Ekonomija balkanskih lokalnih novinskih portala: iskustva crnogorskog portala Ul-Info

The economics of Balkan local news websites: lessons to learn from Montenegrin portal Ul-Info

Snažan biznis je pažljivo planiran, ide u korak s trendovima i fokusiran je na potrebe potrošača; a to se odnosi i na medijske industrije. U kapitalističkom ekonomskom sistemu, medijske industrije su biznisi koji moraju biti profitabilni da bi opstali, a u isto vrijeme raditi etički i odgovorno.

Pitanja koja se tiču ​​medijske ekonomije i integriteta medija bila su razmatrana tokom pandemije COVID-19.

Brzo širenje koronavirusa uticalo je na potrošnju medija ubrzavši prelazak na digitalne medije i stavilo online medije u prilično povoljan položaj kao najčešće korišteni izvor vijesti.

Kako je objavljeno u Digital News Report 2020 Instituta Reuters i Univerziteta u Oksfordu, većina stanovništva u zemljama širom svijeta počela je konzumirati vijesti putem web stranica ili aplikacija. Osim što je promijenila naše ponašanje u pogledu korištenja medija, pandemija je postavila mnogo izazova pred medije što se tiče ekonomije i povjerenja. Zbog ekonomske recesije bilo je manje prihoda, dok je odsustvo kontrole nad onlajn izvorima dovelo do dezinformacija i lažnih vijesti. Ovi izazovi poslužili su kao katalizator za promjene u medijskim poslovnim modelima.

Gdje se nalaze lokalni online mediji na ovoj mapi promjena? Koji je njihov poslovni model? Koje korake treba da preduzmu da bi opstali, bili profitabilni i zadržali svoj integritet?

Dok je pandemija bila globalni izazov u svim aspektima, lokalni onlajn mediji su se pokazali korisnima u nekim aspektima. Ljudi su se uglavnom oslanjali na vijesti na internetu, dok je promet na lokalnim stranicama s vijestima skakao jer su ljudi više bili zainteresirani da saznaju kako pandemija utiče na njihove rodne gradove. Prema istraživanju koje je 2020. godine sproveo Centar za medijska istraživanja Fakulteta političkih nauka u Srbiji, pandemija je transformisala društvene komunikacije, povećavši broj korisnika interneta na 78,4% sa 24% u 2006. godini. Isto istraživanje otkrilo je da su glavni izvor vijesti za 35% ispitanika web stranice tradicionalnih medija, a za 32% društvene mreže, kojima je 76% ispitanika pristupalo s mobilnog telefona, uprkos tome što je 17% koristilo računar. Štaviše, rezultati su pokazali da 95% ispitanika preferira onlajn medije kao izvor vijesti. Slično kao i u Srbiji, hrvatsko medijsko tržište, kako je otkriveno u Digital News Report 2020, takođe karakteriše visoka internet konekcija, sa 78% osoba koji koriste pametne telefone za sedmičnu dozu vijesti.

Pitanje je kako iskoristiti ove povoljne okolnosti? Iskustva crnogorskog novinskog portala Ul-info, koji je bio mentorisan u okviru projekta Mediji za sve, mogla bi biti korisna za druge online medije koji djeluju u sličnom okruženju.

Ul-Info je crnogorski novinski portal koji isporučuje kvalitetno i pouzdano novinarstvo preko svoje digitalne platforme.

Da bi ostao konkurentan drugim izvorima vijesti u regionu, Ul-Infou je bilo potrebno veće razumijevanje kako efikasno doći do kupaca i razviti nove tokove prihoda koji će uspostaviti dugoročnu održivost.

Korak 1: Optimizacija kanala

Tri koraka do uspjeha

Korak 1: Optimizacija kanala

Da bi onlajn mediji preživjeli, prilagodili se i napredovali u svijetu koji se brzo mijenja, prvi korak bi trebao biti optimiziranje njihovog kanala komunikacije. S obzirom da se populacija za vijesti oslanja na online web stranice, da je sve veći broj mobilnih korisnika, te da je web stranica prvi dodir medija sa svojom publikom, veoma je važno i korisno ulagati u razvoj web stranice. Tako je Ul-info vidio svoj prvi korak u maksimiziranju svoje prisutnosti na online prostoru redizajniranjem svoje web stranice i dizajnom aplikacije za iOS i Android.

Optimizacija platforme

Na osnovu SWOT analize koju je proveo Ul-Info, web stranica bi prema današnjim trendovima trebala imati atraktivan arhitektonski dizajn koji će ga učiniti vizualno privlačnim. Svi novi trendovi odražavaju se na novoj web stranici. Ul-Infoov novi dizajn web stranice je prilagodljiv, tako da je lako pregledan i upotrebljiv na različitim uređajima kao što su PC, mobilni i/ili tablet. Štaviše, funkcionalan je sa brzim učitavanjem. Vizuelni prikaz, odzivnost i funkcionalnost su glavni faktori koji tjeraju ljude da ostanu na web stranici i doprinose porastu stope posjeta stranici. Osim navedenih, web stranica ima jednostavnu navigaciju koja je intuitivna i laka za praćenje. Nadalje, web stranica nudi multimodalni sadržaj u kojem su informacije predstavljene u tekstu, slikama, audio i video zapisima, te odlično upravljanje oglasnim prostorom. 

Mobilna aplikacija

Osim redizajna web stranice, portal Ul-info je kao nužnost današnjeg trenda vidio ulaganje u mobilnu aplikaciju za iOS i Android platforme. Korisnici provode znatnu količinu vremena na mobilnim uređajima i skoro svaki dan se susreću s aplikacijama koje su instalirali na svojim uređajima. Mobilne aplikacije nude jedinstvenu uslugu za današnje medije jer nude bolju povezanost i nivoe angažmana s publikom i podržavaju stvaranje lojalne zajednice.

I web stranica i aplikacija trebaju pogledati ikonu i logo medija, koji idu ruku pod ruku s optimizacijom kanala. Predstavljaju prepoznatljiv simbol medija i trebali bi biti u skladu s današnjim tržištem i trendovima. Ul-Info je redizajnirao svoj logo prije web stranice.

Nakon redizajna Ul-Info web stranice broj čitalaca za samo mjesec dana porastao je za 25%, a broj Facebook pratilaca sa 12 na 14 hiljada.

Korak 2: Fokus čitalaca

Korak 2: Fokus čitalaca

Nakon što postavite web stranicu, vaš drugi korak je stvaranje lojalne zajednice čitatelja. To možete postići pisanjem vrijednog sadržaja koji je u skladu s potrebama čitatelja i angažiranjem čitatelja. Sadržaj je najočitiji proizvod koji pruža web stranica s vijestima i sredstvo je pomoću kojeg medij privlači čitatelje. Marketing naglašava važnost razumijevanja potrošača čije se želje moraju čuti u procesu razvoja proizvoda i usluga. Slično tome, u medijskom poslovanju trebali biste proizvoditi svoj medijski sadržaj usklađen s potrebama vašeg čitatelja.

Tzv. Mamin test je Ul-Infou pružio informacije u vezi sa sadržajnim interesima potencijalnih čitatelja. Rob Fitzpatrick u svojoj knjizi “The Mom Test” (Mamin test) nudi smjernice o tome kako izraditi dobra pitanja za korisne povratne informacije. Zove se mamin test jer vodi do pitanja o kojima ni vaša mama ne može da vas laže. Slijedeći Fitzpatrickova pravila, kroz neformalni razgovor s ciljnim kupcima, Ul-info je shvatio da treba proširiti svoj sadržaj na nove kategorije (kuća i zabava), te nove vrste sadržaja (kratki info naslovni video zapisi i podcastovi). Drugim riječima, The Mom Test je Ul-Info-u pružio informacije o potrebama čitatelja na koje bi se trebali fokusirati.

Tek nakon što imate medijski sadržaj koji zadovoljava potrebe čitalaca, stvorili ste uslove za angažovanje i razvoj odnosa sa njima. Web stranice s vijestima mogu ponuditi angažman čitatelja kroz prostor za komentare, odjeljak posvećen sadržaju koji je napravio korisnik, prostor u kojem čitatelji mogu prijaviti greške koje novinari trebaju ispraviti, povezanost e-pošte i biltena te opciju kreiranja personaliziranog feeda na web stranici.

Korak 3: Monetizacija/Digitalni tokovi prihoda

Korak 3: Monetizacija/Digitalni tokovi prihoda

Jednom kad imate odličnu web stranicu i odnos s čitateljima, možete ići dalje i razmišljati o poslovnom modelu. Iz perspektive menadžmenta, odnosi s kupcima su od suštinskog značaja za poslovni model: razvijajući ih, kompanije su u mogućnosti da uspostave vezu između svojih ponuda vrijednosti i svojih segmenata kupaca, i na kraju, steknu prihod od toga. Angažovanjem čitalaca možete ojačati odnos sa članovima i ojačati njihov značaj za poslovni model.

Osterwalder i Pigneur (2010.) ponudili su koncept poslovnog modela (Business Model Canvas - BMC), opisanog sa devet građevnih blokova koji pokazuju logiku kako kompanija namjerava zaraditi novac. Alat pomaže u prevazilaženju glavnog izazova današnjih medija, generirajući prihode i koristi kroz svoj sadržaj. Devet blokova BMC-a koji prate logički slijed su: (1) segmenti kupaca, (2) ponuda vrijednosti, (3) kanali, (4) odnosi s kupcima, (5) tokovi prihoda, (6) ključni resursi, (7) ) ključne aktivnosti, (8) ključna partnerstva i (9) struktura troškova.

Digitalni tokovi prihoda

Ovaj alat je pomogao Ul-Infou da dobije uvid u segmente kupaca koje opslužuje i vrijednosti koje nudi; i nakon toga pronaći način da diverzificira svoje izvore finansiranja izvan oglašavanja i donacija/grantova za projekte. U periodu neizvjesnosti uzrokovane pandemijom, bio je pravi trenutak za traženje različitih izvora financiranja. Prolazeći kroz svoj BMC zaključili su da bi trebali kombinirati tokove prihoda, kao što su oglašavanje, članstva, pretplate, donacije, plaćeni sadržaj i nove digitalne usluge.

Oglasi i plaćeni sadržaji prodavali su prostor i digitalni promet vanjskim oglašivačima. S druge strane, nova digitalna usluga koristi medijski sadržaj kako bi ostvarila promet, a zatim koristi promet za promicanje nove digitalne usluge; u slučaju Ul-Info, usluga iznajmljivanja apartmana u turističke svrhe. Tako će medij ostvariti prihod kao rezultat povezivanja potrošača i dobavljača. Ovaj servis će biti povezan sa medijskim sadržajem s obzirom da portal pokriva vijesti iz Ulcinja i da u okviru web stranice ima rubrike o turizmu i putovanjima.

Pretplate će se koristiti za prodaju medijskih sadržaja čitaocima. U ovom slučaju tok prihoda će biti čitaočeva uplata za pristup medijskom sadržaju. Međutim, mamin test koji je proveo Ul-info otkrio je da ciljni čitatelji u ovom trenutku nisu bili spremni platiti za vijesti koje bi mogli dobiti besplatno na drugom mjestu. Dakle, potrebno je dosta posla da se obavi razgovor sa čitaocem kroz lijevak.

Nakon redizajna web stranice i novih tokova prihoda za jednomjesečni Ul-Info je uspio povećati svoje prihode za skoro 40%.

Ukratko, Ul-Info-ova tri koraka do održive web stranice s vijestima osiguravaju da je njegova tehnološka platforma ažurna, da je njen sadržaj fokusiran na čitatelje i da koristi promet za generiranje prihoda. Na kraju krajeva, digitalni medijski pejzaž nije terra incognita. Samo trebate slijediti dobre primjere medijske industrije!

O autoru/ici:

Arta Xhelili

Arta Xhelili je iskusna mentorka i stručnjakinja za komunikacije s bogatim akademskim iskustvom i poslovnom orijentacijom. Specijalizovana je u oblastima komunikacija, poslovne i profesionalne komunikacije, organizacione komunikacije, odnosa s javnošću i marketinga. Njene jake mentorske vještine, posvećenost mentorskim procesima i pristup orijentisan na rezultate kvalifikovali su je za rad sa medijima u Sjevernoj Makedoniji.

Authors

  • Arta Xhelili je iskusna mentorka i stručnjakinja za komunikacije s bogatim akademskim iskustvom i poslovnom orijentacijom. Specijalizovana je u oblastima komunikacija, poslovne i profesionalne komunikacije, organizacione komunikacije, odnosa s javnošću i marketinga. Njene jake mentorske vještine, posvećenost mentorskim procesima i pristup orijentisan na rezultate kvalifikovali su je za rad sa medijima u Sjevernoj Makedoniji.

  • Diturie Ismaili je iskusna mentorka i stručnjakinja za istraživanje sa velikim akademskim iskustvom i poslovnom orijentacijom. Specijalizovana je u oblastima upravljanja resursima, strateškog upravljanja i javnim politikama i liderstvu. Njene jake mentorske vještine, posvećenost mentorskim procesima i pristup orijentisan na rezultate kvalifikovali su je za rad sa medijima u Sjevernoj Makedoniji.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

00-Employment-of-persons-with-disabilities-achieves-their-inclusion
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom i stigmatizacijom. Definicija osobe s invaliditetom još uvijek nije ujednačena u BiH iako je BiH usvojila UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, dok u Srbiji prema zakonu izraz „osobe sa invaliditetom” označava „osobe sa urođenom ili stečenom fizičkom,

Teme:

Poslednji Članci:

jun 27
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom
jun 20
Ramize Salihaj je trenutno sa svojom porodicom u svom domu na Kosovu gdje provodi prvi odmor u svom rodnom gradu
jun 17
“Hiperlokalno” je već duže vrijeme popularna riječ u medijima. Kako je koncentracija vlasništva nad tradicionalnim medijima i prodor društvenih mreža
jun 13
Nesvjesni broja djece i adolescenata koji pate od različitih vrsta problema mentalnog zdravlja, zdravstveni sistemi nekih zemalja zapadnog Balkana ne