najbolje oslikavaju reči Elona Maska: „Without significant subscription revenue, there is a good chance Twitter will not survive the upcoming economic downturn". Prema rečima Imani Moise, novinarke Wall Street Journal-a, „građani nekad nisu ni svesni koliko daju sredstava na različite oblike pretplata i obično kada dobiju za odgovor nekoliko sekundi, procenjeni iznos prikazuje da oni zapravo izdvajaju 80 dolara, dok kasnije uz malo detaljnije razmišljanje shvate da iznos bude i oko 200 dolara.“

Građani koriste pretplatu, ali retko da bi podržali medije

Kako medijski ekspert Norbert Šinković navodi „pretplata kao model može da doprinese diversifikaciji prihoda medija, odnosno može biti još jedan od izvora prihoda medijima“. On uočava da nove generacije publike već imaju naviku da određene medijske usluge plaćaju i to pre svega za muzičke servise ili druge striming (streaming) servise koji su sve više dostupni u našem regionu. Prema njegovim rečima „to bi značilo da dolaze generacije koje su spremne da određeni deo svog budžeta izdvoje za ovakve usluge“. U tom slučaju, na medijima je da na vreme izgrade kvalitetan odnos sa njima i da ih pridobiju kao stalne i aktivne članove zajednice što je ključ uspeha.

Period promene svesti kod građana kojom bi se postiglo to da se kvalitet, odnosno tačnost koja se dobija kroz informacije, mora naplatiti i da konzumacija kvalitetnih informacija nije besplatna, proces je koji još traje i verovatno će trebati još neko vreme da prođe kako bismo postali svesni da iza sadržaja koji konzumiramo sedi neko ko ulaže vreme da bi sumirao najvažnije događaje.

Srbija na dnu lestvice kada je u pitanju plaćanje vesti

U prilog tome idu i najnoviji rezultati  Izveštaja o digitalnim vestima – Srbija (Kleut, J., Ninković, D., Ilić, V., & Išpanović, I, 2022, Izveštaj o digitalnim vestima - Srbija. Novi Sad-Nezavisno društvo novinara Vojvodine) u kojem se navodi da je samo 5% građana na neki način platilo za vesti tokom protekle godine, što je najmanje od svih evropskih zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem. 

Prema izveštaju, spremnost da se plati za bilo koju vrstu digitalnog servisa je niska, tek nešto više od polovine (55 odsto) bi bilo spremno da izdvoji novac kako bi platili vesti.

Kako je neophodno raditi na promeni svesti građana, tako je neophodno uporedo raditi i na promeni svesti medijskih radnika, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. U ne tako malom broju slučajeva se kroz razgovor sa predstavnicima medija može čuti mišljenje da im je neprijatno da naplaćuju sadržaj i da se plaše da će uvođenjem pretplate izgubiti svoje konzumente. Upravo iz tih razloga je neophodno graditi odnos sa zajednicom i slušati njene potrebe kako model pretplate ne bi bio samo element monetizacije i medijskog biznisa već zajednički napor u pravcu građenja kvalitetnog medija koji izveštava u službi građana u pravom smislu te reči. Zajedničkim ulaganjem obe strane, medijskih radnika i građana, dobija se mogućnost osećaja pripadnosti i uzajamnog poštovanja.

Izgradnja odnosa sa zajednicom kao preduslov za naplatu sadržaja

Kako ekspertkinja za rad za zajednicom Vladimira Dorčova Valtnerova ističe, najvažnije je izgraditi i negovati uzajamno poverenje između medija i zajednice, i to ne samo u slučaju uvođenja dodatnih izvora finansiranja. Ovakva praksa predstavlja doprinos finansijskoj nezavisnosti i održivosti svakog medija, što je veoma važno u celokupnom radu jedne redakcije.

Da je neophodno dati naglasak na građenju poverenja potvrđuje i Izveštaj o digitalnim vestima – Srbija u kojem dominira mišljenje da mediji ne rade u javnom interesu, već da u velikoj meri ispred dobrobiti društva stavljaju svoje komercijalne interese i političke stavove. Tri četvrtine ispitanika smatra da je to slučaj sa svim ili mnogim medijima. Ovako izražen stav o nedostatku brige medija za društvenu dobrobit nema nijedna zemlja od 46, koliko ih je obuhvaćeno istraživanjem Rojtersovog instituta.

Kako Dorčova Valtnerova navodi poverenje između medija i zajednice gradi se kroz stalnu dvosmernu komunikaciju sa zajednicom i uključivanje članova i članica te zajednice u svakodnevni rad redakcije. „Komunikacija sa zajednicom koja je dvosmerna znači da svi učesnici/ce tog komunikacijskog procesa jesu deo jednog tima. Upravo to što zajednica postaje na neki način deo redakcijskog tima čini novinarstvo kvalitetnijim jer mediji u čijem fokusu je javni interes, postoje zbog svoje publike, zbog ljudi, a ne obratno. Kada uključujete zajednicu u svoj rad, možete od nje očekivati i finansijsku podršku, da li kroz kraudfanding (crowdfunding) kampanju ili kroz pretplatu­ – osećaj pripadnosti je ključan. U prilog ovome govori slučaj lokalnog portala Magločistač iz Subotice i regionalnog portala Nyugat iz Szombathely-a u Mađarskoj, koji su u nekoliko navrata uspešno organizovali kraudfanding kampanje. Slični primeri su i slučajevi nacionalih portala Dennik N i Aktuality iz Republike Slovačke, koji uspešno razvijaju model pretplate, jer imaju lojalnu zajednicu spremnu da misiju medija podrži i finansijski“.

Miloš Katić je nagrađivani istraživački novinar i stručnjak za finansijsku forenziku iz Srbije sa deset godina iskustva u medijima. Specijalizovan je za oblast istraživačkog novinarstva, razvoja poslovanja, finansijskog upravljanja, AML / TF, digitalne i finansijske forenzike. Takođe radi kao konsultant za razvoj poslovanja i finansija.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila