Kao ekspert na polju medija, kako biste reagovali da pročitate kako za nekoliko sati možete naučiti osnove medija? Ili, da kažem ovako – mislite li da se sve ono šta ste godinama učili i vježbali može naučiti na jednom kursu? Možda ne, ali na onlajn kursevima se ovo predstavljaja kao vrlo moguće. Bilo kako bilo, ono što bi trebalo jeste da mediji zauzmu stav o tome.
Mogućnosti učenja putem interneta su velike. Ovo tržište se krenulo razvijati prije više od jedne decenije, a pandemija korona virusa je samo ubrzala njegov razvoj. Njegovom daljom podjelom, lako bismo uočili veliko B2C (business to consumer) tržište koje nudi kurseve novinarstva i kurseve vezane za medije, koji ciljaju različite grupe - od studenata do profesionalaca u različitim industrijama. Međutim, ono što upada u oči je sledeća stvar: mediji ne nude većinu kurseva ovog tipa.
Ovaj članak ima za cilj da predstavi globalne trendove koji pokreću tržište onlajn učenja i sugeriše ideje za moguće obrazovne formate koji mediji na Zapadnom Balkanu mogu primijeniti.
Struktura globalnog tržišta onlajn učenja za eksperte u medijima
Onlajn tržište koje pruža kurseve iz oblasti medija i novinarstva cvjeta. Njime dominiraju onlajn platforme sa sjedištem u SAD-u, kao što su Udemy, LinkedIn Learning, Skillshare i Masterclass. Korisnici mogu da nauče kako da pokrenu podcast, kako da postanu uspješni blogeri, steknu osnove iz istraživačkog novinarstva itd., a sve to po pristupačnoj cijeni (početna cijena kurseva se kreće od 15 dolara).
Spisak ponuđenih kurseva je vrlo dugačak, a to nam i brojke govore: Udemy, platforma koja okuplja više od 50 miliona korisnika, nudi 164 kursa na temu novinarstva i čak 8.817 kurseva o medijima!
Prikazane brojke mogu biti prilično impresivne, a platforme deifinitivno mogu poslužiti kao izvor inovativnih ideja za medije. Činjenica je da su platforme dobro napravljene, video snimci kreirani profesionalno, sadržaj je inspirativan i sve bi trebalo da stvori utisak bezbrižnosti. Zanimate se za mobilno novinarstvo? Savršeno, imamo kurs prilagođen baš vašem nivou Ipak biste radije pohađali kurs preduzetništva? Guy Kawasaki i Seth Godin su tu da vam otkriju kako da postanete uspješan preduzetnik. Korisnici imaju ogroman izbor i čini se da je sve na dohvat ruke.
Istovremeno, kao obrazovana profesionalka, skeptična sam u vezi sa cjelokupnom organizacijom ovih platformi i vjerujem da se i vi osjećate isto. Ono što se dovodi u pitanje jeste kvalitet sadržaja kurseva koji nije adekvatno revidiran. Korisnici mogu napraviti i prilično lako objaviti sadržaj nekog kursa. To znači da samoproglašeni medijski stručnjaci mogu stvoriti sadržaj koji će biti označen kao „kurs“.
Međutim, ovi „kursevi“ se vrlo često pokažu kao sastoje od jednostavnih video zapisa, dok je interakcija sa predavačem vrlo ograničena. Sa druge strane, korisnici (ili bismo ih trebali zvati „studenti“) mogu dobiti sertifikat, ali na kraju se moramo zapitati - koja je vrijednost takvog sertifikata?
Šta možemo naučiti od platformi koje nude kurseve iz oblasti medija?
Pomenute platforme pokreću određena pitanja o budućnosti medijskog poslovanja. Postavlja se pitanje o potrebnim vještinama koje medijski profesionalci treba da razviju, posebno o onim koje su tiču digitalnog okruženja. U tom smislu, ove platforme mogu dati neke inovativne ideje medijskim profesionalcima.
Takođe se postavlja pitanje globalne potražnje za medijskim sadržajem, a ove platforme mogu dati uvid u teme koje globalni korisnici traže kada je u pitanju medijska profesija.
Konačno, postavlja se i pitanje cjelokupnog poslovnog modela ovih platformi koji može biti inspirativano za medije. Važno je napomenuti da su ove platforme razvijene u partnerstvu sa drugim tehnološkim firmama, uglavnom startapovima, a podržane su značajnim fondovima preduzetničkog kapitala. Iako ovo može djelovati neprimjenjivo na području Zapadnog Balkana, ipak ukazuje na neophodnost razvijanja projekata sa drugim poslovnim subjektima.
Vidljivost ovih platformi čini ih predvodnicima kada su u pitanju onlajn kursevi iz oblasti novinarstva i medija. Međutim, samo nekoliko njih je kreirano od strane samih medijskih kuća. Pritom, pomenuti kursevi nisu prilagođeni lokalnom nivou. Postavlja se pitanje: Da li mediji sa Zapadnog Balkana treba da razviju onlajn platforme koje će okupiti milione korisnika? Vjerovatno ne, ali, sa druge strane, sigurno mogu biti inspirisani postojećim platformama i kreirati sadržaj koji odgovara lokalnim izazovima.
Kursevi i obuke kao održivi izvor prihoda za medije Zapadnog Balkana
Platforme za onlajn učenje se ne mogu direktno nadjačati jer se razvijaju više od 10 godina, a podržane su značajnim sredstvima i targetiraju na milione korisnika. Međutim, sadržaj ovih kurseva je previše uopšten i ograničen kad je riječ o interakciji. Bez direktnog takmičenja sa ovim platformama, mediji na Zapadnom Balkanu mogu iskoristiti svoje kompetencije i legitimnost u kreiranju onlajn kurseva koji će biti prilagođeni lokalnim izazovima i namijenjeni ambicioznim novinarima i medijskim profesionalcima.
Jedan inspirativni primjer dolazi iz Velike Britanije. Nacionalni savjet za obuku novinara u Velikoj Britaniji osnovan je 1951. godine i bio je zadužen za nadzor obuke novinara. Savjet organizuje nekoliko kurseva i događaja, uključujući Akademiju za novinarske vještine. Njihovi kursevi pokrivaju sledeće teme: ključne vještine za sve novinare, PR i komunikacija za novinare, odnosi sa javnošću za novinare, poslovno i finansijsko novinarstvo, kao i učenje na daljinu.
Mediji sa Zapadnog Balkana bi takođe mogli da udruže snage sa akademskim institucijama u izradi kurseva o novinarstvu i medijima. U tom smislu, mogu biti inspirisani uspješnim primjerima partnerstava između Univerziteta i platformi kao što su Coursera, EdX.org ili Get Smarter. Pomenute platforme proizvode sadržaj koji uzima u obzir političke, kulturne i poslovne izazove sa kojima se mediji trenutno susreću.
U kontekstu Zapadnog Balkana, ovi kursevi bi se mogli ponuditi budućim medijskim profesionalcima, a teme bi se mogle biti u skladu sa lokalnim poslovnim i društvenim prioritetima. Takođe, spisak tema bi mogao uključivati i poslovne vještine neophodne za vođenje medija ili za saradnju sa drugim ekonomskim i institucionalnim interesnim grupama na Balkanu.
Druga mogućnost se tiče rješavanja izazova digitalnog okruženja sa partnerima iz tehnološko-preduzetničkog domena. Digitalno okruženje je istovremeno izazovno i nudi mnogo mogućnosti. Onlajn platforme i Univerziteti nude razne kurseve o kreiranju vijesti društvenim mrežama, fenomenu lažnih vijesti, internet i građanskom novinarstvu, mobilnom novinarstvu i marketingu na društvenim mrežama. Bavljenje ovim temama, ponuda kurseva i obuka o tehnološkim izazovima i mogućnostima sa kojima se suočavaju medijski profesionalci djeluju kao dobra prilika za medije na Balkanu. Ovi kursevi se mogu ponuditi u partnerstvu sa tehnološkim startapovima i drugim tehnološkim subjektima, što bi stvorilo veću sinergiju između medija i tehnološko-preduzetničke zajednice.
Korak dalje: Ciljna publika izvan medijskih profesionalaca
Mediji mogu iskoristiti svoj legitimitet kada su u pitanju i edukacije u vezi sa vještinama koje je korisno razvijati bez obzira na industriju u kojoj neko radi, i to za publiku koja nije isključivo medijska, kako putem B2C (business to customer) poslovnog modela, tako i putem modela B2B (business to business). Osim toga, mediji mogu razmotriti i mogućnost ponude kurseva za izgradnju kapaciteta koji su namjenjeni mlađoj publici (studenti i mladi profesionalci). Ovi kursevi bi imali za cilj razvijanje tzv. „mekih” vještina (soft skills) koje su veoma važne u poslovnom okruženju. Neke od njih su: javni nastup, efikasna komunikacija (usmena i pisana), medijski trening, lična prezentacija... Takođe, partnerstva sa subjektima iz digitalnog okruženja omogućila bi medijima da u ponudu uvrste kurseve o ličnom brendiranju, građanskom novinarstvu itd.
Međutim, rizik ovog poslovnog modela jeste odnos napora i benefita. Kao što smo vidjeli, platforme koje nude B2C (business to customer) formate imaju višegodišnju ili decenijsku vidljivost na tržištu ili mogu uložiti značajna sredstva za razvoj takve ponude. Generalno, većina američkih platformi podržana je značajnim fondovima preduzetničkog kapitala, a neke od njih su se suočile sa značajnim finansijskim poteškoćama ili generišu slabe prihode.
Dakle, B2C (business to customer) poslovni model može pružiti dobru inspiraciju za kvalitet obrazovnog sadržaja, ali ne nužno i za poslovni razvoj medija. B2C format bi se mogao razviti kasnije, kada opšti tehnološki ekosistem na Balkanu privuče više investitora.
Dio gore pomenutih tema mogao bi se ponuditi i u B2B (business to business) formatu za kompanije koje treba da se pozicioniraju u medijskom okruženju.
Na primjer, medijska obuka i obuka za javni nastup mogu se prilagoditi za top menadžment kompanija. Obuke o odnosima s javnostima i medijima mogle bi biti veoma privlačne PR timovima, kao i timovima za marketing i prodaju. Obuke o onlajn brendiranju i medijskim vještinama mogu biti zanimljive HR timovima zaduženim za razvoj karijere zaposlenih, ne samo u pogledu njihovog individualnog onlajn brendiranja, već i korporativnog brendiranja, gdje sezaposleni percipiraju kao ambasadori svojih kompanija.
Ovaj poslovni model izgleda vjerovatniji od B2C modela: mediji mogu da iskoriste svoju legitimnost i izgrađenu mrežu da privuku lokalne biznise, a ovaj proces bi podrazumijevao manje finansijskih sredstava od razvoja B2C modela.
Još nekoliko stvari koje treba imati na umu
Jednom kada se istraže ove različite opcije, važno je imati na umu da su za razvoj onlajn edukativnih formata potrebne vještine koje kombinuju medijsku ekspertizu i prilagođavanje sadržaja za edukativne svrhe. Medijska ekspertiza je presudna za razvoj dobrog sadržaja, ali ne garantuje njegov uspjeh. To znači da bi mediji trebalo da nacđu partnere iz sfere obrazovanja kako bi bili sigurni da je obrazovni format pravilno koncipiran. Upravo zato djeluje da je sinergija između medija, stručnjaka na polju obrazovanja i tehnološkog ekosistema neophodna kako bi uspjeh bio zagarantovan.
S obzirom na mogućnosti koje pruža onlajn učenje, sigurno je da će tržište onlajn kurseva nastaviti da se razvija i nakon pandemije. Mediji na Balkanu bi mogli imati koristi od ovog trenda i iskoristiti mogućnosti koje pruža u pogledu diversifikacije poslovanja. Na taj način, popunili bi prazninu na tržištu Zapadnog Balkana, gdje postoji interesovanje za onlajn formate.
Međunarodni standard pokazao je da su glavni akteri u stvari B2C platforme sa sjedištem u SAD-u. Ipak, ovaj poslovni model nije realan za medijske kuće na Balkanu zbog neophodnih sredstava i vremena koje je potrebno za izgradnju takvih platformi. Umjesto toga, mediji na Balkanu mogu se usredsrediti na B2B modele, gdje bi svoju medijsku stručnost i poslovne vještine podijelili sa već osnovanim kompanijama.
Druga prilika se tiče razvoja medija u digitalnom okruženju. To bi se moglo uraditi u partnerstvu sa ekspertima iz oblasti tehnologije, a takva obuka mogla bi biti usmjerena na medijske profesionalce koji treba da unaprijede svoje tehnološke vještine. Kreiranje takve platforme na Balkanu ne samo da bi unaprijedilo kompetencije medijskih profesionalaca, već bi stvorilo dragocjenu sinergiju između medija i profesionalaca iz sfere digitalnog obrazovanja.
