Iako je u početku bila neobična novost u vezi s kojom su mnoge novinske kuće bile skeptične (a neke su to još uvijek), mnoge od njih su počele otvarati svoja vrata novinarskom izvještavanju o rješenjima (solutions journalism), u nadi da će osvojiti publiku kojoj je dosta loših vijesti. Iza ove novinarske prakse koja želi “transformisati vijesti” stoji Solutions Journalism Network, međunarodna organizacija “koja vodi globalni pomak u novinarstvu, usmjerena na vijesti koje mediji najčešće zanemaruju”.
Angažujući, ali rigorozan
Prema mišljenju pobornika/ca novinarstva usmjerenog ka rješenjima, i srodnih praksi konstruktivnog novinarstva, izvještavanje o reakcijama na društvene probleme je način pružanja tačnije slike svijeta, ali i pokazivanja publici da je svijet također pun nade i napretka za koje novinske redakcije obično ne smatraju da su vrijedne izvještavanja.
Osim što novinarstvo čini boljim, svrha izvještavanja o rješenjima je izazvati angažman pričajući priče koje će publika smatrati zanimljivim, djeljivim, a možda će je čak i inspirisati na akciju.
To, ipak, ne bi trebalo imati nikakve veze sa jednostavnim pričama koje dižu moral – ili pozitivnim vijestima – jer iako bi fokus trebao biti na tome šta funkcioniše, izvještavanje mora biti urađeno na novinarski rigorozan način. To podrazumijeva da slijedi najviše postulate novinarske profesije, kao što su tačnost, nepristrasnost i pravednost. Iako se razlikuje od 'redovnog' novinarstva jer potiče novinare da izvještavaju iz promijenjene perspektive koja prevazilazi predstavljanje problema, oni bi to trebali učiniti na sveobuhvatan način koji publici omogućuje kritičku procjenu rješenja.
BBC-evo novinarstvo usmjereno na rješenja kao uzor?
Često spominjan uz The Guardian i njegove konstruktivne priče od kojih se neke fokusiraju na rješenja, BBC je istaknut kao jedan od najprominentnijih 'igrača' u novinarstvu usmjerenom na rješenja, ne samo u Velikoj Britaniji nego i u svijetu. BBC izvještava o rješenjima pod malo drugačijim imenom: novinarstvo fokusirano na rješenja (solutions focused journalism). Kreirano je nakon što je BBC proveo istraživanje o tome što mlada publika, koju je gubio, stvarno želi. U okviru njega je utvrđeno da "64 posto ispod 35 godina želi da vijesti nude rješenja problema, a ne samo vijesti koje im govore o određenim pitanjima".
Postojalo je nekoliko BBC-jevih multimedijalnih online projekata promovisanih kao novinarsvo usmjereno na rješenja, ali lider BBC-eve produkcije novinarstva okrenutog rješenjima je projekat BBC People Fixing the World, ranije poznat kao BBC World Hacks, koji je osnovan 2016. To je online platforma s podkastima i digitalnim video pričama o "ljudima koji mijenjaju svoj svijet". Video priče se objavljuju i na platformama društvenih mreža.
Na BBC se još uvijek gleda kao na uzor drugim javnim emiterima u svijetu, pa me stoga zanimalo - i kao istraživačicu i kao novinarku - može li BBC održati isti ugled i u pogledu izvještavanja o rješenjima. Unutar paketa alata za novinarstvo usmjereno na rješenja, koji više nije dostupan online, praksa je ambiciozno postavljena kao način da se “da tačnija slika svijeta, inspiriše one koji žele biti informisani, služi javnom dobru i pomogne u ispunjavanju BBC-jeve javne svrhe bez odbacivanja naše predanosti kreiranju tačnog, neovisnog i nepristranog novinarstva, što uključuje pozivanje na odgovornost.“ Cilj mi je bio provjeriti da li je to slučaj s videopričama BBC People Fixing the World, jer su prvenstveno, ali ne isključivo, bile namijenjene mladoj publici - najtraženijoj i često najnerazumljivijoj skupini s kojom se mnoge novinske redakcije pokušavaju povezati.
Proučavanje novinarstva usmjerenog na rješenja na BBC-u
Kao dio mog doktorskog studija novinarstva na Univerzitetu Cardiff u Velikoj Britaniji, odlučila sam temeljito analizirati BBC-jeve video priče usmjerene na rješenja i razgovarati s novinarima/kama koji su ih napravili i njihovim urednicima/cama. To je bilo važno ne samo za sveobuhvatno istraživanje prakse novinarstva usmjerenog na rješenja na ovoj javnoj televiziji, već i za razumijevanje problema s kojima se redakcija suočava u provedbi svojih ideja. Istražila sam o kojim se informacijama izvještava i kako se pričaju priče o rješenjima. Moja polazišna tačka bila je studija Karen E. McIntyre i Kyser Lough u kojoj su intervjuisali one koji se identificiraju kao novinari/ke okrenuti ka rješenjima i izradili prvi akademski skup smjernica za novinarstvo fokusirano na rješenja. Međutim, moja je studija jasno pokazala da razumijevanje načina na koji treba izvještavati o rješenjima postaje puno drugačije kada to zapravo pokušate učiniti u praksi, te da mnogi ideali dobrog novinarstva iznenada nestaju.
