Urednička inovacija

01-Editorial-Innovation

Inovacija je postala jedna od ključnih riječi kada govorimo o novinarstvu. U svijetu u kojem je internet prezasićen informacijama i zabavnim sadržajem, razni akteri se takmiče za pažnju publike na brojnim platformama. U takvom okruženju stvaranje nečeg drugačijeg, nečeg inovativnog što će se istaknuti i privući pažnju postaje ključno za uspjeh medijske organizacije. Nažalost, kao što je slučaj s brojnim riječima koje se prečesto koriste, stvarno značenje inovacije postalo je nejasno i neopipljivo.

Dakle, šta je inovacija u kontekstu proizvodnje medija i sadržaja?

Kada novinari/ke i urednici/ce govore o inovacijama, najčešće misle na tehnološki pristup pripovijedanju, na formate priče. To je, naravno, važno. Međutim, tehnologija sama po sebi neće stvoriti istinski izvanredno novinarsko djelo. Slaba, generička, irelevantna priča, čak i ako je napravljena korištenjem najnovijih produkcijskih trikova, i dalje će biti samo trik, pretjerano ukrašen mamac za klikove koji neće odjeknuti kod vaše publike i potencijalno može čak naštetiti vašoj reputaciji.

Ako pogledate neke od najboljih primjera uspješnog i efektnog novinarstva, uočićete da je istinska inovacija u uređivačkom pristupu pričama. Uređivačke odluke donose novinari/ke i urednici/ce kada odluče koju će priču obrađivati, i što je najvažnije, kakav pristup, iz kojeg ugla zauzeti – to je ono što je zaista važno. Svaka priča, nakon što je objavljena kao vijest, ima ogroman potencijal za dalji razvoj. Kako ćete razviti tu priču zavisi od vašeg kreativnog i inovativnog pristupa i, što je veoma važno, od vaše publike.

Često koristim ovaj primjer u radu s redakcijama: jednostavna, ne tako uzbudljiva, ali važna priča: “Poskupljuju karte u javnom prevozu”.

ILUSTRACIJA: Fotografija dosadne zvanične konferencije za štampu

Zamislite da je vijest upravo objavljena: lokalne vlasti najavile su značajno povećanje cijene karata za 25%. Kada se to dogodi, svii lokalni medij će je prenijeti. I vi. Većinu vremena ljudi se neće ni sjetiti u kojem su mediju prvi put vidjeli tu vijest, kratke priče će biti gotovo identične na svim stranicama i platformama. Teško je istaknuti se.

Ali šta se dalje dešava? To je priča koja je relevantna za većinu ljudi koji žive u vašem gradu. Dakle, logična urednička odluka bi bila da se ide dalje i detaljno obradi. Šta možete učiniti s tim? Tradicionalni pristup u prošlosti bio bi pisanje dugog analitičkog članka koji bi objašnjavao sve aspekte i posljedice tog povećanja cijena. Ili napraviti dug TV/radio studijski intervju sa zvaničnikom/com koji će pričati o tome zašto su to morali da urade, vjerovatno nadugačko i naširoko. Oba bi vjerovatno sadržavala mnogo informacija, ali moderno govoreći, neće biti jako popularna među publikom.

Dakle, ovo je trenutak kada trebamo postati kreativni i inovativni.

Postoji mnogo načina na koje možete razviti ovu priču. Ali prvo, morate razmisliti o svojoj osnovnoj i ciljanoj publici – koji aspekt ove priče je njima najrelevantniji?

Zamislimo da su vaša ciljana publika studenti/ce – svakodnevno koriste javni prevoz, nemaju mnogo novca, pa će povećanje cijena uticati na njih. Istovremeno, malo je vjerovatno da će biti zainteresovani za pitanja gradskog budžeta, intervjue sa zvaničnicima u odijelima ili dugačke analitičke priloge. Oni konzumiraju sadržaj na platformama društvenih medija. Kako tu priču učiniti relevantnom i zanimljivom za njih? Evo nekoliko primjera:

ILUSTRACIJA: Studenti/ce / mladi ljudi gledaju u pametne telefone

Alternativa javnom prevozu

Možete provjeriti koje alternative imaju mladi ljudi da zamijene tradicionalni prijevoz ako ne mogu priuštiti troškove. Bicikli ili skuteri? To bi mogao napraviti vaš novinar/ka koji bi išao istom rutom od A do B koristeći autobus, bicikl i skuter, snimajući vrijeme, trošak i usput snimajući kratke mobilne selfi video snimke. Ili možete imati takmičenje s troje učenika/ca koji putuju na isto putovanje koristeći različite vrste prevoza i izvještavaju svoje iskustvo u kratkim selfi videima ili fotografijama. Možete koristiti time-lapse kameru za kreiranje zabavnog dinamičnog videa.

Koliko je 25%?

Možete napraviti jednostavnu ilustraciju o tome šta to povećanje cijene znači upoređujući ga s drugim stvarima koje studenti konzumiraju. Na primjer, tokom jedne sedmice razlika u cijeni znači tri kafe manje iz popularnog kafića. Za Instagram objavu ili priču ne morate koristiti nikakve napredne alate za produkciju – samo snimite pet šoljica za kafu na stolu i onda će sljedeći snimak imati samo dvije šoljice s tužnim emoji sličicama, kratki tekst će objasniti šta je to. Također možete imati GIF, meme ili TikTok video, poigravajući se tom idejom smanjenja broja kafa da biste mogli priuštiti vožnju autobusom.

Fitnes

Možete pogledati koliko bi kalorija osoba sagorjela kada bi pješačila nekoliko stanica umjesto autobusom. Ovo može biti grafikon, video, snimak ekrana mape vježbanja iz aplikacije za fitnes na telefonu.

Sada zamislimo da treba da pokrijete tu priču o kartama za zaposlene sredovječne žene iz niske socio-ekonomske grupe (ako trenutno pokušavate da povećate ovaj segment svoje publike), za koje će poskupljenje biti značajan udarac na njihov porodični budžet.

ILUSTRACIJA: Umorna žena srednjih godina u autobusu/metrou

Lična priča

Za ovu publiku dobar format bi bila lična priča nekoga ko će se izjasniti i izraziti svoju frustraciju i zabrinutost. Razgovor sa ženom koja je zabrinuta zbog novih cijena i otvoreno razgovara o tome šta to za nju znači (video ili tekst sa slikama), u snimku koji je sama napravila, dobro bi funkcionisao na vašoj Facebook stranici kao i na web stranici.

Objašnjenja i savjeti za socijalnu skrb/podršku

Postoje li načini da se objasni kakvu dodatnu podršku ljudi koji se finansijski bore mogu dobiti od vlasti? Posebne pogodnosti? Kako se prijaviti za njih? Možda zbirka savjeta kako uštedjeti novac na hrani ili drugim potrepštinama? To bi mogla biti zbirka jednostavnih korak po korak objašnjenja napravljena kao tekst sa grafikom ili fotografijama. Možete zamoliti žene da pošalju svoje savjete o tome kako uštedjeti novac – interaktivni sadržaj je vrlo popularan i ima veliki potencijal na platformama društvenih medija.

Šta ako su vaša medijska publika bogati muškarci i žene iz svijeta biznisa i profesionalci/ke? Zanimljiv kreativni izazov za vas bi bio da pokrijete tu priču za ljude koji voze svoje automobile i nikada ne koriste javni prevoz. Ne znači da oni neće biti pogođeni; samo trebate pronaći pravi pristup.

ILUSTRACIJA: Uredski radnici/ce ili/i žene/muškarci u odijelima

Postoje li poslovne prilike?

Za poslovne ljude, možete pogledati koje poslovne prilike to mogu donijeti: da li je dobar trenutak za ulaganje u šemu iznajmljivanja bicikala u gradu? Studije slučaja sa intervjuima dobro bi funkcionisale za ovu publiku. Da li je neko pokrenuo iznajmljivanje bicikala negde drugdje? Možete obaviti poslovni intervju sa vlasnikom/com tog biznisa, razgovarati o izazovima i prednostima.

Druge priče koje bi mogle biti relevantne za tu publiku: Hoće li biti manje taksija jer će za kratku vožnju centrom grada cijena biti skoro ista? Da li je to prilika za prodaju više automobila jer neki ljudi mogu odlučiti da se sada isplati kupiti jedan?

Naravno, ovo su samo neki od mnogih mogućih hipotetičkih prijedloga, ali pokazuju kako pristupiti svakoj priči na inovativan način, kako stvoriti originalno novinarsko djelo koje će vaša publika smatrati relevantnim i pamtiti. Što se priča na prvu čini dosadnijom i više namijenjenom za pješake/pješakinje, to bi ovaj izazov mogao biti uzbudljiviji. Kao vježbu, možete pokušati dodati priče na moju listu iznad, da vidite koje uglove i formate biste odabrali koji bi najbolje odgovarali vašoj publici.

Kada planirate sadržaj na uredničkom sastanku, formula bi trebala biti:

PRIČA – PUBLIKA – UGAO – PLATFORMA – FORMAT 

ILUSTRACIJA– mogla bi se istaknuti formula iznad, mogu se koristiti strelice koje se pomiču lijevo na desno

Posmatrajte priču, razmišljate o tome koji aspekt te priče je relevantan za vašu publiku, pronađite kreativan pristup tome kako ćete je ispričati za primarnu platformu i u formatu koji tamo funkcionira.

Još jedan vrlo važan faktor koji treba imati na umu: ovo treba učiniti u kontekstu vaših trenutnih strateških ciljeva. Na primjer, ako trenutno pokušavate izgraditi svoju Instagram publiku, fokusiraćete se na uglove i formate koji posebno dobro funkcioniraju za tu publiku na toj platformi. Ako pokušavate da proširite svoju publiku na ruralno stanovništvo, birajte ugao koji će to učiniti posebno relevantnim za njih (na primjer, pokrivajući subotnje pijace hrane u gradu, fokusirali biste se na poljoprivrednici/kinje koji opskrbljuju proizvode, a ne na konzumente/ice koji ih kupuju).

Sve u svemu, to je ono što dobri urednici/ce uvijek rade – proaktivno pristupaju proizvodnji sadržaja. Ne reaguju jednostavno na vijesti kada se dogode. Razmišljaju kakvu će priču proizvesti na osnovu vijesti.

U početku može izgledati kao puno vremena za razmišljanje i diskusiju. Međutim, ovo je lažna percepcija. Kada počnete primjenjivati ​​ovaj princip u svakodnevnoj redakciji, cijeli tim će brzo shvatiti da je ovaj nivo kreativnosti i inovativnosti norma i počeće s takvim stavom pristupati svakoj priči.

Sporedna prednost ovog procesa rada je da će novinari/ke zapravo mnogo više uživati ​​u svom poslu i biće više motivisani. Inovacija je vrlo zarazna stvar i svaka priča postaje zabavan kreativni izazov, a ne dosadna rutina.

ILUSTRACIJA: Redakcija u kojoj ljudi aktivno i energično raspravljaju o nečemu

Neke priče će biti još više promovisane upotrebom inovativne tehnologije i softvera koji će postati upravo ono što jeste – alat za podršku uredničkim inovacijama.

S kreativnim, originalnim i sadržajem usmjerenim na publiku, vaš medijski brend bi se neizbježno istaknuo na tržištu jer niko drugi ne bi radio iste priče. Vaša publika će osjetiti da radite za njih, rastete i postajete lojalniji. To je ono što je zapravo inovacija.

O autoru/ici:

Zoya Charles

Zoya Charles je multimedijska novinarka i urednica s više od dvadeset i pet godina iskustva, a obnašala je i više rukovodne pozicije na BBC-u. U Thomson Fondaciji njen rad uključivao je ulogu više izvršne producenice na projektu OPEN Media Hub koji je obučavao multimedijalne radio i TV novinare/ke, urednike/ce i menadžere/ice u zemljama izvan granica Evropske unije. Na BBC-ju Zoya je radila kao urednica i vodila je jedan od njegovih najinovativnijih timova za video novinarstvo, koji je osvojio nekoliko nagrada za svoje rezultate. U okviru svog angažmana pomogla je razvoju BBC-jeve digitalne strategije.
Post Author

Author

  • Zoya Charles je multimedijska novinarka i urednica s više od dvadeset i pet godina iskustva, a obnašala je i više rukovodne pozicije na BBC-u. U Thomson Fondaciji njen rad uključivao je ulogu više izvršne producenice na projektu OPEN Media Hub koji je obučavao multimedijalne radio i TV novinare/ke, urednike/ce i menadžere/ice u zemljama izvan granica Evropske unije. Na BBC-ju Zoya je radila kao urednica i vodila je jedan od njegovih najinovativnijih timova za video novinarstvo, koji je osvojio nekoliko nagrada za svoje rezultate. U okviru svog angažmana pomogla je razvoju BBC-jeve digitalne strategije.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

00-Employment-of-persons-with-disabilities-achieves-their-inclusion
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom i stigmatizacijom. Definicija osobe s invaliditetom još uvijek nije ujednačena u BiH iako je BiH usvojila UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, dok u Srbiji prema zakonu izraz „osobe sa invaliditetom” označava „osobe sa urođenom ili stečenom fizičkom,

Teme:

Poslednji Članci:

jun 27
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom
jun 20
Ramize Salihaj je trenutno sa svojom porodicom u svom domu na Kosovu gdje provodi prvi odmor u svom rodnom gradu
jun 17
“Hiperlokalno” je već duže vrijeme popularna riječ u medijima. Kako je koncentracija vlasništva nad tradicionalnim medijima i prodor društvenih mreža
jun 13
Nesvjesni broja djece i adolescenata koji pate od različitih vrsta problema mentalnog zdravlja, zdravstveni sistemi nekih zemalja zapadnog Balkana ne