Medijska situacija na zapadnom Balkanu se pogoršava, što je rezultat kontinuiranih napada na slobodu medija i sistematsko podrivanje struke. Zemlje zapadnog Balkana su pozicionirane na najnižim mjestima u odnosu na druge evropske zemlje u izvještaju Indeks medijskih sloboda u svijetu 2021 (2021 World Press Freedom Index) Reportera bez granica (Reporters without Borders – RSF).
Od 180 zemalja koje se nalaze na listi RSF-a, Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu, slijedi Kosovo na 78. poziciji, Albanija na 83., Sjeverna Makedonija na 90. mjestu, Srbija na 93., a Crna Gora na 104. mjestu.
Govoreći na konferenciji u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, 2019. godine, generalni sekretar Evropske federacije novinara (European Federation of Journalists) Ricardo Gutierrez rekao je da je "sloboda medija u padu širom Evrope ali je situacija u ovom regionu gora nego na bilo kojem drugom mjestu."
Unutar takvog izazovnog medijskog pejzaža, Thomson Fondacija radi na razvoju i jačanju uredničke nezavisnosti i poslovanja lokalnih medija u šest zemalja zapadnog Balkana kao dio projektnog konzorcija koji finansira Fond za sukob, stabilnost i sigurnost Vlade Ujedinjenog Kraljevstva (Conflict, Stability and Security Fund - CSSF).
Zašto lokalni?
Lokalni mediji su posebno ranjivi, navodi se u nedavno rađenoj studiji koju je naručila Thomson Fondacija, a koja ukazuje na to da su lokalni mediji u svih šest zemalja zapadnog Balkana umnogome zanemareni u odnosu na nacionalne medije.
Ovdje se pod lokalnim medijima misli na one organizacije koje djeluju izvan glavnog grada i velikih gradova.
Studija Fondacije je neuobičajena jer trenutno postoji malo ili nimalo detaljnog znanja o lokalnim medijima, pošto se većina istraživanja fokusira na nacionalni nivo. Njom su otkrivene mogućnosti da se tim medijskim organizacijama pomogne da angažuju publiku kao potencijalni izvor prihoda.
To dolazi u vrijeme povećanog značaja za lokalne medije. Pandemija Covid-19 dovela je do potrebe za lokalnim, prikladnim i tačnim informacijama. Kao što Vijeće Evrope ističe: "Osiguranje pravih informacija o rizicima javnog zdravlja ključni je element odgovora na krize".
Mediji na zapadnom Balkanu
U šest zemalja zapadnog Balkana živi približno 18 miliona ljudi, od kojih Srbija ima najveću populaciju - oko 7 miliona, a Crna Gora najmanju - 0,6 miliona.
Ukupno gledano, postoji oko 1.500 lokalnih medija, od kojih je skoro polovina njih u Srbiji, 19% ih je u Bosni i Hercegovini, 12% u Albaniji, 10% u Sjevernoj Makedoniji, 7% na Kosovu, a 5% u Crnoj Gori.
Generalno, medijska tržišta u svim tim zemljama su fragmentirana, zasićena i neprozirna u pogledu broja medija i njihovog rada, a vlasništvo je također često nejasno. Online medijsko tržište je najživahnije, s prosječno šest online medija koji rade u svakoj zajednici.
Studija Thomson Fondacije utvrdila je da, u nedostatku stabilnih prihoda lokalni mediji zavise od javnog finansiranja, te se, pošto su prihodi od reklamiranja ograničeni, njihova urednička politika prilagođava dominantnoj političkoj opciji, dok oni koji nastoje ostati profesionalni i nezavisni teško opstanu, uz malo dostupne donatorske pomoći.
Lokalni mediji
Neki informativni web portali pokušavaju izbjeći ovisnost o javnom finansiranju koristeći inovativne pristupe. Zaposleni na portalu Ul-info iz Ulcinja u Crnoj Gori ukazuju na značaj bliske saradnje sa civilnim društvom. "Zajednički projekti sa organizacijom civilnog društva mogli bi biti jedan od alternativnih izvora za finansiranje lokalnih medija", izjavio je Mustafa Canka, glavni urednik Ul-info.
Mileva Malešić iz TV Foruma u Prijepolju, Srbija, nudi još jedan pristup. "Stvaranje lokalne mreže za dijeljenje proizvoda i informacija moglo bi biti od neizmjerne pomoći", kaže ona.
TV Forum je nedavno vodio crowdfunding kampanju za prikupljanje sredstava za novu opremu. Za manje od dva mjeseca prikupili su 5.500 američkih dolara, što predstavlja gotovo 50 posto njihovog mjesečnog budžeta.
Uloga u zajednici
Prema mišljenju Canke, ranija podjela medija na lokalne i nacionalne je zastarjela. Kao rezultat internet revolucije, većina medija se nalazi na internetu, te se do njih može doći na globalnom nivou. "Stoga je", ukazuje Canka, "moto 'misli globalno, djeluj lokalno' od neizmjernog značaja u današnje vrijeme." Lokalni mediji mogu kontinuirano izvještavati o pitanjima koja su važna za lokalnu zajednicu, dok nacionalni mediji mogu pokrivati takve teme jednom ili dva puta.
Suzana Nikolić s web portala KumanovoNews u Sjevernoj Makedoniji, ima slične stavove. Ona ističe da je najveća prednost lokalnih medija istovremeno njihova najveća mana.
"Znati većinu ljudi ili znati nekoga ko zna nekoga je dobro za dobivanje neslužbenih informacija", kaže ona. "Ali u isto vrijeme to je i problematično zbog stalnog pritiska na medijske radnike."
Izazovno okruženje
No, uprkos radu u izazovnim okruženjima, novinari u lokalnim medijima svjesni su njihovog značaja i ključne uloge koju igraju za lokalne zajednice.
Limos Didani, osnivač SarandeWeb, novinskog portala sa sjedištem u Sarandi u Albaniji, ističe da je uloga lokalnih medija presudna da se čuju glasovi unutar zajednice. Ljudi žele da se njihovi problemi razmatraju i da budu problematizovani u vijestima sve dok ne budu riješeni.
Kao primjer sporog, ali kontinuiranog napretka koji lokalni mediji mogu inicirati u lokalnim zajednicama, Mileva Malešić iz TV Foruma ukazuje na njeno lično iskustvo. Bila je prva novinarka koja je zaposlena u lokalnom mediju u Prijepolju osnovanom 1952. godine. Otkako je ona zaposlena, broj žena novinarki u Prijepolju se stalno povećavao. U TV Forumu, koji je Mileva osnovala 2008. godine, od ukupno 10 zaposlenih osoba šest novinara su žene.
