Radio u Srbiji – ulazak radija Sto Plus u svijet digitalizacije

Dominique Thierry

Dominique Thierry

Post Author

min read

StoPlus-Drive-To-Digital-First.

Da li ste čuli za hit Buggles-a Video killed the Radio star? Vjerujem da i najmlađi među vama jesu. Dok su mnogi od nas imali priliku da čuju ovaj hit na tranzistorskom radiju, činjenica je da ga danas, u 2021. godini, milenijalci i pripadnici generacije Z ne posjeduju.

Tokom poslednjih 20 godina, digitalno doba je donijelo veliki preokret u načinu na koji ljudi korisite medije. Pojavom potrošačkog interneta, sredinom 90-ih, došlo je do masovnog preusmjeravanja. Pažnja potrošača prešla je sa radija na ekrane, pa time i na vizuelni sadržaj. Deceniju kasnije, dolazak YouTube-a najavio je eru onlajn videa. Nedugo nakon toga Instagram i YouTube influenseri su jednim dijelom zamijenili TV i radio voditelje koji su do tada bili u centru pažnje.

Isto se dogodilo i muzičkoj industriji, sa laganim nestankom CD-ova, porastom onlajn piraterije (online piracy) i egzodusom mladih radio-slušalaca prema dobavljačima striminga. BBC je otkrio da osobe uzrasta od 15 do 34 godine provode više vremena slušajući Spotify, Apple ili Amazon Music nego radio (a isto tako je i Netflix gledaniji od TV-a).

Da li strimovanje čini da radio polako nestaje?

Da li strimovanje čini da radio polako nestaje?

Za komercijalnu radio industriju ovo nisu dobre vijesti. Ali, hajde da parafraziramo Mark Tvena u našem kontekstu: priča o smrti radija bila je preuveličavanje kada se rodio bioskop, zatim TV, pa onda i Internet. Lokalne stanice u Srbiji zaista jesu bile teško pogođene. 80 godina nakon što se uspješno uspostavio kao brend regionalnih vijesti od povjerenja, sandžački radio Sto Plus, sa centrom u Novom Pazaru, se još uvijek ne može osloniti na lokalno tržište oglašavanja, a ne može ni prihodovati od publike kako bi svoje poslovanje učinio održivim. 

Dolazimo do toga da digitalna tranzicija postaje pitanje života ili smrti. Postavljaju se sledeća pitanja: Kako privući nove slušaoce i upoznati njihove nove navike? Kako povećati publiku? Kako komercijalizovati radio? Zaposleni i menadžer radija Sto Plus odlučili su da da usvoje digital-first strategiju, i u tome im ne manjkaju ideje i motivacija. Sto Plus je dokazao svoju otpornost izgradnjom uspješnog i jeftinog poslovnog modela, baziranog na optimizaciji resursa kao i generisanju prihoda zasnovanog na marketingu i donatorskoj podršci.

„Naša strategija je da nas gledaju kao lidere, kako u regionalnim, tako i u lokalnim vijestima, i dostigli smo tu poziciju. Naše vijesti su tačne, istinite, nezavisne i pouzdane, što dokazuje naša finansijska nezavisnost kao i pobjeda u sudskim procesima. Čak su i lokalnim neprijateljima slobodne štampe potrebni pouzdani izvori informacija shodno kojima mogu djelovati!“

rekao je za Journalift Isak Slezović, direktor i glavni urednik Radija Sto Plus.
Sto Plus, regionalni pružalac vijesti, često je bio “pokraden”

Sto Plus, regionalni pružalac vijesti, često je bio “pokraden”

Zapravo, radio Sto Plus je poznatiji kao neustrašivi, nezavisni i pouzdani regionalni pružalac informacija, prije nego radio kanal. Ovi atributi su vjerovatno posljedica njegovog DNK: osnivač radija je regionalni BETA Press reporter, a sama novinska agencija je obezbijedila poslovnu strukturu za poslovanje radija još od njegovog stvaranja 2003. godine. 

Stoga, nije iznenađenje kada vidimo da se sadržaj radiija StoPlus.com preuzima na mnogim lokalnim portalima. Sandžak, koji se većinski sastoji od bosanskog stanovništva, poseban je slučaj u Srbiji, gdje su tri konkurentske lokalne političke partije osnovale svoje onlajn medije kako bi ih koristile za promovisanje ličnih stavova. Sa jedva ijednim zaposlenim, ovi portali sekciju vijesti popunjavaju pričama iskopiranih direktno sa veb sajta Sto Plus radija, dok god se to ne kosi sa njihovim političkim stavovima. Priče sa kritičkim osvrtima su, ili ignorisane, ili preuređene.

U intervjuu za Journalift, Slezović je saopštio da su od polovine decembra 2020. do početka marta 2021. godine, 73 autorske priče kreirane od strane zaposlenih u Sto Plus-u preuzete bez odobrenja, plaćanja ili referenci na portalima taktinfo.rs, sandzacke.rs, sandzakhaber.net, sandzakpress.net.

Tokom intervjua za Journalift, vodeći istraživački novinar i zamjenik urednika Sto Plusa, Nikola Kočović, nije štedio kritike na račun pomenutih veb stranica registrovanih u inostranstvu koje objavljuju senzacionalističke priče i lažne vijesti kako bi stvorile publiku i preuzimaju izveštaje StoPlus-a onda kada to odgovara njihovom interesu. Podsjeća na Sto Plus priču o tome kako su pripadnici svih lokalnih političkih stranaka svojim velikim automobilima okupirali javne trotoare, iskoristivši ih za parkiranje, i tako prisilili građane da hodaju ulicom. Nakon uklanjanja dijela koji se tiče političke stranke koju podržavaju, svaki od pomenutih portala objavio je priču kao svoju, dodao je Kočović.

Ova kanibalizacija/preusmjeravanje priča koje proizvodi Sto Plus utiče na njegovu publiku. Statistika pokazuje da radio doseže do 11.000 vjernih slušalaca od populacije koja broji 300.000. Sa druge strane, veb sajt ima oko 13.000 posjetilaca mjesečno, odnosno ukupno 132.000 korisnika u 2020. godini. Ono što možemo zaključiti jeste da je konkurencija žestoka i nepravedna, a da dio kolača od prihoda postaje sve manji.

Digitalizacijom do stvaranja prihoda

Digitalizacijom do stvaranja prihoda

Ne treba da nas čudi činjenica što i radio namjerava da usvoji digital-first strategiju. Uz podršku programa British Council-a i Thomson Fondacije pod nazivom Media for All, Slezović želi doći do korisnika pametnih telefona specijalnom aplikacijom, modernizovati postojeći vebsajt, uvesti podkaste, i ojačati proizvodnju sadržaja prilagođenu Instagramu, ali i Facebook-u i YouTube-u. Ono što očekuje kao rezultat jeste lojalnija i mlađa publika, čvrsto povezana zajednica korisnika i na kraju, monetizacija sadržaja. 

Istini za volju, biće teže nego ikada preživjeti samo sa prihodima od radio oglasa. Tome u prilog ide i saznanje da je potrošnja digitalnih onlajn reklama u SAD-u u 2017. godini dostigla 83 milijarde dolara, dok se potrošnja za radio oglase kretala na oko 18 milijardi. Ipak, ovi osrednji kratkoročni izgledi čine diverzifikaciju usluga presudnom u trenutku kada lokalna preduzeća preispituju svoje marketinške prioritete u doba krize korona virusa.

Nudeći digitalno rješenje, radio emiter može ponuditi kombinaciju paketa usluga koje uključuju tradicionalne radio oglase sa digitalnim marketinškim rješenjima.

 Prednosti digitalnog svijeta

Ono što oživljava audio medije jeste digitalna tehnologija. Takođe, audio striming na povezanim uređajima je od ključne važnosti. Prema riječima izvršne direktorke komercijalnog radija Australija, Džoane Varner, oko 2.5 miliona ljudi na nedeljnom nivou, iz pet glavnih metropola Australije, sluša radio preko svojih mobilnih telefona, a dodatnih 1.1 milion korisnika sluša radio preko uređaja koje imaju kući. Kriza izazvana pojavom korona virusa je dokazala da su se građani željni vijesti masovno okrenuli radiju, jedinom mediju koji mogu pratiti tokom vožnje, šetnje ili dok rade bilo šta drugo. Samim tim, sasvim logično za pretpostaviti je da su pametni zvučnici najbrže rastući proizvod radio publike.

Na kraju, tačno je da još uvijek postoji potražnja za live radio stanicom, ali samo ukoliko je možete učiniti relevantnom tako da potrošač želi da je sluša ovdje i sada.

Podkasti i budućnost zvuka

Slezović je u pravu – radio nije ni blizu nestajanja. Apple je 2004. godine komercijalizovao iPod, a amaterski emiteri su iskoristili priliku da dođu do publike “na zahtjev” (audiences on-demand) i počeli da stvaraju podkaste. 10 godina kasnije, podkasti imaju samostalnu Apple aplikaciju, zbog čega se može reći da, iako je nekad FM radio dominirao, danas su tu ulogu preuzeli podkasti.

Slezović je započeo izradu aplikacije koja bi olakšala striming i pristup podkastima i vjerujem da ćete se složiti sa tim da je pravi trenutak za tako nešto. U najnovijem izveštaju Reutersa, prognozirano je da bi premium podkasti konačno mogli postati glavni trend u 2021. godini.

Kao kreator vijesti, Sto Plus može iskoristiti neke od trendova koje je identifikovao Reuters. Podkasti dnevnih vijesti su ključan način da privučete i angažujete mlađu publiku. Oni mogu da pomognu pretplatničkim (subscription) poslovnim modelima, jer podkasti dnevnih vijesti doprinose povećanju lojalnosti. Deloitte procjenjuje da bi do 2025. godine globalno tržište podkasta moglo premašiti 3.3 milijarde dolara, što je otprilike tri puta više od trenutne veličine (mada bi i tada predstavljalo samo mali dio svjetske industrije vijesti).

Podkast borba sada izgleda kao rat za strimovanje video zapisa na zahtjev (video-on-demand streaming), pri čemu svi imaju sličnu dinamiku. Velike platforme nastoje da direktno kontrolišu proizvodnju i distribuciju podkasta. To znači da će prihod i dalje dolaziti od oglašavanja ili proizvodnje brendiranog sadržaja. Modeli doprinosa i donacija podržani su od strane različitih platformi, uključujući i Patreon, ali i dalje predstavljaju model za istraživanje, a pretplata (subscription) će biti sledeća velika stvar u trenutku prelaska na plaćene modele predviđene za 2021. godinu.

Tehnička sposobnost nuđenja podkasta na pretplatu sada je lakša uz Spotify i Amazon audio. Apple razmatra dodavanje pretplatničke usluge svom podkast biznisu u ovoj godini. Pored plaćanja putem plaform, postojaće mogućnost za uvođenje prodaje direktnih pretplata putem postojećih podkast aplikacija i novih igrača na tržištu kao što je Substack koji želi proširiti nezavisni novinarski model na audio model.

Korak naprijed: Ova godina će biti godina video podkasta

Korak naprijed: Ova godina će biti godina video podkasta

Reuters izveštava da je godina u kojoj se prelazi sa prihoda od oglašavanja na direktni prihod od korisnika, upravo 2021. godina. Dakle, pretplate su presudne ako želite uspješno da kontrolišete svoju publiku. Iz velike baze besplatnih emisija, možete privući veliki broj pretplatnika koji bi platili dodatni audio sadržaj. Tu se postavlja sledeće pitanje: Kako izgraditi publiku?

Mnogi radio kanali iz dana u dan prelaze na hibridni audio, odnosno video format, koji se distribuira preko YouTube-a i drugih društvenih mreža. Reutersov izveštaj predviđa da će popularnost video podkasta i ubuduće rasti. Spotify-eva adaptacija formata trebalo bi da dodatno pokrene ovaj format, zajedno sa sve većom popularnošću pametnih zvučnika sa integrisanim video ekranima.

U razgovoru za Journalift, Nikola Kocović podsjeća da su onlajn video debate – uživo emitovanje emisija o epidemiji korona virusa koje je pratilo 76.500 ljudi, donijele radiju Sto Plus najveći uspjeh na društvenim mrežama.

Zbog pandemije korona virusa povećalo se interesovanje i povjerenje stanovništva za tradicionalne medije (radio i TV stanice), gdje vidimo priliku za Sto Plus radio. Onlajn video debate o korona virusu, koje su emitovane uživo, bile su najgledanije na Sto Plus veb sajtu,  kao i na Facebook stranici prošle godine, što je pokazatelj da se građani u kriznim vremenima okreću pouzdanim medijima.“

Radio Sto Plus će koristiti podršku programa Media for All. Da bi svojim društvenim mrežama dodali vizuelne elemente koji su popularni među mlađom populacijom, zaposlili su jednog video producenta, a uskoro će i drugog. Osim pomenutog, Sto Plus namjerava da pokrene svoj Instagram nalog i nadogradi svoju Facebook i YouTube publiku.

Na kraju, Kočović dodaje: “Želim da na medijskoj karti Srbije postavim Sto Plus. Iako nas mnogi već znaju kao medij kojem se može vjerovati, ipak, mislim da nas veći dio stanovništva ne poznaje. Zbog toga se nadam da ćemo kroz sadržaj koji ćemo kreirati u onlajn video formatu biti vidljiviji i prisutniji među građanima Sandžaka i šire, u Srbiji i među dijasporom.

About the author:

Dominique Thierry

Dominique Thierry je viši menadžer programa za razvoj medija sa preko trideset godina međunarodnog iskustva rada na poziciji novinara i menadžera medija. Radio je u medijima sa sjedištem u Škotskoj, Briselu i na Balkanu, a sada radi u Parizu. Dominique je kroz mentorski rad i peer-to-peer treninge pružio podršku različitim medijima u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Albaniji, kao i zemljama u susjedstvu EU, i u Africi. Na Balkanu je strateški savjetovao novinsku agenciju Beta, Radio-televiziju Srbije, Ateliers Varan, Albansku telegrafsku agenciju i Radio Tirana, Radio Bobar i RTV Crna Gora, RTV Vojvodina i druge. Tokom sedamnaest godina radio je na rukovodećim novinarskim pozicijama u printanom mediju i radiju na Radio France i Radio France Internacionale. Vodio je velike projekte koordinirajući multietničke, multikulturalne i višejezične timove.
Post Author

Author

  • Dominique Thierry

    Dominique Thierry je viši menadžer programa za razvoj medija sa preko trideset godina međunarodnog iskustva rada na poziciji novinara i menadžera medija. Radio je u medijima sa sjedištem u Škotskoj, Briselu i na Balkanu, a sada radi u Parizu. Dominique je kroz mentorski rad i peer-to-peer treninge pružio podršku različitim medijima u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Albaniji, kao i zemljama u susjedstvu EU, i u Africi. Na Balkanu je strateški savjetovao novinsku agenciju Beta, Radio-televiziju Srbije, Ateliers Varan, Albansku telegrafsku agenciju i Radio Tirana, Radio Bobar i RTV Crna Gora, RTV Vojvodina i druge. Tokom sedamnaest godina radio je na rukovodećim novinarskim pozicijama u printanom mediju i radiju na Radio France i Radio France Internacionale. Vodio je velike projekte koordinirajući multietničke, multikulturalne i višejezične timove.

Related articles:

Top stories from Journalift:

Blerjana-Bino-The-role-of-media-organisations-in-promoting-media-literacy
Post Author
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO kaže: „Medijska i informaciona pismenost su međusobno povezani skup kompetencija koje pomažu ljudima da maksimalno povećaju prednosti i minimalizuju štetu, u novim informacionim, digitalnim i komunikacionim pejzažima“ (definicija MIP-a). Ovaj članak tvrdi da su, pored kreatora politike, civilnog društva i

Teme:

Poslednji Članci:

Uloga medijskih organizacija u podršci medijskoj pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIP) je od suštinskog značaja zarazvijanje sposobnosti građana da kritički razmišljaju i mudro klikću. Kako UNESCO
Izbegavanje vesti u porastu, poverenje u vesti opada – ključni uvidi iz Izveštaja o digitalnim vestima za 2022.
Mediji su odigrali odlučujuću ulogu u izveštavanju o pandemiji COVID-19 i ruskom ratu u Ukrajini. Međutim, u poslednje vreme ljudi
Sloboda od kažnjavanja
Nekažnjivost, n.: izuzeće ili sloboda od kazne, štete ili gubitka Primer: nekažnjeno su kršeni zakoni Izvor: Merriam Webster dictionary Međunarodni
E-trgovina i e-plaćanja: Neiskorišten potencijal za medije
Pandemija COVID-19 okrenula je svet naglavačke, uključujući i medijsku industriju. Mnogi mediji su se zauvek zatvorili, dok su u isto