Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.

min za čitanje

News-avoidance-on-the-rise-trust-in-news-falling-key-insights-from-2022-Digital-News-Report

Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi se sklanjaju od vesti – a opalo je i poverenje u vesti.

Ovo su neki od najznačajnijih nalaza Izveštaja o digitalnim vestima za 2022, koji je objavio Rojtersov institut za proučavanje novinarstva. Istakli smo ključne uvide iz izveštaja koji pomažu da se razume šta se dešava na tržištu digitalnih vesti.

Sumorna agenda dovodi do toga da ljudi izbegavaju vesti

sumorna-agenda-dovodi-do-toga-da-ljudi-izbegavaju-vesti

The proportion of news consumers who say that they often or sometimes avoid news increased notably across all the countries. More people are limiting their exposure to certain topics or news altogether. Overall, 38% say they often or sometimes avoid the news – up from 29% in 2017.

Prema izveštaju, ispitanici selektivno izbegavaju vesti o pandemiji i politici jer te teme negativno utiču na njihovo raspoloženje. Broj ljudi koji izbegavaju vesti porastao je na skoro svim tržištima. Najznačajnije se udvostručio u Brazilu, sa 27% u 2017. na 54% u 2022. godini, a značajno je porastao i u Velikoj Britaniji, sa 24% u 2017. na 46% u 2022. godini.

„Čini se da je ova vrsta selektivnog izbegavanja manje rasprostranjena u zemljama severne Evrope kao što su Nemačka (29%), Danska i Finska (20%), kao i u nekim azijskim zemljama kao što je Japan (14%)“, navodi se u izveštaju.

Dok je glavni skup podataka prikupljen pre ruske invazije u Ukrajini u punom obimu, koja je počela 24. februara ove godine, trend ima sve šanse da se nastavi. Dodatna istraživanja Instituta Rojters o pet zemalja nakon invazije pokazuju da, dok se u nekim zemljama poput Poljske i Nemačke potrošnja vesti povećala, selektivno izbegavanje se još više proširilo. U Poljskoj se broj ljudi koji izbegavaju vesti povećao sa 41% iz predratnog perioda na 47% nakon invazije.

Ova tendencija, iako razumljiva, jer ljudi ne mogu da žive pod stalnim psihološkim pritiskom, alarmantna je za industriju vesti. Kako je ruski rat u Ukrajini jedan od najvećih međunarodnih sukoba u Evropi u novijoj istoriji, a pandemija nije u potpunosti nestala, novinari će nastaviti da pokrivaju ove teme među mnogim drugim „depresivnim pitanjima“, što bi moglo značiti dalje izbegavanje od strane određenih ljudi.

Stoga je važno za medijske organizacije da pronađu ravnotežu između pokrivanja važnih tema i održavanja čitanosti ili gledanosti.

Mladi čitaoci – novi izazov tradicionalnoj konzumaciji vesti

mladi-čitaoci-novi-izazov-tradicionalnoj-konzumaciji-vesti

Izbegavanje vesti je posebno relevantno kada su u pitanju mlađe generacije.

Ljudi mlađi od 25 godina su mnogo manje zainteresovani za tradicionalne vesti i nemaju jaku povezanost sa određenim medijskim brendovima. To je delimično zato što se njihovo ponašanje u potrošnji vesti razlikuje od drugih starosnih grupa. Na primer, vestima pristupaju preko agregatora, pretraživača i društvenih mreža.

Društvene mreže su dugo bili izvor vesti za mlade, ali određene platforme se menjaju.

Facebook is no longer a dominant source, with young audiences flocking to visual networks like Instagram and TikTok. The latter especially showed significant growth. 40% of people aged 18-24 use TikTok each week, 15% say they use the platform to find news.

Druga alternativa platformama u vlasništvu Meta, Telegram, takođe je značajno porasla na nekim analiziranim tržištima poput Italije i Indije. (Istočnoevropske zemlje u kojima je upotreba Telegrama za vesti posebno velika – Ukrajina, Belorusija i Rusija – nisu ispitane u izveštaju).

Za izdavače vesti, to znači da ako želite da privučete pažnju mlađe populacije, konačno je vreme da ukoliko već niste, otvorite TikTok nalog.

Poverenje opada uprkos prošlim obećavajućim tendencijama

poverenje-opada-uprkos-prošlim-obećavajućim-tendencijama

Nalet poverenja u vesti iz ere pandemije nije postao dugoročna tendencija. Poverenje je opalo u skoro polovini ispitanih zemalja. Niži nivoi ukupnog poverenja mogu se naći na 21 od 26 tržišta koja su istraživana. Ovaj pad takođe može biti znak zamora publike od pandemije i opšteg gubitka interesovanja.

Percepcija političkih i drugih pristrasnosti od strane medija je još jedan ključni razlog za opadanje poverenja. Na primer, u SAD je veća verovatnoća da konzervativci ne veruju vestima jer smatraju da su mejnstrim mediji levičarski i pristrasni prema njima. Podaci pokazuju da je poverenje u medije počelo da opada od izbora Donalda Trampa i palo na 26 odsto 2022. godine.

Nasuprot tome, Evropa doživljava medijske pristrasnosti u smislu elita ili ne - elita. U Francuskoj se podela više odnosi na prihode i obrazovanje – tokom protesta Gilets Jaunes (žuti prsluci), mediji su smatrani proelitnim, pošto je poverenje u medije palo sa 38% u 2015. na 29% u 2022. U istočnoj Evropi, nedostatak poverenja povezan je sa političarima, oligarsima ili vladama koje pokušavaju da kontrolišu medijska tržišta. Zemlje u regionu pokazuju najniži nivo poverenja (Mađarska – 27%, Slovačka – 26%, Rumunija – 33%)

Zabrinutosti zbog rasta pretplate

zabrinutosti-zbog-rasta-pretplate

U 20 anketiranih zemalja, 17% ljudi plaća digitalne vesti – ovaj broj se nije povećao u poređenju sa prošlom godinom. Broj digitalnih pretplatnika koji plaćaju porastao je samo u nekim bogatim zemljama poput Australije, Nemačke i Švedske.

Brzi rast digitalnih pretplata koji smo videli na vrhuncu pandemije je zaustavljen. „Onlajn pretplate i dalje rastu na nekim mestima, ali se usporavaju na drugim mestima uz strah da će ljudi ići na pretplatničke dijete zbog smanjenih troškova života“, pišu autori izveštaja.

Više u izveštaju: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2022

Odricanje od odgovornosti: Ovaj deo je prvobitno objavljen na The Fix Media.

Anastasiia Ševčenko, Operativna urednica u – The Fix Media Anastasija je medijska analitičarka, fokusirana na dezinformacije, stranačke medije i medijsku pismenost. Pre nego što se pridružila mediju – The Fix, radila je kao menadžerka komunikacija, na proveri činjenica i kao istraživačica medija. Anastasija je takođe bila Fulbrajtova stipendistkinja, radeći istraživanje o informacionim ratovima na Univerzitetu u Kanzasu.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila