Tehnološka rješenja i novi oblici izvještavanja

Tena Perišin

Tena Perišin

Post Author

min za čitanje

Redakcijski menadžment i organizacija u digitalnom okruženju

Medijske kuće više se ne mogu osloniti na tradicionalne i uhodane medijske prakse. Potrebna je stalna inovacija, odnosno kultura inovacije u redakciji s razumijevanjem publike, tržišta i novih tehnologija.

Velika popularnost video sadržaja na društvenim mrežama pomaknula je granice onoga što podrazumijevamo pod video sadržajem. Danas gotovo svaka društvena mreža ima svoje zakonitosti kada je video u pitanju. Vjerojatno ste svjesni/e trenda porasta vertikalnih videa u odnosu na klasične horizontalne video sadržaje. Ti trendovi su usko vezani sa načinom na koji publika danas konzumira sadržaj - putem mobilnih uređaja. 

Još jedan trend usko povezan s korištenjem pametnih telefona je sve veće korištenje grafike i titlova u video sadržajima. Dva su razloga - da privuče pažnju gledatelja i gledateljica, a drugi je povezan sa načinom na koji se video prikazuje kada pregedavamo društvene mreže - automatski kreće i najčešće bez zvuka. Svaki takav detalj zahtijeva novi pristup pri proizvodnji sadržaja te prilagodbu radnih procesa za različite platforme.

Vizualizacija podataka (Data visualization) sve se više primjenjuje u izvještavanju, i u online medijima, ali i u novinskim i televizijskim izvještajima.  

Nekada je vizualizacija brojčanih podataka za neki od medija bio složen proces.  Danas, digitalne tehnike, alati,  aplikacije omogućuju da se novinar uz malo truda, i sam osposobi za vizualizaciju podataka. Velika količinu brojeva, odnosi među veličinama, trendovi rasta, sve to može biti prikazano na pitak i vizualno atraktivan način. 

Trenutno aktualan primjer vizualizacije podataka jeste broj zaraženih korona virusom, rast brojki u više dana, broj smrtnih slučajeva, žarišta u zemljama i gradovima. Publici je puno lakše percipirati te informacije kroz mape i grafikone koji mogu biti statični, ali i interaktivni. Samo zamislite izborne rezultate ispisane brojkama ili prikazane kroz grafike iz čega će vam sve biti preglednije, time i jasnije. 

Veliki potencijal mogu imati i podcasti - internetski audio na zahtjev. Zadnjih godina na globalnoj razini svjedočimo porastu potrebe konzumiranja audio sadržaja, kroz koji možemo dobivati vijesti, debate, intervjue. Podcast omogućuje slušanje audio sadržaja bilo gdje u bilo koje vrijeme, a mogu bit način za privlačenje nove publike, više fokusirane na audio nego video.

Kurs - Redakcijski menadžment i organizacija u digitalnom okruženju - je namijenjen medijskim djelatnicima kako bi se upoznali s procesima i načinima strukturiranja i vođenja redakcija - bilo malih ili velikih. Kroz ovaj interaktivni kurs vas vode medijski stručnjaci koji će vam pomoći da sami odaberete model organizacije koji možete primijeniti u lokalnoj sredini. 

O autoru/ici:

Tena Perišin

Dr. TENA PERIŠIN, profesorica na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Hrvatske Radiotelevizije. Stručno se usavršavala na američkim univerzitetima (Harvard University, Syracuse University) te na CNN-u. Bila je urednica na Radiju Slobodna Evropa, radila kao freelancer za CNN i druge medijske kuće. Vodila je razvojne projekte uključujući projekt digitalizacije informativnog programa HRT-a i pokretanja informativnog kanala HRT4. Osnovala je i vodi Televiziju Student, te prvi Novinarski istraživački laboratorij u regiji. Dobitnica je više nagrada za novinarski rad te državne nagrade za popularizaciju znanosti. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih tekstova, te knjige “Televizijske vijesti”.
Post Author

Author

  • Dr. TENA PERIŠIN, profesorica na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Hrvatske Radiotelevizije. Stručno se usavršavala na američkim univerzitetima (Harvard University, Syracuse University) te na CNN-u. Bila je urednica na Radiju Slobodna Evropa, radila kao freelancer za CNN i druge medijske kuće. Vodila je razvojne projekte uključujući projekt digitalizacije informativnog programa HRT-a i pokretanja informativnog kanala HRT4. Osnovala je i vodi Televiziju Student, te prvi Novinarski istraživački laboratorij u regiji. Dobitnica je više nagrada za novinarski rad te državne nagrade za popularizaciju znanosti. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih tekstova, te knjige “Televizijske vijesti”.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

00-Employment-of-persons-with-disabilities-achieves-their-inclusion
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom i stigmatizacijom. Definicija osobe s invaliditetom još uvijek nije ujednačena u BiH iako je BiH usvojila UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, dok u Srbiji prema zakonu izraz „osobe sa invaliditetom” označava „osobe sa urođenom ili stečenom fizičkom,

Teme:

Poslednji Članci:

jun 27
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom
jun 20
Ramize Salihaj je trenutno sa svojom porodicom u svom domu na Kosovu gdje provodi prvi odmor u svom rodnom gradu
jun 17
“Hiperlokalno” je već duže vrijeme popularna riječ u medijima. Kako je koncentracija vlasništva nad tradicionalnim medijima i prodor društvenih mreža
jun 13
Nesvjesni broja djece i adolescenata koji pate od različitih vrsta problema mentalnog zdravlja, zdravstveni sistemi nekih zemalja zapadnog Balkana ne