Opasnosti od kreiranja pozitivnih vijesti
Način na koji tim BBC-a doživljava praksu izvještavanja o rješenjima i način na koji to čini u svojim video zapisima značajno se razlikuju. Iako novinari/ke i urednici/ce u timu pozicioniraju novinarstvo usmjereno na rješenja u skladu s pojmovima koje postavljaju BBC-jeve uređivačke vrijednosti i standardi, pitanja prilagodbe društvenoj publici, jurnjave za metrikom publike i razvoja video formata koji bi zadovoljio i publiku i algoritme, značajno se odražavaju na novinarsku kvalitetu priča. Pojam tačnosti, koji novinarstvo fokusirano na rješenja, ali i novinarstvo uopšte na BBC-u, postavlja na pijedestal, u video pričama usmjerenim na rješenja često se gura u drugi plan. Mnogim pričama nedostaje kritička perspektiva koju publika treba da bi donijela evaluiranu prosudbu o rješenju koje se predstavlja i da ga razumije u odnosu na problem na koji to rješenje odgovara.
BBC-jeve video priče usmjerene na rješenja često su - iako ne uvijek - ispričane na način koji je poticajan, zanimljiv, pozitivan i jednostavan, što ne bi trebao biti problem da su ispunjeni svi ostali zahtjevi novinarstva. Međutim, mnoge se priče često mogu zamijeniti s pozitivnim vijestima, ili čak promotivnim video zapisima zanimljivih rješenja i ljudi ili organizacija iza njih.
Na taj se način izvještavanje o rješenjima koristi kao obećanje boljeg angažmana publike kojoj je i dalje stalo do kvalitetnog novinarstva, ali potreba za pridobijanjem publike prečesto znači biti malo ili nimalo kritičan prema rješenju, ili ne objašnjavati problem, njegov uzrok i kontekst u kojem su se problemi pojavili.
Iako se nedostaci i prepreke koje sam otkrila tiču samo BBC People Fixing the World video priče, i ne mogu se primijeniti na cjelokupno izvještavanje usmjereno na rješenja na ovom javnom mediju, oni ipak ukazuju na ono s čime se druge redakcije mogu susresti na svom putu do novinarstva usmjerenog ka rješenjima.
Iz tog razloga, a na temelju rezultata mog istraživanja i identificiranih prepreka s kojima se BBC-jev tim susreće, izradila sam jedinstven skup rješenja novinarskih smjernica za novinare/ke i urednike/ce. Ove upute 'nadogradnja' su spomenutih smjernica McIntyre i Lough, ali i praktičnih smjernica koje je na svojoj web stranici objavila Solutions Journalism Network.
VAŽNO: Smjernice su prvi put javno predstavljene u ovom članku, originalno su autorsko djelo i mogu se koristiti kao kontrolna lista za redakcije koje se fokusiraju na izvještavanje o rješenjima, uz obavezu navođenja imena autorice.
Smjernice za novinarstvo fokusirano na rješenja
Sljedeće smjernice se tiču izvještavanja o rješenjima - informacije koje se moraju uključiti u priču kako bi ona bila 'rigorozan' novinarski sadržaj.
- Priča mora uključivati i objasniti problem, uzrok i kontekst u kojem nastaje. Trebala bi predstaviti različite perspektive problema i njegovih učinaka kako bi publika imala sve relevantne informacije za procjenu prikladnosti rješenja.
- Priča mora predstavljati rješenje koje se provodi u stvarnom životu.
- Priča mora objasniti šta je rješenje, uključujući gdje, kada i ko ga je osmislio i implementirao.
Priča mora predstaviti i objasniti pojedinosti o tome kako rješenje funkcioniše i odgovara na problem.
- Priča mora predstaviti i objasniti sva relevantna ograničenja ili nedostatke rješenja, te ograničenja u stvarnoj implementaciji rješenja.
- Priča mora predstaviti relevantnu kritiku ili protivljenje implementaciji rješenja, uključujući odgovor ili povratnu informaciju na tu kritiku.
- Priča mora predstaviti pouzdane i provjerljive dokaze o učinkovitosti rješenja. Ovaj dokaz bi trebao biti neovisan o izumiteljima/cama rješenja. Ako nema takvih dokaza, to se mora razjasniti.
- Priča mora uključivati glasove koji imaju izravno lično iskustvo rješenja i njegove provedbe.
- Priča može uključivati i druge dodatne informacije za publiku koja bi voljela da je aktivno uključena u rješenje koje se predstavlja.
Iako ove smjernice mogu funkcionisati kao koristan okvir standarda koje svaka priča o rješenju mora ispuniti, način na koji će se to učiniti u praksi značajno ovisi o medijskom okruženju i ciljevima vezanim za publiku unutar svake pojedine redakcije. BBC je razvio jedinstveni video format rješenja koji utiče na preference publike na digitalnim i društvenim medijskim platformama, a to je neizbježno ometalo implementaciju novinarskih i uređivačkih vrijednosti koje su drage članovima/icama ovog tima usmjerenog na rješenja. Stoga je uspješno praćenje prezentiranih smjernica moguće samo kada se one prilagode i preoblikuju u kontekst stvarne redakcije i projekta izvještavanja o njenim rješenjima. Za to je neophodna stručnost trenera/ica novinarstva okrenutog ka rješenjima, uz njegovanje redakcijske kulture koja potiče eksperimente i učenje iz grešaka.
