Važnost i ljepota pripovijedanja u vijestima

min za čitanje

The importance and beauty of storytelling in the news

Svaki novinar je pripovjedač. Ponekad, kada smo preokupirani poslom, skloni smo zaboraviti tu činjenicu. Pogotovo u lokalnim medijima, gdje jedna osoba obično ima više od jedne pozicije ili pokriva više zadataka tokom dana. U takvim slučajevima, brzi podsjetnik na ono što je važno kako bismo podigli kvalitet našeg rada i učinili naše priče privlačnijim za publiku, uvijek je dobrodošao.

Medijske kuće koje su učestvovale u ovom kursu bile su uglavnom lokalne radio ili TV stanice i novinski portali koji su bili zainteresovani da svoj sadržaj obogate vizuelnim pričama. Većina njih pokriva dnevne vijesti i fokusira se na lokalna pitanja, kao i na aktivnosti lokalnih političara.

Cilj kursa je bio da im pokažemo da čak i uz ograničene izvore i mali broj ljudi u redakciji, postoji način da proizvedu sadržaj koji je kvalitetniji i važniji za njihovu publiku.

Prvo moramo shvatiti šta je naš posao i koji je zadatak koji trebamo ispuniti svojom pričom. Naš posao je da izvještavamo o temi koja je značajna za našu zajednicu, da to radimo na objektivan način, zasnovano na činjenicama, pokušavajući da predstavimo sve bitne strane ili uglove te priče. Istovremeno, naš posao kao novinara je da to uradimo na način da svi razumiju šta je priča, kao i da je zapamtimo. Dakle, šta rade priče? Priče angažuju, poboljšavaju razumijevanje i ne zaboravljaju se dugo nakon što same činjenice izblijede.

"Dobra priča je više od informacija. To daje dodatnu vrijednost temi."

(American Press Institute)

Ova rečenica možda na najbolji način predstavlja način na koji treba da pristupimo temi koju obrađujemo. Drugi je da sve može biti vijest, ali nije sve vrijedno vijesti. Dakle, šta to znači? To znači da ne treba svaku informaciju, ili poziv za prisustvovanje konferenciji za novinare gradonačelnika ili nekoga iz gradskih ili državnih institucija, smatrati motivom za priču. Međutim, to može biti mjesto na koje vi kao novinar možete otići i postaviti pitanja relevantna za priču koju pravite. Kada pronađete važne ili zanimljive informacije, morate pronaći pravi način da ih ispričate svojoj publici. Prema novinskoj agenciji Associated Press, dobra priča koristi pripovijedanje kako bi važne vijesti učinila zanimljivijim.

Šest elemenata dobre priče

Šest elemenata dobre priče

Prva lekcija koju svi mi novinari naučimo je važnost tzv. 5W pitanja. Dakle, odgovori na tih pet pitanja biće stavljeni pod prvi element – ​​informacije.

Zašto su ove informacije koje imate značajne – to je drugi dio na koji treba da odgovorite, odnosno da nam pokažete u svojoj priči. Dakle, drugi element će biti značaj.

Ponekad kada radimo na priči teško je odustati od nekih njenih dijelova koji se baš i ne uklapaju u našu prvobitnu ideju. Smatramo da je sve važno i da ćemo svojoj publici uskratiti neke vrijedne informacije ako ne uguramo sve što imamo u priču. Nemojte to raditi. Manje obično znači više. Drugim riječima, važno je fokusirati se na osnovnu ideju naše priče, jer previše detalja može biti pretjerano.

Uvijek stavite lice na svoju priču, jer ljude najviše zanimaju ljudi. Razmislite ko bi mogao biti glavni lik vaše priče i pokušajte je ispričati kroz njegovo ili njeno lično iskustvo. Na taj način se vaša publika može povezati i bolje razumjeti, jer se može povezati s osobom koja s njima razgovara.

Dobra vijest daje gledaocu/slušaocu/čitaocu osjećaj završenosti. Mora imati jasnu formu – početak na kojem ćemo naučiti koja je tema ili problem i ko su ljudi na koje se to odnosi, zatim u sljedećem dijelu priče – kako je do tog problema došlo, šta ga je izazvalo, koje su posljedice, postoje li moguća rješenja i ako postoje – koliko smo daleko od toga. To je samo jedan primjer. Možete pronaći svoj način da ispričate priču, ali pobrinite se da vaša publika ima sva potrebna objašnjenja.

Svaka dobra priča koristi jednostavan i razumljiv jezik, jer nam je cilj da je svako može razumjeti. Dobri razgovori ili citati su takođe veoma značajni. Pružaju zanimljiviju i tečniju priču. Dakle, šesti element su – glasovi.

Približite ih priči koliko god možete

Približite ih priči koliko god možete

Vaša publika treba da vidi ono što ste vidjeli i da čuje ono što ste čuli. Oni moraju biti dio iskustva. Dobar reporter će ih tamo odvesti.

Ovisno o vrsti medija za koji izvještavate, odlučite da li trebate nacrtati sliku riječima kako biste predstavili atmosferu ili to možete učiniti prirodnim zvukom (za radio priče), ili prirodnim zvukom i slikom (za TV). Drugim riječima, vi ste oči i uši svoje publike.

Dakle, ako pravite TV paket, razmišljajte vizuelno. Zamislite koje bi slike odražavale suštinu priče i odaberite jednu od njih za početak. Neka riječi prate i dopunjuju sliku. Koristite prirodni zvuk da oslikate atmosferu i budite dio priče – pokažite da ste tu. Stand-up bi trebao biti dio većine TV priča. Oni pokazuju da je reporter prisutan na mjestu događaja, što povećava značaj priče. To može biti dobar način da istaknete neke od informacija, ili ga možete koristiti kao most između dva dijela priče. Vaši stand-upovi ne bi trebali biti dugi, maksimalno 15 do 20 sekundi. Pokušajte da svoj tekst izgovorite direktno u kameru umjesto da ga čitate – izgledaće prirodnije. Obucite se prikladno, što znači jednostavna odjeća, bez imena brendova ili slika na njoj.

Kada pišete za televiziju ili radio, važno je da koristite stil razgovora. Drugim riječima, pišite onako kako pričate. Kratke rečenice uvijek bolje funkcioniraju na televiziji i radiju. Pokušajte biti jednostavni i direktni – to nije članak u novinama kojem se vaša publika može vratiti ako nešto nije razumjela. Zapamtite da slušaju ili gledaju vašu priču i da moraju odmah sve razumjeti. Dobra taktika je da svoju priču pročitate naglas za sebe ili svoje kolege i vidite da li je dovoljno razumljiva.

Četiri pitanja koja vam mogu pomoći da pronađete fokus

Četiri pitanja koja vam mogu pomoći da pronađete fokus

Nije neobično imati poteškoća u pronalaženju fokusa priče i zadržavanju na njemu. Zato može biti korisno imati orijentir koji će vas dovesti do njega. Ova četiri pitanja mogu poslužiti kao takva.

Šta je centralna tačka priče? Ili, o čemu je priča zapravo? Na koja pitanja treba da odgovori?

Ko su centralni likovi? Zapamtite, ljude najviše zanimaju ljudi. Pronađite osobu koja je najviše pogođena ili je uključena u temu o kojoj izvještavate i pokušajte je ispričati iz njene ili njegove perspektive.

Šta je centralni dokaz? Koje informacije imate koje mogu podržati glavnu tezu vaše priče?

Šta je kontekst? Uvijek zapamtite da vaš posao nije samo da date činjenice, već i da ih objasnite svojoj publici stavljajući ih u pravi kontekst. Pričate priču koja mora biti potpuna i razumljiva.

Šta izbjegavati?

Ne, ovo nije još jedno pitanje koje će vam pomoći da pronađete fokus svoje priče, ali je pitanje koje vam može pomoći da bolje pišete prvenstveno za radio i televiziju, ali i za portale ili novine.

Prvo što biste trebali izbjegavati su pridjevi, pogotovo ako pravite TV paket ili priču za radio. Bolje je koristiti jake glagole i imenice i prikazati slikom umjesto da opisujete. Izbjegavajte nepotrebne riječi i fraze i uštedite vrijeme i prostor za detalje koji mogu biti važni za priču. Učinite svoju priču ličnom, pustite publiku da se poveže s njom i stoga izbjegavajte previše formalan jezik.

Izvještavanje uživo

Izvještavanje uživo

To je jedan od najzahtjevnijih zadataka za novinare. Obično ide ruku pod ruku s udarnim vijestima i stavlja reportera u epicentar događaja. Vaš posao je da prikupite i provjerite što je moguće više informacija i da ih dostavite svojoj publici u realnom vremenu, onako kako se događaj razvija. Recite publici šta se dešava, opišite ili pokušajte da im pokažete šta vidite. Pokušajte pronaći vjerodostojne svjedoke koji će objasniti šta se dogodilo i kako je to uticalo na njih.

Novinari su ljudi, pa je pokazivanje emocija u vrlo stresnim situacijama sasvim prirodno. Ipak, pokušajte zadržati ravnotežu i ravnotežu između emocija i informacija.

S druge strane, kada se opisuju emocije, manje je obično bolje.

Kada je u pitanju izvještavanje uživo, važno je imati na umu da ne biste trebali ići uživo samo zbog javljanja uživo. Imajte razlog zašto ste tamo. Ako nije udarna vijest, pripremite se kako treba, pravite bilješke, ali ne cijeli scenarij. Biće prirodnije i lakše ako ne naučite svoj tekst napamet, već pokušate da ga ispričate publici kao da razgovarate sa prijateljem.

Zapamtite, publika ne želi da joj čitate vijesti. Oni to mogu sami. Žele da im ispričate priču. Vi ste pripovjedač. Ne zaboravite to.

O autoru/ici:

Nataša Kovačev

Nataša Kovačev – reporterka sa 15 godina iskustva u televizijskom novinarstvu. Trenutno sam dopisnica Televizije Euronews Srbija iz Vojvodine, dok sam ranije iskustvo sticala na televizijma N1, Al Jazeera Balkans, RTV Vojvodina. Pokrivala sam različite teme – od lokalne politike i ekonomije, do američkih predsedničkih izbora 2016, krize u Ukrajini, masovnih protesta u Rumuniji, posledica bombaških napada u Briselu i Ankari, izbegličke krize u Evropi, pokušaja vojnog udara u Turskoj i brojnih demonstracija širom regiona.
About the author:
  • Nataša Kovačev - reporterka sa 15 godina iskustva u televizijskom novinarstvu. Trenutno sam dopisnica Televizije Euronews Srbija iz Vojvodine, dok sam ranije iskustvo sticala na televizijma N1, Al Jazeera Balkans, RTV Vojvodina. Pokrivala sam različite teme - od lokalne politike i ekonomije, do američkih predsedničkih izbora 2016, krize u Ukrajini, masovnih protesta u Rumuniji, posledica bombaških napada u Briselu i Ankari, izbegličke krize u Evropi, pokušaja vojnog udara u Turskoj i brojnih demonstracija širom regiona.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Na zasićenom medijskom tržištu, medijske kuće moraju da se takmiče za pažnju publike. Dok obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, urednici/ce i novinari/ke često su usmjereni na stvaranje novih priča, bazirajući svoje strategije na njihovoj količini. Međutim, stvaranje veće količine sadržaja nije odgovor na pad procenta angažmana publike. Pokušaj da se privuče pažnja publike većom količinom sadržaja nije uvijek dobra strategija,

Teme:

Poslednji Članci:

dec 8
Na zasićenom medijskom tržištu, medijske kuće moraju da se takmiče za pažnju publike. Dok obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, urednici/ce i
dec 3
Šta ima svaki novinar/ka u regionu Zapadnog Balkana? Teško pitanje, zar ne? Lakše je odgovoriti na pitanje šta je to
nov 29
Snažan biznis je pažljivo planiran, ide u korak s trendovima i fokusiran je na potrebe potrošača; a to se odnosi
nov 26
Njuz.net, etablirani satirični portal iz Beograda, širi svoju bazu fanova zahvaljujući novouvedenim video podkastima. Kao rezultat toga, dobili su oko