Mladi ljudi sve više dobijaju vesti na TikTok-u – Šta to znači za medije?

min za čitanje

Pre dva meseca sam imala priliku da učestvujem na konferenciji koju je organizovala jedna od najvećih svetskih kompanija. Među brojnim temama koje su obrađene tokom trodnevnog događaja, nekoliko je bilo od posebnog interesa za učesnike – razumljivo, mnogo sesija se vrtelo oko diskusija o najboljim i najosetljivijim načinima izveštavanja o ratu u Ukrajini, a druge su uključivale sve- relevantno pitanje održivosti medija i, konačno, TikTok. Da, platforma društvenih mreža kojom vlada Generacija Z i koja je pogrešno shvaćena od strane većine ljudi starijih od 35 godina.

Tokom sesija i privatnih razgovora, činilo se da se mnogi direktori vesti velikih i malih medijskih kuća širom Evrope muče sa istim pitanjem – kako svoje medije učiniti relevantnim za mlađu generaciju. Sama dilema nije bila ono što me je iznenadilo – zapravo, jedini način na koji medijske organizacije mogu da napreduju jeste razmišljanje, delovanje i testiranje novih ideja i trendova, ali ono što me je nateralo da se na trenutak zaustavim, bila je činjenica da su nekako usput, mnoge medijske organizacije zaboravile kako da rade svoj posao.

Suština novinarstva je radoznalost, istraživanje, postavljanje pitanja i davanje odgovora. I većina novinara sa kojima sam razgovarala bili su fantastični u svom poslu. Ali, zašto ne iskoriste to znanje i iskustvo kada su u pitanju njihovi mediji?

Izveštaj Rojtersa o digitalnim vestima za 2022. pokazuje sumornu i pesimističnu sliku medijskog pejzaža, posebno tradicionalnih medija i njihovog odnosa sa mlađom publikom. Ne treba da  iznenađuje da generacija koja je odrasla na internetu pristupa vestima prvenstveno preko pretraživača i društvenih mreža. Izveštaj takođe pokazuje da je TikTok postao najbrže rastuća mreža u anketi, dostigavši 40% među populacijom od 18 do 24 godine, dok 15% njih koristi ovu platformu za vesti. Ipak, nećete naći mnogo medija, posebno onih na Zapadnom Balkanu, koji kreiraju ili prilagođavaju svoj sadržaj za TikTok. Neki bi mogli da tvrde da je to zato što mladi nisu zainteresovani za svet oko sebe, i ovaj generacijski jaz i nedostatak razumevanja postoji oduvek. Međutim, ovo jednostavno nije tačno. Mladi, a posebno Generacija Z, prate vesti, samo ne onako kako (stariji) ljudi od njih očekuju.

O čemu se radi?

o-čemu-se-radi

Pre nego što nastavim dalje, osećam da treba otkrijem i kažem koliko volim TikTok. Mislim da je to edukativno, zabavno, razgovorno, gostoljubivo i mnogo više od trendovskih izazova sa kojima ga ljudi povezuju. Neki od najboljih i najpronicljivijih razgovora se odvijaju upravo tu i ako to nije vaše iskustvo, možda ima veze sa vašim algoritmom.

TikTok je 2016. godine pokrenula kineska tehnološka kompanija BiteDance. Ima oko 750 miliona korisnika mesečno širom sveta (radi reference – aktivni korisnici drugih društvenih platformi: Fejsbuk – 2,9B, Jutjub – 2,2B, Instagram – 1,4B, Snapchat – 500M, Pinterest – 480M, Tviter – 397M), sa korisnicima mlađim od 29 godina, koji čine skoro polovinu ukupnog broja.

Pored svog očiglednog zabavnog karaktera, koji je u osnovi svih platformi društvenih mreža, TikTok ima veoma jaku i posvećenu zajednicu, koja prati obrazovni i informativni sadržaj. U stvari, mnogi pripadnici generacije Z koristi TikTok umesto Google pretrage. Atrakcija? Njegov brzi sadržaj za najviše 10 minuta prelazi pravo na stvar i ne gubi vaše vreme kada želite da saznate nešto što je pre moguće, ali sa malo konteksta.

S obzirom na to, razumljivo je zašto mnogi izdavači smatraju da TikTok ismejava ideju novinarstva u celini i podriva napore redakcije da kreira dugačku, detaljnu i dobro istraženu temu. Ali postoji i drugi način sagledavanja. Ako pouzdano znamo da je raspon pažnje ljudi manji nego ikada (iako ne tako nizak kao što mislimo) i da novinari stalno osećaju pritisak da odmah privuku pažnju publike, onda se ovo čini kao savršena prilika. Vaše priče se mogu podeliti na nekoliko delova, skoro kao veb serija, ili mogu poslužiti kao udica za duži članak na vašoj veb stranici, ili duži video na Jutjubuu ili čak Tvitč-u, sve popularnijoj platformi. Zamislite to kao trejler za film – ako je trejler dovoljno zanimljiv, motivisaće vas da pogledate celu stvar.

S druge strane, svaka platforma društvenih mreža dolazi sa nizom nedostataka, pa tako i ova nije izuzetak. Ako odlučite da otvorite svoj TikTok nalog za vesti iz regiona Zapadnog Balkana, nećete moći da ostvarite profit od toga jer je njihov fond za kreatore, za sada, fokusiran isključivo na velika svetska tržišta. Drugo, TikTok je od početka imao lošu reputaciju kada je u pitanju privatnost, bezbednost i cenzura (činjenica da je napravljen u Kini nije pomogla u izgradnji poverenja). Štaviše, bez obzira na njihovu zvaničnu politiku autorskih prava, mnogi propisi u praksi su i dalje u sivoj zoni. Za neke, to je sabotaža- za mnoge druge, poligon za beskrajnu igru.

Odakle početi?

Ne bi svaki medij trebalo da bude na svakom kanalu društvenih mreža.

Međutim, da biste razumeli da li ima smisla trošiti svoje vreme i ulagati napor u stvaranje drugog kanala komunikacije, morate znati odgovore na vrlo osnovna pitanja: ko je vaša publika, koje su njihove navike, kako i gde vole da provode slobodno vreme itd.

Pogledajte naš kurs za izgradnju zajednice i angažovanje, gde vas vodimo kroz ove korake.

Ako ste tek početnik ili ste novinar koji razmišlja o promeni toka svoje karijere, TikTok može biti dobra polazna tačka. Jedan od najpopularnijih medijskih start-apova, koji je prvobitno kreiran za TikTok, bio je španski nalog Ac2ality, koji je ubrzo postao jedan od najvećih evropskih proizvođača vesti na platformi.

Za osnivačicu, Danijelu MekArenu, sve je počelo kada je radila za špansku ambasadu pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, zadužena za sastavljanje vesti i izveštaja, za svoje kolege. Ubrzo je shvatila da izvori kojima je imala pristup „ne bi pružili dovoljno konteksta i objašnjenja“. Štaviše, sadržaj je bio neprilagođen digitalnom svetu, a mlađim generacijama nedostajalo je jasnoće i konteksta da bi razumele međunarodne vesti. Tada je odlučila da pokrene Ac2ality, medij za Generaciju Z na TikTok-u, koji bi pokrivao vesti na „brz, koncizan i sveobuhvatan način“. TikTok je i dalje njihova primarna platforma za objavljivanje, iako su od tada pokrenuli veb stranicu i takođe koriste druge kanale društvenih mreža, kao što su Instagram i Jutjub – radi daljeg angažovanja, ali i iz bezbednosnih razloga.

https://www.tiktok.com/@ac2ality/video/7096869212257340678?is_copy_url=1&is_from_webapp=v1&q=ac2ality&t=1669032695024

Etičko pitanje: Novinari protiv novinara-influencera (Journo-influencers)

Rojtersov izveštaj o digitalnim vestima takođe pominje jednu veoma interesantnu informaciju koja će biti dragocena nadalje. Istraživanje je pokazalo da mladi ljudi sve više odbijaju da budu povezani sa brendovima i imaju tendenciju da im ne veruju onoliko koliko kredibilnim pojedincima (ili, barem, za koje veruju da su kredibilni kreatori sadržaja), čak i ako su povezani sa većiim brendom - ovo je briljantno funkcionisalo za Dejva Džorgensona iz Vašington posta. Drugi su to prepoznali na vreme i iskoristili svoju već postojeću i lojalnu zajednicu da pokrenu sopstvene medijske kanale poput Kleo Abram, nekadašnjeg prepoznatljivog lica Vox-a.

https://www.tiktok.com/@cleoabram/video/7118035869155544366?is_copy_url=1&is_from_webapp=v1

Ovo odbacivanje brendova, ipak, dovodi nas do mnogo šire i ozbiljnije teme, a to je etika u današnjem novinarstvu i, zapravo, definicija novinarstva danas. Sa nezamislivo velikim brojem kreatora sadržaja, koji svakodnevno pokreću svoje kanale, neizbežno je pitanje integriteta, odgovornosti i znanja, iza svega toga. Kako možemo biti sigurni da je sadržaj koji primamo potvrđen, potkrepljen činjenicama i dobro istražen? Postoji li način da se napravi razlika na mreži između stvarnih novinara i onoga što Salla- Rosa Leinonen naziva novinarima-influencerima?

S druge strane, nismo li svi mi, svakodnevno žrtve lošeg novinarstva i propagandnih medija? Nismo li svi iskusili da nas zavaraju i zavedu značajni mediji? Ako je to slučaj, odakle dolazi ovaj cinizam, pa čak i gađenje prema kreatorima sadržaja? Svet se promenio – prihvatimo da se i novinarstvo promenilo zauvek.

Zapravo se ne radi o TikTok-u

zapravo-se-ne-radi-o-TikTok-u

Da, ovaj članak se uglavnom fokusira na TikTok jer se čini da je postao glavna tema razgovora među medijskim profesionalcima, na isti način na koji su podkasti dominirali razgovorima pre samo nekoliko godina. Mnogi novinari i urednici medija ga odbijaju zbog skoro nepostojećeg potencijala za monetizaciju. Ja ga vidim kao divan alat za izgradnju publike i angažovanje, kao i važnu vežbu za medijske organizacije uopšte. Evo šta pod time mislim.

Koristite TikTok kao primer za mnogo širi razgovor, a to je slušanje i praćenje vaše publike.

TikTok(ovi) će doći i otići, ali medijske organizacije moraju biti dovoljno agilne da prepoznaju i (u nekim slučajevima) prate trendove, prilagođavaju im se i zadrže interesovanje. Ovo je, očigledno, preveliki pritisak i posao, posebno kada ima toliko toga da se uradi na dnevnom nivou, a medijska industrija je u veoma nepoštenoj igri u kojoj se stalno takmiči sa trkačkim satom, koji predstavlja tehnologija i pažnja ljudi. Imajući to u vidu, jedini način da mediji „pobede“ u ovoj igri je da prihvate da moraju da je igraju.

Sanja Lazić je stručnjakinja za izgradnju zajednice, crowdfunding i izgradnju kapaciteta, čija je specijalizacija rad s organizacijama civilnog društva i društveno odgovornim medijskim kućama. Bila je deo tima Catalyst Balkans, a zadužena je za regionalnu platformu za crowdfunding Donacije.rs. U poslednje tri godine kreirala je i primenila brojne crowdfunding kampanje s medijima kao što su TV Forum Prijepolje (prva lokalna crowdfunding kampanja), Autonomija iz Novog Sada, KRIK i CINS – istraživački portali iz Srbije, Iz glave – popularni podcast iz Kragujevca (model zasnovan na donacijama) i Peščanik (model zasnovan na članstvu).

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila