Rodno odgovorne politike i omladinski mediji

min za čitanje

Zastupljenost žena u medijskom sadržaju, prema istraživanjima u svim zemljama regiona, značajno je manja u odnosu na muškarce, a to je naročito primjetno u procentu citiranih stručnjaka i stručnjakinja, prisutnih sagovornica ili komentatorica na različite teme, kako pokazuje i sažeti pregled literature „Rod i mediji“, objavljen uz podršku British Councila, BIRN-a i Thomson fondacije. 

Ovo je posebno slučaj kada su u pitanju vijesti i “ozbiljne” teme, uključujući politiku i ekonomiju.

U praksi, žene su u većini slučajeva ili prikazane u tradicionalnim i porodičnim ulogama, kao majke ili supruge, ili kao seksualizirana i objektivizirana bića, što je posebno slučaj sa ženama prisutnim u javnosti.

Međutim, i kada su žene uključene kao stručnjakinje, korištene imenice obično nisu rodno osjetljive, što doprinosi njihovom brisanju iz jezika, te kako navodi lingvistkinja i feministička autorica Svenka Savić, ovakvi propisi dovode do toga da žene ostaju nevidljive u društvenoj i političkoj sferi, što u konačnici samo utvrđuje patrijarhalno shvatanje žene u društvu. 

„Ne moramo ići previše detaljno u istraživanje medijskog sadržaja da uočimo izraženu dominaciju korištenja muškog gramatičkog roda, naročito u pominjanju profesija i titula,  unatoč činjenici da gramatička struktura našeg jezika ima i ženski rod,“ objašnjava Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra.

U periodu od septembra do decembra 2021. godine, četrnaest omladinskih medijskih redakcija iz šest zemalja Zapadnog Balkana radilo je uz podršku usmjerenog mentorstva na razvijanju redakcijskih praksi i unapređenju produkcije kroz različite oblasti, između ostalog, i u oblasti primjene rodno odgovornih politika unutar svojih redakcija, te na izradi medijskog sadržaja koji ukazuje na probleme i prepreke u ostvarenju rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu. Ovaj edukativni program za omladinske medije implementiran je u sklopu Youth Strand komponente Media for All projekta koji implementiraju British Council, BIRN i Thomson fondacija, uz koordinatorsku podršku Mediacentra Sarajevo.

Integracija mentorstva u oblasti rodno odgovornih politika u medijskim redakcijama od izuzetnog je značaja.

Kako uzastopno pokazuje Global Media Monitoring izvještaj, uz prisutnost globalnog trenda degradiranja položaja žena u medijskoj profesiji, niskog stepena zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama medija, te svakako uz rodni jaz u platama (eng. gender pay gap) koji je izražen i u medijskoj industriji nauštrb žena, mediji imaju još mnogo toga da unaprijede ka boljem i pravednijem radnom okruženju. 

U odnosu na globalne trendove, devet omladinskih medijskih redakcija koje su se posebno fokusirale na rodno odgovorne politike, pokazale su nešto drugačiju sliku rada medija koji oko sebe okupljaju mlade i pišu za mlade. Naime, omladinske medijske redakcije prepoznaju problem rodne neravnopravnosti u medijima i osviješteni su o značaju da mijenjaju ovakvu praksu, kako je naglašeno tokom njihovog predstavljanja na Youth Strand regionalnom događaju i panelu „Rodno osjetljive prakse i omladinski mediji“, održanom 16. decembra 2021. godine.

Redakcije uključene u program radile su na nekoliko značajnih politika koje su svojstvene radu omladinskih medija. Primjera radi, izradili su Upute za saradnike i saradnice, volontere i volonterke o korištenju rodno osjetljivog jezika, zatim upute o prevenciji seksualnog uznemiravanja na radu i u radnom okruženju, te razvijali svoje misije i vizije na način da ukazuju na značaj rodne ravnopravnosti u radu medija.

„Upute o korištenju rodno osjetljivog jezika“ je dokument koji je namijenjen kako novinarima i novinarkama unutar redakcije, tako i saradnicima i saradnicama, volonterima i volonterkama, čiji je rad i angažman svojstven omladinskim medijskim redakcijama.

„U osnovi, taj dokument bi trebao da bude dio uredničke politike, da se pojmovi koji označavaju nazive položaja, profesija, zanimanja, zvanja, titule, radna mjesta žena, navode u ženskom gramatičkom rodu,“ objašnjava Selma Zulić Šiljak.

Milena Vujović koja je predstavila rad portala Mingl, koji djeluje u okviru Beogradske otvorene škole, kaže kako je Srbija još uvijek društvo koje je daleko od rodne ravnopravnosti, ali da omladinski portali kao što je Mingl prepoznaju značaj ovog problema i u okviru svog domena rada izvještavaju o ovom problemu u Srbiji.

Novinarka Mingl portala je, zajedno sa mentoricom za izradu rodno osjetljivog sadržaja ili sadržaja o pitanjima rodne ravnopravnosti, kreirala tekst i video „Zašto imam pravo da me pogađaju (ne)primetne prakse nepoštovanja žena?“ o značaju prisutnosti ženskog gramatičkog roda u jeziku. Beogradska otvorena škola, kao krovna organizacija portala Mingl, kako naglašava Vujović, i u periodu prije ovog projekta, imala je izrađenu politiku za rodnu ravnopravnost, no u sklopu ovog mentorstva, njeni dijelovi su dodatno pojašnjeni i razrađeni, a samim tim će primjena biti jasnija. 

Jedan od medija s nacionalnom frekvencijom u Srbiji, O radio (Omladinski radio) iz Novog Sada, teži ka razvijanju rodne ravnopravnosti.

„Svi mi već vodimo računa o rodnoj senzibilnosti u jeziku. Ali nemamo dokumente o tome, nemamo razvijene konkretne politike. U Srbiji, nažalost, nema dovoljno medija koji govore o ovim temama,“ kaže Jelena Božić, novinarka O radija.

Na O radiju prve novinarske korake prave mladi iz Novosadske škole novinarstva.

„Ponosni smo što možemo da koristimo rodno osjetljivi jezik u našim pričama, učimo mlade kako da ga koriste. Svi mi želimo to, ali ponekad ne znamo kako da to provedemo u praksi, pa listamo knjige i dostupne izvore kako bi naučili kako koristiti rodno ravnopravni jezik u praksi,“ navodi Božić. 

Edona Shala, novinarka KosovaLive, kaže kako su njene kolege i kolegice predložile urednicima i urednicama, da zajednički naprave dokument o rodnoj ravnopravnosti i korištenju rodno osjetljivog jezika u svojim pričama.

„Uvijek smo vodili računa o tome, ali sada imamo konkretan dokument koji nam je vodilja. Trenutno smo u fazi finaliziranja dokumenta i nakon toga ćemo ga početi koristiti. Vjerujem da je to dobar način da promovišemo rodnu jednakost i da će biti koristan svima,” kaže Shala. 

Mlađe generacije novinara i novinarki osvještenije su pri korištenju rodno senzitivnog jezika. Jedan od primjera je Zoomer.rs, omladinski internet portal nastao u okviru E8 zajednice sa ciljem da utiče na širenje medijske pismenosti i kulture. 

Izvršni urednik portala Nemanja Marinović kaže kako su postojeće dokumente o rodnoj ravnopravnosti razvijali i da sada imaju dokumente, koji su jedna od platformi njihovog rada.

„Razvili smo upotrebu gender senzitivnog  jezika, trudimo se da provodimo takav jezik u audio i video formama, tekstovima, ali ako ne bismo imali dokumente, onda mladi koji dođu i nemaju mogućnost razmišljati o tome. Kažu kako 'njihov tekst ne zvuči dobro'. Mi im kažemo da napišu poštujući to i da će to i dalje biti dobar tekst,“ objašnjava Marinović.

Milena Vujović sa Mingl portala kaže kako je najjednostavnije raditi na uvođenju gender senzitivnog jezika u medijima, te da je to najmanje što svi mogu uraditi.

„Naši jezici lingvistički i gramatički prepoznaju gender jezik. Mi imamo uspostavljene rodne politike na kojima treba raditi, naročito po pitanju nasilja, diskriminacije i tolerancije, te zaštite ljudskih prava,“ navodi Vujović.

Međutim, Vujović naglašava kako ipak postoji praksa na Balkanu gdje novinari i novinarke, urednici i urednice medija, ne provode međunarodne i državne standarde rodne ravnopravnosti, pa i unatoč zakonodavnom okviru koji ih propisuje.

U zemljama Zapadnog Balkana, bez obzira na uvođenje bilo kakvih gender dokumenata u medijske redakcije, njihova primjena često nije obavezna, pa je ponekad to borba sa vjetrenjačama.

Još 2011. godine u Bosni i Hercegovini predstavljen je priručnik „Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima“ autorica Jasmine Čaušević i Sandre Zlotrg.

Priručnik je rezultat polugodišnjeg rada na projektu Gender senzitivni jezik u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima koji je finansiran sredstvima Finansijskog mehanizma za provedbu Gender akcionog plana u Bosni i Hercegovini.

Pravni okvir priručnika jeste Zakon o ravnopravnosti spolova BiH (2003) te Zakon o zabrani diskriminacije BiH (2009). Ovi normativni akti oslanjaju se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i Međunarodnu konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH također propisuje upotrebu rodno osjetljivog jezika i definira korištenje jednog gramatičkog roda kao 'diskriminaciju u jeziku'. Potrebno je, jednostavno, ne odustajati i koristiti svaku priliku za ukazivanje zašto je to važno, naročito u radu s medijima,“ smatra Selma Zulić. 

Karine Henrotte Forsberg, bivša predsjedavajuća Grupe za rodnu ravnopravnost Vijeća Evrope, naglasila je kako je u zemljama Zapadnog Balkana još uvijek prisutna praksa da žene napuštaju poslove u kompanijama, odustaju od karijera koje traže puno radno vrijeme, kada to od njih zahtijevaju potrebe porodice.

„To dovodi do toga da žene nastavljaju da budu većina među nezaposlenim i slabo plaćenim osobama,“ rekla je Henrotte Forsberg. Ona smatra da su mediji ključni alat, jer mogu uticati na političke programe i oblikovati ih. „Mediji mogu uticati na oblikovanje mišljenja javnosti i mišljenja osoba koje donose oduke, te mogu dati važan doprinos kao sredstvo za podizanje svijesti. Također, važan je uticaj koji mediji imaju u konstruisanju i održavanju vrijednosti i normi,“ naglašava ona.

Selma Zulić Šiljak u konačnici naglašava značaj rada i sa urednicima i urednicama medija, te stavljanje politika u praksu, a projekti kao što je „Youth Strand“ pokazuju da su promjene moguće.

„Naredni korak bi bio staviti politiku u praksu i pustiti da zaživi, jer jezik u upotrebi je 'živ' i treba koristiti njegov puni potencijal. U tom kontekstu, naravno i da urednici i urednice imaju svoju ulogu u prepoznavanju značaja upotrebe rodno osjetljivog jezika, ali osim toga, urednici i urednice trebaju prepoznati da je rodno osjetljivi jezik samo jedan aspekt rodne ravnopravnosti, te da je potrebno posvetiti puno više pažnje da bi se uklanjanili štetni rodni stereotipi iz medijskog sadržaja,“ smatra Zulić.

Selma Boračić-Mršo, diplomirala je na Odsjeku žurnalistike Fakulteta političkih nauka u Sarajevu 2008.godine i od tada se profesionalno bavi novinarstvom na Radiju Slobodna Evropa do 2021.godine. Radila kao urednica tv i radijskih emisija, te svakodnevno pisala za portale vijesti, priče, intervjue i analize. Trenutno je freelance novinarka, koja se bavi temama koje tište većinu ljudi u BiH.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila