Redakcija za kreiranje brendiranog sadržaja: Novi izvor prihoda za medije

Mediji vrlo često strogo prate principe etičkog novinarstva. To znači da imaju tendenciju da izbjegavaju određene prakse za koje smatraju da su previše komercijalne, marketinški i PR orijentisane, jer ih brine da bi usvajanje takvih praksi uticalo na njihov kredibilitet. Ti strahovi su opravdani, ali u isto vrijeme mogu postati i problematični za obezbjeđivane finansijske podrške poslovanju svog medija.

Crowdfunding kampanje koje se oslanjaju na prikupljanje donacija čitalaca ili stavljanje sadržaja iza platnih zidova nisu rješenje za sve medije. Njihovi troškovi su često veći od prihoda, što, na kraju svakog mjeseca, sastavljanje kraja sa krajem čini težim. Ovo sve dovodi do toga da mediji nisu u mogućnosti da prošire svoje timove novinara i producenata ili pokriju sve priče koje žele, kao i da u konačnom svojoj publici ne mogu pružiti temeljno izvještavanje.

Srećom, rješenje ovog problema postoji, a dobra vijest je ta da određen broj medija već ima sve potrebne resurse da ga primjeni. Reorganizacijom svog poslovanja, mediji mogu osnovati posebnu redakciju za kreiranje brendiranog sadržaja (brand newsroom) koji će im otvoriti prozor u svijet novih mogućnosti monetizacije i omogućiti im da finansijski podrže osnovni cilj njihovog postojanja –  pružanje visokokvalitetnog, vjerodostojnog novinarstva.

Neobična sličnost metoda marketara i medija

Primarna uloga medija je zaštita javnog interesa od političkih i ekonomskih nepravdi, kao i oblikovanje svijesti javnosti. Metode koje koriste za postizanje ovog cilja uključuju informisanje i edukaciju ciljne publike – najčešće opšte populacije. Obično i zabava igra važnu ulogu, posebno kada je riječ o povećanju i jačanju dosega vijesti i kreiranju redovnih čitalaca medija.

Interesantno je da se sličan pristup može uočiti i u marketingu. Doduše, iako se radi o nešto drugačijim aktivnostima, kao što su povećanje svijesti o brendu, jačanje lojalnosti i prepoznatljivosti brenda sa promocijom i prodajom proizvoda ili usluga brenda kao krajnjim ciljem. Ipak, metode koje se koriste su u osnovi iste, jer i brendovi komuniciraju sa svojom publikom kako bi ih informisali, edukovali i zabavili.

Ukoliko bismo njihove aktivnosti i motive ostavili po strani, vidjeli bismo da mediji i marketinška industrija u osnovi koriste iste metode rada. Velike razlike nema čak ni kada je riječ o mogućnostima zaposlenih, jer su i jednima i drugima potrebni ljudi sposobni za stvaranje dobrih priča – bez obzira na to da li prezentuju javnosti u pisanom ili video formatu.

Svijet marketinga je već prepoznao ovu sličnost. Upravo zbog toga marketinške agencije i odjeljenja za interni marketing sve više regrutuju novinare u svojim sektorima za kreiranje sadržaja. Njihovo znanje i stručnost u istraživanju, analizi i kreiranju nevjerovatnih priča nisu prošli nezapaženo.

I iako sada možda djeluje da je ovaj odnos jednostran, to nije nužno slučaj, jer baš kao što marketari imaju puno toga da nauče od novinara, tako i novinari imaju puno toga da nauče od marketara. U najboljem slučaju, oni mogu otvoriti potpuno novi izvor prihoda medija usvajanjem određenih marketinških pristupa i transformišući dio njihovih redakcija u tzv. brand newsroom, redakcije sa kreiranje brendiranog sadržaja.

Prilika za medije da unovče marketing sadržaja

U poslednjih nekoliko decenija, velike kompanije, među kojima su American Express, BMW, Lush, Spotify, Under Armour i Red Bull, shvatile su da samo oglašavanje više nije dovoljno. Bio im je potreban način da dođu do onih kupaca koji ne reaguju na “bombardovanje” oglasima na bilbordima, TV-u, radiju i u časopisima.

Ne radi se o nekom skrivenom, pokvarenom cilju; sve što ove kompanije žele jeste da povećaju svijest o svom brendu. Trebalo je kreirati dobitnu kombinaciju – pristup koji brendovima pruža priliku da izgrade lojalnu zajednicu, a kupcima nudi kvalitetan sadržaj. Tako su kompanije počele da osnivaju interne redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja

Ako se pitate šta je zapravo brand newsroom – redakcija za kreiranje brendiranog sadržaja – radi se o organizaciji, kompaniji ili internom odjeljenju koje prikuplja, recenzira, kreira i objavljuje originalan sadržaj kako bi informisali, edukovali i zabavili postojeće i potencijalne kupce datog brenda, sa krajnjim ciljem profitabilnosti istog.

Uzmimo za primjer kompaniju Red Bull, proizvođača energetskih pića i ambasadora ekstremnih sportova, koja ima izuzetno efikasnu redakciju za kreiranje brendiranog sadržaja. Njihova najpoznatija kampanja nesumnjivo je bila Red Bull Stratos Jump, iz 2012. godine, koja je milione ljudi širom svijeta “prikovala” za ekrane televizora, računara i pametnih telefona dok je Felix Baumgartner izvodio nezapamćen slobodan pad iz Zemljine stratosfere.

Ovo je vrhunac i savršen primjer onoga što dobra redakcija može postići. Vidljivost koju takav marketinški sadržaj može da obezbijedi je bez premca – što ne znači da je uloga oglašavanja manje važna. Naprotiv, marketing sadržaja i oglašavanje uvijek treba da idu ruku pod ruku, podržavajući jedno drugo u cilju postizanja najboljih rezultata.

Međutim, ne mogu sve kompanije priuštiti osnivanje interne redakcije za kreiranju brendiranog sadržaja. To je momenat koji mediji mogu da iskoriste u svoju korist! Preraspodjelom ljudi i uspostavljanjem redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja koje kompanije mogu da angažuju po potrebi, mediji mogu osigurati vlastiti dio prihoda u višemilionskoj industriji marketinga sadržajem.

Novinari u marketingu: Rizik od konflikta interesa

Prije nego što poletimo od sreće zbog ove nove prilike koja se medijima pruža – postoji jedna stvar o kojoj treba voditi računa.Kao što je već pomenuto, mediji bi trebalo da se uvijek pridržavaju 5 principa etičkog novinarstva: istine i tačnosti, nezavisnosti, pravičnosti i nepristrasnosti, humanosti, i odgovornosti. Ukoliko uklonite bilo koji od ovih “stubova” ugrožavate kredibilitet svoje redakcije. 

Stoga, medijska kuća koja se odluči za uspostavljanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja za klijente treba da bude oprezna u pogledu očuvanja svog kredibiliteta. To znači da bi trebalo da se uzdrži od dodjeljivanja projekata redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja novinarima koji se bave izvještavanjem. Postoje dvije moguća rješenja. Prvi podrazumijeva dodjeljivanje projekta kreatorima sadržaja koji nisu novinari, a drugi se odnosi na to da novinare koji učestvuju u radu redakcije za kreiranje brendiranog sadržajatreba ukloniti iz izvještavanja. Postavlja se pitanje: Zašto?

Zamislite kompaniju koja proizvodi vrhunske proizvode od kože. Kompanija želi da se pozicionira na tržištu i traži usluge redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja. Redakcija ovaj projekat dodjeljuje jednom od svojih novinara. Godinu dana kasnije ispostavlja se da ista ta kompanija zagađuje životnu sredinu toksičnim otpadom. Mediji šalju novinara koji je kreirao brendirani sadržaj da sada izvještava o događaju i eto problema: novinar koji je ranije kreirao sadržaj za kompaniju sada izvještava o njihovoj zloupotrebi. Prilično problematično, zar ne?

Dakle, medijska kuća može kreirati izdvojenu redakciju za kreiranje brendiranog sadržaja, istovremeno poštujući etičke principe novinarstva i izbjegavajući javni prigovor ili navode o konfliktu interesa bilo koje vrste. Ova organizaciona podjela može se dodatno ojačati razlikom u brendiranju koja jasno izdvaja glavnu redakciju medija od redakcije za kreiranje brendiranog sadrćaja, tako što će im dodijeliti drugačije ime, logotip i veb adresu.

Postavljanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja kao rješenje za sve medijske kuće

Mnogi mediji već imaju sve potrebne resurse za uspostavljanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja. Imaju kreatore sadržaja, ekipu za snimanje i video montažu i svu potrebnu opremu. U takvim slučajevima uspostavljanje redakcije ne bi trebalo da predstavlja preveliki problem, jer su svi preduslovi ispunjeni.

Tu su i mediji koji objavljuju samo štampane novine i časopise. Oni obično nemaju snimateljske ekipe i video montažere, što znači da im nedostaju interne mogućnosti za uspostavljanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja. Međutim, ovo ne znači da ne treba da rade na tome. Iako to može zahtijevati dodatni angažman i određenu reogranizaciju, čak i takvi mediji mogu osnovati redakciju za kreiranje brendiranog sadržaja

Prvo što bi trebalo da urade jeste da angažuju dodatni kadar koji podrazumijeva snimateljsku ekipu, video montažere i eventualno kreatore sadržaja. Vjerovatno sada mislite sledeće: ako su već znatno prekoračili svoj budžet, nema šanse da mogu sebi priuštiti angažovanje čitavog tima novih ljudi. Međutim, upravo zato osnivanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja predstavlja najbolje rješenje.

Prihod koji redakcija može da obezbijedi, čak i u malim timovima sa samo nekoliko ljudi, može daleko nadmašiti troškove ljudi koji su zaposleni ili angažovani u istoj. Drugim riječima, redakcija za kreiranje brendiranog sadržaja stvara profit koji se može iskoristiti za pokrivanje manjka koji stvara medijska kuća.

Dakle, ukoliko ste se pitali kako da riješite problem finansiranja u svojoj medijskoj kući, možda je vrijeme da stvar preuzmete u svoje ruke! Ukoliko su vam potrebna dodatna uputstva za uspostavljanje redakcije za kreiranje brendiranog sadržaja ili organizaciju posla, sve odgovore pripremamo u narednom članku.

About the author:

Jernej Verbič

Jernej Verbič je ekspert u oblasti novinarstva, medijske produkcije i preduzetništva u domenu komunikacije i brendinga. Ima 20 godina iskustva kao urednik i reporter u javnom servisu RTV Slovenija, najvećoj komercijalnoj televiziji u Sloveniji POP TV i dnevnom listu Delo; dopisnik iz Njujorka za Dnevnik i rukovodilac projekata i razvoja u Slovenačkom udruženju novinara. Trenutno je upravni partner redakcije brenda Dobre zgodbe gdje uglavnom radi kao konsultant za brendiranje redakcija, biznis storytelling, digitalne medijske sadržaje i razvoj strategije za različite medije zapadnog Balkana.

Authors

  • Jernej Verbič

    Jernej Verbič je ekspert u oblasti novinarstva, medijske produkcije i preduzetništva u domenu komunikacije i brendinga. Ima 20 godina iskustva kao urednik i reporter u javnom servisu RTV Slovenija, najvećoj komercijalnoj televiziji u Sloveniji POP TV i dnevnom listu Delo; dopisnik iz Njujorka za Dnevnik i rukovodilac projekata i razvoja u Slovenačkom udruženju novinara. Trenutno je upravni partner redakcije brenda Dobre zgodbe gdje uglavnom radi kao konsultant za brendiranje redakcija, biznis storytelling, digitalne medijske sadržaje i razvoj strategije za različite medije zapadnog Balkana.

  • Kristijan Jean Radikovič

    Kristijan Jean Radikovič magistar engleskog jezika i ljubitelj poezije sa izvanrednim smislom za kreiranje pisanog sadržaja. Posle freelance karijere prevodioca, interpretatora i lektora, radio je kao copywriter za međunarodnu kripto razmjenu. Sa iskustvom koje je stekao pronašao je svoje mjesto u redakciji brenda Dobre zgodbe gdje istražuje i kreira sadržaj za lokalne i svjetske brendove.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Blerjana-Bino-The-role-of-media-organisations-in-promoting-media-literacy
Post Author
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO kaže: „Medijska i informaciona pismenost su međusobno povezani skup kompetencija koje pomažu ljudima da maksimalno povećaju prednosti i minimalizuju štetu, u novim informacionim, digitalnim i komunikacionim pejzažima“ (definicija MIP-a). Ovaj članak tvrdi da su, pored kreatora politike, civilnog društva i

Teme:

Poslednji Članci:

Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni
E-trgovina i e-plaćanja: Neiskorišten potencijal za medije
Pandemija COVID-19 okrenula je svet naglavačke, uključujući i medijsku industriju. Mnogi mediji su se zauvek zatvorili, dok su u isto