Nativno oglašavanje – pronalaženje ravnoteže

Nataša Đukanović

Nataša Đukanović

min read

Native-advertising-finding-balance-

Iako su naši roditelji navikli plaćati vijesti, mi se teško mirimo s prihvaćanjem ideje o plaćanju online vijesti. Kako onda mediji mogu preživjeti?

Razgovarajmo o oglašavanju

Mnogo je zanimljivih priča o tome kako je oglašavanje započelo, kako se razvilo do onoga što je danas i zašto je dobro ili loše za čovječanstvo. Mnogi oglašavanje smatraju negativnom, obmanjujućom aktivnošću koja ima za cilj prevariti ljude da kupe nešto što im ne treba. No, kao što je slučaj sa svakom profesijom ili uslugom, ona je dobra ili loša koliko i osoba ili kompanija (ili medij) koja ih pruža.

Dobar dio svoje karijere pokušavala sam pronaći najbolji, nenametljiv način za promicanje proizvoda svoje kompanije, ali i izbjeći blokatore oglasa i zaslijepljenost natpisima. Koristili smo mješavinu prikaznih oglasa i nativnog oglašavanja, a evo i prednosti i nedostataka oba pristupa:

  1. Koristili smo prikazne oglase ili banere kada smo željeli podići svijest o novom proizvodu / usluzi, o promociji ili posebnoj vezi. Imali smo odredišnu stranicu spremnu za snimanje klikova na  banere i zadržati pozornost posjetilaca ili promotivni kod ako se radi o štampi, podcastu / radiju ili TV-u (ti oglasi zapravo nisu prikazni oglasi, ali imaju istu funkciju). Problem je u tome što čim prestanete plaćati oglas za prikaz / banner, promet se zaustavlja.
  2. Koristili smo sadržaj  opsežno i dugoročno – tako smo izgradili brand i dugoročni promet. Postoje mnoge podgrupe koje pripadaju sadržaju – sve od vlastitog bloga, advertorijala, do saopštenja za medije do brendiranog sadržaja, ali onaj koji često koristimo je nativno oglašavanje. Uz to je najvažniji dio dobar izbor platforme, mjesto gdje možete pronaći svoju publiku, ali koja također ima iste vrijednosti kao i vaša. Nativno oglašavanje je skuplje, ali živi duže.  

Sada radim za medijsku kompaniju koja (djelomično) živi od oglašavanja. Neovisna medijska kuća koja drži do svojih vrijednosti objektivnosti i etike ponekad je u razdoru s prijedlozima koje dobivamo za oglašavanje i potencijalna partnerstva. Ali, kao i svaka publikacija koja poštuje sama sebe, ne premišljamo se o tome kakav ćemo sadržaj objaviti. Ne radimo advertorijale, ne promovišemo stvari koje nisu izravno povezane s interesom naše publike za naše medije i pišemo vlastiti sadržaj.

Zašto je nativno oglašavanje problem?

Zašto je nativno oglašavanje problem?

Nativno oglašavanje je saradnja između marketinških djelatnika (brandova) i novinara kako bi se stvorio sadržaj koji je zanimljiv potrošaču, koji promoviše proizvod ili uslugu, ali takođe odgovara uredničkim standardima publikacije te ispunjava očekivanja publike (definicija Copybloggera).

Ta saradnja dovodi u pitanje slobodne i neovisne štampe.

Ben Kunz iz Digidaya kaže: “Nativno oglašavanje je podmuklije zadiranje u potrošački medijski sadržaj od bilo kojeg prethodnog oblika oglašavanja.”

Tom Foremski napisao je na ZDnetu: “Nativno oglašavanje kvari povjerenje koje su izdavači naporno radili kako bi izgradili i od kojeg oglašivači imaju koristi.”

U žurbi da dobiju više čitatelja, mediji ponekad stvaraju nativne oglase koji spadaju u kategoriju “clickbait”. Također se događa da su nativni oglasi toliko dobro kamuflirani da prosječna osoba možda ne zna da je sadržaj pristran. A kad ga pročitaju, osjećaju se prevarenima. Ali ovi loši primjeri ne bi trebali uticati na vrijednost nativnog oglašavanja. Uvijek je postojala potreba za granicom koja bi razdvajala vijesti i oglašavanje. To razdvajanje je, međutim, na mnogo načina poput razdvajanja crkve i države. 

Kada je nativno oglašavanje dobro?

Kada je nativno oglašavanje dobro?

Postoji nekoliko važnih elemenata dobrog nativnog oglasa, ali nalazi se na tromeđi između tri uključene strane – branda, medija i potrošača:

  1. Iz perspektive branda važno je:
  • Razumjeti publiku, njihove probleme i njihovu kulturu – jer se ne radi samo o opštoj geografskoj i demografskoj publici. Radi se o tome kako se ljudi ponašaju, koji su njihovi interesi, navike, problemi i potrebe. Ovdje brand mora uskočiti, ali da ne bude nametljiv ili obmanjujući. Jedan od nagrađenih primjera nativnog oglašavanja u regiji zapadnog Balkana je ružičasta kampanja obećanja napravljena s 24sata.hr.
  • Ponudite zanimljiv pogled na vašu proizvod / usluge koja rješava problem ili potrebu vaših kupaca. Jer tu ljudi kliknu i ne osjećaju se prevarenima. Vaši kupci također mogu kliknuti na clickbait naslov, jer je to također potreba (znatiželja), ali uvijek razmislite o tome što je stvarna vrijednost koju dajete svojim potrošačima dok ih pokušavate zainteresovati za svoj proizvod. Evo primjera zanimljivog članka koji Netflix sponzoriše za svoju seriju House of cards.
  • Odaberite odgovarajući medij za to – jer vaš kredibilitet ovisi o tome. Ako brand radi s medijima koji općenito nemaju visoku reputaciju i povjerenje u brand.
  1. Iz perspektive medija:  
  • Najvažnije pravilo je transparentnost – članak mora biti označen kao sponzorisan. Priroda odnosa s brandom mora biti iskrena i transparentna. Dobro nativno oglašavanje nije zamišljeno kao prevara. Mora koristiti izraze kao što su “sponzorisao taj i taj”, “objavljen sa dopuštenjem od”, “platio” ili “ovaj članak uključuje plaćene promocije”. Evo primjera transparentnosti: Zaštitnici i promotori japanskih nacionalnih parkova.
  • Nije svaki brand dobar – postoje kompanije čiji se proizvodi ili usluge ne uklapaju dobro u vrijednosti medija. The Atlantic online je poznat po slučaju kada su sklopili partnerstvo sa Scijentološkom crkvom. Izgledalo je kao pravi članak koji je podržavao vođu crkve. Malo kasnije, nakon što je odjeljak s komentarima eksplodirao i integritet The Atlantika doveden u pitanje, oglas je povučen.
  1. Iz perspektive potrošača:
  • Potrošači nikada nisu u potpunosti vjerovali u bilo kakvu vrstu oglašavanja, pa zašto bi vjerovali u nativni oglas? Međutim, istina je da oni uglavnom ni ne primjećuju da je članak sponzorisan, čak i ako je jasno označen oznakom “sponzorisano”. Mogu ga vidjeti kao zanimljiv, edukativan ili zabavan članak.  Važno je da se nikada ne osjećaju prevarenima.

Da zaključimo:

Od uspona digitalnih medija, rasta “news” tržišta – konkurencije i borbe za pažnju, dobro novinarstvo ustupilo je mjesto žutoj štampi, senzacionalnim i clickbait naslovima. Mediji koji poštuju sami sebe bore se za opstanak. Postoji mnogo načina da dobijete osjećaj “prodaje svoje duše vragu”, ali svijet nije crno-bijel.

Loše napisan članak nativnog oglašavanja može biti štetan za brand i medij kao loš baner, loša kampanja ili loš proizvod. Ali dobar nativni oglas takođe može predstavljati dobro novinarstvo.

Nativno oglašavanje ide ruku pod ruku s brandom i novinarima kako bi stvorili kvalitetu za naše potrošače. To je svakako oglašavanje, ali važno je to učiniti na način da svom potrošaču / čitatelju ne onemogućite da konzumiraju vijesti / informacije, te da ne budete “vuk u ovčijoj koži”.

About the author:

Nataša Đukanović

Nataša Đukanović je čitavu karijeru provela na tromeđi tehnologije, marketinga i liderstva. Nataša je direktorica Tech.eu, koji je glavni izvor evropskih tehnoloških vesti, analize podataka i tržišne inteligencije – sa fokusom na start-upove. Ranije je bila direktorica marketinga Domain.ME, međunarodne tehnološke kompanije koja upravlja internet domenom .ME. Takođe je suosnivačica i predsjednica nevladine organizacije Digitalizuj.me, koja je postala jedna od pokretačkih snaga lokalnog start-up ekosistema i prva koja nudi besplatne obuke i mentorstvo na polju digitalnog marketinga i softverskog inženjerstva u Crnoj Gori. Jako dobro poznaje medijske industrije, zanima se za bihevioralnu psihologiju i upravljanje zajednicom, što je kvalifikuje da direktno pomogne medijima da testiraju nove poslovne modele i uvedu nove tokove prihoda.

Author

  • Nataša Đukanović

    Nataša Đukanović je čitavu karijeru provela na tromeđi tehnologije, marketinga i liderstva. Nataša je direktorica Tech.eu, koji je glavni izvor evropskih tehnoloških vesti, analize podataka i tržišne inteligencije – sa fokusom na start-upove. Ranije je bila direktorica marketinga Domain.ME, međunarodne tehnološke kompanije koja upravlja internet domenom .ME. Takođe je suosnivačica i predsjednica nevladine organizacije Digitalizuj.me, koja je postala jedna od pokretačkih snaga lokalnog start-up ekosistema i prva koja nudi besplatne obuke i mentorstvo na polju digitalnog marketinga i softverskog inženjerstva u Crnoj Gori. Jako dobro poznaje medijske industrije, zanima se za bihevioralnu psihologiju i upravljanje zajednicom, što je kvalifikuje da direktno pomogne medijima da testiraju nove poslovne modele i uvedu nove tokove prihoda.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Capacity-building-as-a-necessary-investment-for-media-outlets
Post Author
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i zajednicama da prežive, prilagode se i napreduju u svetu koji se brzo menja, jedan je od ključnih alata koji Thomson fondacija (TF) koristi, zajedno sa mentorstvom i grantovima, za podršku medijima u projektu Media for All (MfA). Tokom početne

Teme:

Poslednji Članci:

Izgradnja kapaciteta kao neophodna investicija za medijske organizacije
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i
Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni