Kako vizualizacija podataka pomaže u borbi protiv dezinformacija o COVID-19: Pet primjera dobrih praksi

Dalibor Pokec

Dalibor Pokec

Post Author

min read

data-visualization

Globalna pandemija COVID-19 učinila je da mediji širom svijeta daju sve od sebe kako bi proizveli priče koje pomažu publici da shvati pandemiju, njene uzroke i efekte – na primjer, kako se virus širi i koje mjere možemo poduzeti kako bismo ga minimizirali. Naravno, ključni novinarski princip tačnosti, zajedno sa novinarskim procesom verifikacije, ovdje je od suštinske važnosti – posebno u kontekstu pojačane uloge novinarstva u borbi protiv dezinformacija i krivih informacija tokom pandemije.

Jedna od najučinkovitijih metoda informiranja publike, posebno online i na TV-u, su visoko kvalitetne vizualizacije podataka. Interaktivna grafika može ispričati priču na način koji potiče čitatelje/ke da dodatno istražuju podatke i uključe se u priču vlastitim tempom, u konačnici pružajući dublje i smisaonije razumijevanje problema. Međutim, obim dostupnih podataka se pokazao kao izazov za medije koji trebaju pravilno odabrati, probaviti, analizirati i na kraju predstaviti ove informacije svojoj publici. Ipak, neki mediji to uspješno rade. Evo pet dobrih primjera online pripovijedanja koji kombiniraju podatke, grafičke elemente i interaktivnost.

Kako je virus izašao

Ova interaktivna vremenska linija na vizuelno zanimljiv način objašnjava kako se virus proširio sa tržnice u Wuhanu na ostatak svijeta i izazvao globalnu pandemiju. Ovdje The New York Times koristi mape zajedno sa animiranom grafikom koja pokazuje kako se virus širio. Nema puno teksta, ali je strateški vrlo dobro pozicioniran i kongruentan sa vizualizacijom.

Interaktivnost je, međutim, minimalna jer čitalac/teljica ne može navigirati kartama i ne nudi se izbor o tome koji aspekti priče se trebaju slijediti. Dakle, priča je linearna. Ipak, osmišljena je kao inovativno vizuelno putovanje kroz vrlo složenu temu koja je objašnjena na vrlo pristupačan način koji ne iziskuje puno napora. Na kraju, čitaocu/teljici je predstavljeno dosta informacija, ali način na koji su strukturirane omogućava im dovoljno vremena da provare priču i urade to svojim tempom.

Ovo je koristan primjer za druge novinske redakcije – ne samo u kontekstu vijesti o COVID-19 – jer pokazuje kako složeno pitanje novinari/ce mogu razdvojiti predstaviti na način koji nije opterećujući nego zanimljiv za publiku. Čita se drugačije od običnog online članka i zainteresira čitaoca/teljicu zbog stalnih promjena koje se događaju unutar vizualizacije i novih informacija koje se pojavljuju kako se prolazi kroz članak.

Kako je virus pobijedio

Ova priča koristi sličan stil predstavljanja podataka (vidite linije i tačke koje se koriste u ovom i u prethodnom primjeru), međutim ovdje je fokus na SAD-u, kako je virus putovao kroz zemlju i na kraju “izmakao kontroli”. Vizuelni jezik i stil su ponovo kreativni, a ipak jednostavni da se predstavi kako su se velike grupe ljudi kretale i širile virus.

Vidite kako je tekst pozicioniran drugačije nego u prvom primjeru i još je više inkorporiran u vizualizacije. Također, karte su ovdje više animirane – vidite male tačke koje pokazuju smanjeno kretanje po različitim državama. Ovo je jednostavan, ali efikasan način vizualnog prikaza. Također, upotreba boje je također indikativna i dobro promišljena – pogledajte koja boja se koristi za koje aspekte priče.

Maske funkcioniraju. Stvarno. Pokazat ćemo vam kako.

Ovo je interaktivni vizualni tekst koji objašnjava kako različite vrste zaštitnih maski pomažu u smanjenju širenja virusa. To je također savršen primjer kako su grafike ponekad najprikladniji način da se ilustriraju određene teme, posebno apstraktni procesi kao što je ovaj. Takođe je vizuelno vrlo jednostavna, a ipak učinkovita – primijetite kako se vizualizira širenje čestica.

Korištenjem minimalnog teksta zajedno sa animiranom grafikom za isticanje važnih aspekata potvrđuje se da su grafike ponekad najefektivniji način da se ilustriraju određene stvari ili apstraktni procesi koje je inače teško objasniti. Dok je produkcija ovakve interaktivne priče zadaća koja od novinara/ki, producenata/ica, grafičkih dizajnera/ica, te animatora/ica iziskuje puno vremena, ipak je vrijedna lekcija: u vizualizaciji složenih informacija, više je uvijek manje.

Soba, bar i učionica: kako se koronavirus širi zrakom

Nalazi naučne studije su pojednostavljeni i ispričani kroz interaktivno vizuelno pripovijedanje. Druge medijske kuće širom svijeta bile su inspirisane ovim projektom koji je napravio El-Pais i proizvele su vlastitu lokalnu verziju iste priče. Ovo je još jedna linearna priča gdje tzv. skrolanje prema dolje otkriva nove informacije. Možda je najzanimljiviji aspekt priče sama informacija i jednostavnost vizuelne prezentacije.

U vrijeme kada je priča objavljena, bila je veoma koristan izvor za sve građane/ke koji su željeli bolje razumjeti kako se virus širi u svakodnevnim aktivnostima i okruženjima. Ovo je zanimljiv primjer u smislu vizualizacije podataka jer inspirira drugačiji način razmišljanja u novinarstvu, posebno u smislu jednostavnih ilustracija koje publika može lako razumjeti i povezati se s njima.

Nevakcinisana učiteljica iz SAD-a koja je zarazila 12 učenika COVID-19: Lekcije koje treba naučiti za povratak u školu

Kao i u prethodnom primjeru, El Pais koristi isti stil ali u novinarskom smislu ide korak dalje u ovoj priči. Ovdje daje detaljan pregled studije slučaja kako nevakcinisani ljudi mogu zaraziti druge, posebno u učionici. Vizuelno jasan i jednostavan, on ilustruje opasnosti ako se ne slijede sigurnosni protokoli i mjere opreza u vezi s COVID-19.

Možda najzanimljiviji aspekt je kako je vizuelno predstavljen način širenja virusa u učionici – možete primijetiti minimalistički način na koji su predstavljeni učenici/ce, zajedno sa smjerom širenja virusa. Ovdje je tekst također strateški uključen u svaku vizualizaciju. Ako imate vremena, pročitajte cijeli članak i pogledajte na koji način se predstavljaju informacije – posebno napori novinara/ki da objasne što se događa u vrlo malo riječi. Konačno, upotreba dva grafa u priči, iako jednostavna, bila je i idealan izbor za prezentaciju trendova.

About the author:

Dalibor Pokec

Dalibor Pokec je kreativni direktor na Hrvatskoj javnoj televiziji (HRT), zadužen za vizualni izgled glavne informativne emisije HRT-a. To uključuje kreiranje inovativnog dizajna, razvoj kreativnih projekata, uz upravljanje i saradnju između svih aspekata koji su uključeni u proizvodnju. Uključen je u kreiranje i proizvodnju vizuelnih elemenata za priče i programe, te upravljanje timom za VizRT sistemski baziranoj proširenoj stvarnosti u realnom vremenu 3D televizijske grafike uživo. Dalibor radi u elektronskim medijima posljednjih 16 godina. Od tada je radio na raznim projektima, poput Olimpijade, The Voicea i drugih, kao video montažer, kamerman, promo producent, glavni urednik grafike, 3d dizajner i motion dizajner. Takođe je certificirani trener mobilnog novinarstva, slobodni videograf i muzičar.
Post Author

Author

  • Dalibor Pokec

    Dalibor Pokec je kreativni direktor na Hrvatskoj javnoj televiziji (HRT), zadužen za vizualni izgled glavne informativne emisije HRT-a. To uključuje kreiranje inovativnog dizajna, razvoj kreativnih projekata, uz upravljanje i saradnju između svih aspekata koji su uključeni u proizvodnju. Uključen je u kreiranje i proizvodnju vizuelnih elemenata za priče i programe, te upravljanje timom za VizRT sistemski baziranoj proširenoj stvarnosti u realnom vremenu 3D televizijske grafike uživo. Dalibor radi u elektronskim medijima posljednjih 16 godina. Od tada je radio na raznim projektima, poput Olimpijade, The Voicea i drugih, kao video montažer, kamerman, promo producent, glavni urednik grafike, 3d dizajner i motion dizajner. Takođe je certificirani trener mobilnog novinarstva, slobodni videograf i muzičar.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Capacity-building-as-a-necessary-investment-for-media-outlets
Post Author
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i zajednicama da prežive, prilagode se i napreduju u svetu koji se brzo menja, jedan je od ključnih alata koji Thomson fondacija (TF) koristi, zajedno sa mentorstvom i grantovima, za podršku medijima u projektu Media for All (MfA). Tokom početne

Teme:

Poslednji Članci:

Izgradnja kapaciteta kao neophodna investicija za medijske organizacije
Izgradnja kapaciteta (IK/CB), definisana kao proces razvoja i jačanja veština, instikta, sposobnosti, procesa i resursa koji su potrebni organizacijama i
Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni