Ako laže i obmanjuje, naslov ne informira nego manipulira

Mladen Obrenović

Mladen Obrenović

Post Author

min read

Ako-laze-i-obmanjuje-naslov-ne-informira-nego-manipulira

Naslovi su prvo što svaki korisnik medijskih sadržaja uoči listajući digitalne medije ili lutajući po društvenim mrežama. Zbog toga bi trebali biti informativni, točni, jasni, konkretni, koncizni, usmjeravajući, zanimljivi, privlačni i, prije svega, istiniti. Uglavnom to nisu. S druge strane, naslovi ne bi smjeli biti manipulativni, senzacionalistički, ne smiju čitatelja dovoditi u zabludu i igrati se njegovim emocijama. Pogotovo ne smiju biti lažni. Uglavnom to znaju biti.

Koristeći se lažnim, obmanjujućim, manipulativnim, senzacionalističkim naslovima velik dio digitalnih medija privlače publiku, vrlo često im nudeći drugačiji sadržaj od onoga na što naslov sugerira. Pri tome zaboravljaju ključne funkcije naslova – da informira, privuče pažnju čitatelja i ukratko pruži osnovne naznake sadržaja teksta.

Sve je češća, zapravo uobičajena praksa digitalnih medija da naslovima, a potom i tekstovima (ako i kad slijede ono što je naslovom sugerirano) sve manje informiraju, a sve više uvjeravaju. Igrajući na ljudsku radoznalost, davanjem što atraktivnijeg i domišljatijeg naslova očekuju da se određeni medijski sadržaj otvori i time portalu donese materijalnu korist. Vlasnicima portala nije ni važno što se dogodilo s tekstom, je li pročitan ili komentiran, je li pokrenuta bilo kakva rasprava o njemu, je li izazvao bilo kakvu reakciju, je li ispunio svoj cilj i namjeru. Važan im je taj jedan ‘klik’, jer svaki se u konačnici – broji.

U borbi između poslovnog interesa vlasnika i potrebe ispunjavanja ključnih funkcija novinarstva da medijskim objavama – od naslova, opreme, forme, sadržaja – bude informativno, edukativno, zabavno sve je očitije tko gubi. Sadržaji koje nudi sve više digitalnih medija sve su manje informativni, još manje edukativni, a ni pretjeranim zabavljanjem ne mogu se pohvaliti. 

Sto-se-ne-bi-smjelo-raditi

Što se ne bi smjelo raditi?

Budući da od cijelog teksta u digitalnim medijima korisnik prvo vidi naslov, kao najznačajniji i najupadljiviji dio jedne medijske objave, u njemu se ne bi smjelo navoditi ga na pogrešan trag, dajući lažne ili dvosmislene informacije. Nije neophodno ni da se ponudi kompletna informacija u onome što u objavi slijedi, jer je to gotovo i nemoguće, ali treba naći način da se što korektnije i konkretnije izazove zanimanje korisnika. 

Korištenje znakova interpunkcije treba izbjegavati gotovo u potpunosti. Točku nikad ne treba koristiti (ni jednu, ni tri), baš kao i navodnike i zarez, upitnik gotovo nikad, a uskličnik ako medij baš želi dobiti oznaku tabloida. Uskličnik se koristi kada naslov, a onda i tekst koji slijedi, upućuje na senzacionalizam, ali i igra na kartu više puta spomenutih emocija, uglavnom negativnih. Upitnik u naslovu, kao i na kraju teksta (i kad se koristi za retoričko pitanje), otvara dilemu ili zbunjuje korisnika, ukazuje da informacija nije provjerena ili da ni sam autor ne vjeruje onome što je napisao, ne donosi jasnu i preciznu informaciju, a to nije smisao novinarstva. Navodnici i zarez, baš kao i crtica, čak i kad su neophodni kako bi se ispoštovala pravila interpunkcije ipak se ne koriste jer opterećuju naslov time što ga čine teškim i u vizualnom smislu, ali i za čitanje. (Kad su navodnici u pitanju, neophodno je izbjegavati rečenice koje izgovaraju pojedinci kao tvrdnju, a da se ne navede izvor.)

Izbjegavanje korištenja znakova interpunkcije važno je za pretraživanje odnosno lakše pronalaženje određenog teksta u online prostoru. Tražilice ih uglavnom ne prepoznaju, jer u tom svijetu imaju drugo značenje i funkciju, pa je novinarima i urednicima to važno imati na umu. Ako naslove već pišu za korisnike, pišu ih i tako da ih prilagode algoritmima za pretraživanje.

Pri tome moraju voditi računa i o ključnim riječima iz svog teksta koje trebaju smisleno rasporediti u naslov i tako olakšati njihov pronalazak.

Iako naslovi moraju biti mamci za korisnike, važno je da ne budu bespoštedni mamci za klikove koji ne poštuju ni minimum novinarskih standarda – kako u naslovima, tako i u objavama koje slijede ispod njih. Uglavnom su takvi mamci, nazvani clickbait, karakteristični za tabloide (nazivaju ih i ‘portaloidima’, a osnivaju ih pojedinci i skupine iz političkih i/ili materijalnih interesa) i gotovo uvijek služe manipulaciji u čijoj je pozadini ostvarivanje što više klikova, odnosno posjeta, a time i materijalne koristi. O tome što takvi, zavaravajući naslovi puni senzacija, provokacija i negativnosti, upitnika i uskličnika s tekstom koji slijedi nemaju puno veze, ne vodi se računa – bitan je profit (što više klikova, to veća posjećenost – što više posjeta, to više oglasa). Ne vodi se računa ni o ugledu novinara i novinarstva koji donose neprovjerene i nepouzdane informacije, ni o šteti koja se, u konačnici, nanosi cijelom društvu jer se takve medijske kuće stavljaju u službu oglašivača, a ne javnosti.

Informirati-a-ne-zaraditi

Informirati, a ne zaraditi

Ne može se reći da digitalni mediji koji se koriste takvom praksom, dakle clickbait pristupom ne ispunjavaju jednu od funkcija naslova – privlačenje pažnje. Privlače oni pažnju publike mnogo agresivnije nastojeći mamcima, koji prikrivaju informaciju i puno obećavaju naslovom, natjerati korisnika da otvori objavu. Za razliku od ozbiljnih medija koji nastoje informirati, njima je u prvom planu druga vrsta interesa – zaraditi. Neće pri tome ispuniti ni druge funkcije naslova, poput sažimanja priče ili slanja cjelovite poruke kao što to rade (ozbiljni) digitalni mediji koji od načela istinitosti ne odustaju, izbjegavaju senzacionalistički pristup, dvosmislenost i zbunjivanje korisnika, ne služe se izvlačenjem informacija iz konteksta i koji, ponajprije, nastoje da budu relevantni izvori. 

Više puta je spomenuto kako dobar naslov, iako preciznog odgovora što ga čini kvalitetnim zapravo nema, mora biti kratak i sažet, razumljiv i informativan, zanimljiv i privlačan, te da među tih nekoliko riječi na početku trebaju biti najvažnije. 

Iako se naslovima posvećuje puna pažnja, a pojedine medijske kuće imaju i posebne timove za njihovo osmišljavanje, prvi draft jednog naslova mora dati – novinar. Prije nego što medijska objava iz nadležnosti novinara prijeđe u uredničke ruke, nitko ne zna bolje o tome što se nalazi u tekstu, što je najvažnije i najkorisnije u njemu, što je poanta i kakvu poruku nosi. I stoga novinar treba uredniku ponuditi rješenje naslova koje smatra najboljim. Taj zadatak ne treba shvatiti olako, nego kao obavezu kako prodati svoju priču. Na uredniku je potom hoće li takav prijedlog prihvatiti ili odbaciti, znatno ili neznatno ga korigirati što ovisi o materijalu koji je dobio, ali i, kako ne bi nešto pogrešno bilo interpretirano, konsultirati se s autorom prije objave kako bi se dobilo najkvalitetnije rješenje. 

Svaki trud će, na kraju, biti uzaludan nakon što bude napisano nekoliko kartica, kao i u slučaju ovog teksta, ako u nekoliko riječi novinar ne sažme ključnu ideju i bit priče, a urednik korisnim i svrsishodnim intervencijama te plasmanom na stranici ne pobudi interes onih kojima je medijska objava namijenjena. Obojica imaju veliku odgovornost, jer će otaljavanjem posla korisnike udaljiti od sebe i primorati ih da naslove o važnosti naslova u medijskim objavama potraže drugdje – kod nekoga tko to zna bolje.

About the author:

Mladen Obrenović

Mladen Obrenović je doktor komunikoloških nauka i profesionalni novinar. Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je davne 1996. godine, četrnaest godina radeći za lokalne medije koji pokrivaju istočni dio Hrvatske. Radio je kao dopisnik (iz Vukovara) za Glas Slavonije i Jutarnji list. Od 2010. do 2013. godine bio je dio veb portala Tportal sa sjedištem u Zagrebu, gdje je pokrivao dnevnu politiku i aktuelne teme hrvatskog društva, specijalizirajući se za izvještavanje o hrvatskom Saboru i Vladi, kao i o pravosudnim institucijama. Za Al Jazeera Balkans u Sarajevu je počeo raditi 2013. godine kao novinar, a od 2019. kao urednik vijesti. Od avgusta 2020. godine radio je kao novinar BIRN-a u Bosni i Hercegovini. Od oktobra 2017. do septembra 2018.godine bio je asistent na Univerzitetu VERN u Zagrebu, gdje je predavao Teorije medija. Učestvovao je na brojnim medijskim kursevima i naučnim konferencijama i kao rezultat toga objavio je brojne naučne studije. Član je Savjetodavne grupe za promociju medijske i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini.
Post Author

Author

  • Mladen Obrenović

    Mladen Obrenović je doktor komunikoloških nauka i profesionalni novinar. Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je davne 1996. godine, četrnaest godina radeći za lokalne medije koji pokrivaju istočni dio Hrvatske. Radio je kao dopisnik (iz Vukovara) za Glas Slavonije i Jutarnji list. Od 2010. do 2013. godine bio je dio veb portala Tportal sa sjedištem u Zagrebu, gdje je pokrivao dnevnu politiku i aktuelne teme hrvatskog društva, specijalizirajući se za izvještavanje o hrvatskom Saboru i Vladi, kao i o pravosudnim institucijama. Za Al Jazeera Balkans u Sarajevu je počeo raditi 2013. godine kao novinar, a od 2019. kao urednik vijesti. Od avgusta 2020. godine radio je kao novinar BIRN-a u Bosni i Hercegovini. Od oktobra 2017. do septembra 2018.godine bio je asistent na Univerzitetu VERN u Zagrebu, gdje je predavao Teorije medija. Učestvovao je na brojnim medijskim kursevima i naučnim konferencijama i kao rezultat toga objavio je brojne naučne studije. Član je Savjetodavne grupe za promociju medijske i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Blerjana-Bino-The-role-of-media-organisations-in-promoting-media-literacy
Post Author
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO kaže: „Medijska i informaciona pismenost su međusobno povezani skup kompetencija koje pomažu ljudima da maksimalno povećaju prednosti i minimalizuju štetu, u novim informacionim, digitalnim i komunikacionim pejzažima“ (definicija MIP-a). Ovaj članak tvrdi da su, pored kreatora politike, civilnog društva i

Teme:

Poslednji Članci:

Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni
E-trgovina i e-plaćanja: Neiskorišten potencijal za medije
Pandemija COVID-19 okrenula je svet naglavačke, uključujući i medijsku industriju. Mnogi mediji su se zauvek zatvorili, dok su u isto