Radio i podkast – (ne)prijatelji?

min za čitanje

Journalift-Blog-Radio-and-podcast-FrEnemies

Podkasti su najbrže rastući content delivery kanal u poslednjih nekoliko godina. Međutim, deluje kao da je sve veći jaz između radijske industrije i podkastera. Komercijalizacijom radija u balkanskom regionu, na balkanski način, što uglavnom podrazumeva „formatiranje“ (hteo sam da napišem „nakaradno formatiranje“, a ne bih želeo da se neko uvredi; format svakako nije pravljenje plejlista i dosadno, bezlično najavljivanje muzike od strane nekreativnih voditelja/ki – o formatiranju radio stanica ćemo nekom drugom prilikom) mnogi radijski ljudi su primorani da pronađu neke druge poslove. Veliki broj njih je otišao u podkastere.

Da li treba da bude tako? I da li će podkasti ubiti radio ili su radio 2.0? U ovom tekstu ću probati da objasnim zašto bi ipak trebalo da smo na istoj strani.

Lepote podkasta

Podkast kao takav je slobodna forma, a u najužem smislu značenja (kovanica nastala od POD – Personal On Demand i broadCAST) predstavlja audio fajl koji se može preuzeti i slušati kad god to slušaocu odgovara. Prema svom obliku, postoje zaista različite vrste:

  • Solo podkast
  • Intervju/razgovor
  • Panel/okrugli sto
  • Show (magazin, kolažni)
  • Show sa dva ili više voditelja
  • Live (ovo ne bih nazvao podkastom, ali svakako ćemo posvetiti pažnju i tome)

Solo podkast je pogodan za proizvođače sadržaja, influensere i edukatore. Primer toga je stendap komičar koji promoviše svoje nastupe preko podkasta. Isto tako, postoje sjajni naučnici koji rade edukativne podkaste – koji nisu lekcije poput onih koje drže na fakultetima, ali su naučno potkovani i namenjeni širem auditorijumu. 

Intervju je najrasprostranjeniji vid podkasta u celom svetu. U našem regionu daleko najbrojniji i malo je ugrozio ostale – svako ko želi da pokrene podkast misli da je intervju isto što i podkast. Za razliku od solo podkasta, ovde je gost centralna figura. Intervju i razgovor nisu isto. U razgovorima voditelj ima podjednako važnu ulogu kao gost i često to bude zanimljivije za slušanje od intervjua. 

Panel/okrugli sto je sjajan podkast za slušanje i vrlo lako može da preraste u fantastičan sadržaj. Komplikovan je za produkciju.

Show je našareniji format podkasta. Zahteva puno vremena, znanja i teško ga je samostalno spremati. 

Show sa dva ili više voditelja je namerno odvojen kao posebna kategorija, jer predstavlja skoro pa krunu produkcije i pripreme. Izuzetno je zahtevan i u produkcionom segmentu, a verovatno još zahtevniji u pripremi.

Live – prema značenju podkasta, live ne može da bude podkast. Svaka kategorija od pomenutih se može raditi live. Ali, kad ostane integralna verzija na mreži, kao epizoda podkasta, vraćamo se u definiciju, te sam rešio da i to pomenemo. Zašto je live bitan? Nema pravo na grešku. Ok, ima, ali onda to kvari ukupnu sliku epizode, ili se mora u montaži sređivati. Ima tu interaktivnost u realnom vremenu.

Lepote radija

Radio je tradicionalni medij, kako ga svi doživljavaju. Međutim, nikako ne bih mogao da se složim sa takvom tvrdnjom. Dobar, moderan radio je danas i te kako digitalan, čvrsto pozicioniran u skladu sa vremenom i prostorom u kom se nalazi, pa tako u Velikoj Britaniji postoji Podcast FM, radio koji je svoj program zasnovao na podkastima.

Ne tako davno, kada je internet postao dostupan širokom auditorijumu, ljudi sa radija su snimke emisija kačili na davno zaboravljeni angelfire, geocities, myspace i slične platforme, ali ih nisu zvali podkast.

Radio takođe ima mnogo formata. Postoje AC (adult contemporary), muzički, CHR (Pop Contemporary Hit Radio),  narodni (country, u Americi najpopularniji), govorni (news/talk/info), Rock, Oldies  i mnogi drugi. Ovo su najpopularniji. Kod nas u regionu još uvek nije definisano slušalaštvo, pa tako nemamo ni jasno profilisane radio stanice, jer najviše ljudi „voli raznu muziku“.

Za razliku od podkasta, radio je jasno regulisan. Znam, postoji i mnogo slobodniji, online radio, koji uglavnom ne podleže skeneru nadležnih institucija. Tu su negde i podkasti – dosta slobodni, i još uvek nedovoljno pravno definisani.

Razlika radija i podkasta

Dok se radio bori da prigrabi što više slušalaca (pročitajte i 10 saveta za lokalne radio stanice), podkasti uglavnom nemaju taj cilj. Postoji određena grupa žanrova koja „trči radijsku trku za slušaoce“, ali najveći broj podkasta, zbog svoje slobodne forme, zalazi u najsitnije detalje, intervjui i razgovori idu u „hard talk“, a slušaoci baš to žele. Zato su se posvetili nekoj epizodi.

Na radiju, posebno komercijalnom, nema dovoljno vremena, a ni slušalaca koji bi mogli da posvete pažnju. Navika slušanja je drugačija – hoću da slušam kad ja želim i šta u tom trenutku želim. To je sa podkastima moguće, sa radio programom nije.

Na istoj smo strani

Mnoge radio stanice su pokrenule svoje podkaste, mnogi podkasteri su završili na radio stanicama, jer su svi uvideli da smo isti tim. Ljudi koji konzumiraju audio sadržaj su u porastu. I dok se količina slušalaca AM i FM radija osipa, broj slušalaca podkasta raste, kao i broj onih koji koriste striming servise za konzumaciju muzike. U proseku, kao što sam već napisao, broj slušalaca kontinuirano raste iz godine u godinu, samo se ti slušaoci sele od jedne do druge audio platforme. Radio je taj koji mora mnogo da se menja da bi preživeo.

Podkasti su tu, prijateljski su nastrojeni prema radijskoj industriji, svi zajedno su na istoj strani. Medijski biznis se menja iz dana u dan – radio je u velikom problemu kako da privuče mladu slušalačku populaciju pored striming servisa, podkasta i online sadržaja. Podkasteri imaju veliki problem da budu otkriveni, često ne znaju kako da se ispromovišu, a samim tim i monetizuju (Ivan Minić vas sprovodi kroz najvažnija pitanja na koja bi trebalo da odgovorite pre pokretanja podkasta). I kada podvučemo crtu – podkastima treba radio, radiju treba podkast.

Umesto zaključka:

  • Slušaoci čekaju da ih privučete, bilo da ste radijska osoba, bilo da ste podkaster. Oni žele dobar i kvalitetan sadržaj.

  • Počnite da razmišljate kako možete da budete bolji, analizirajte svoj sadržaj, ali upoznajte i konkurenciju.
  • Konkurencija treba da bude zdrava. To znači da se ne saplićete međusobno, nego da se zajedničkim snagama svi potrudimo da marketinški kolač za radio i podkaste bude sve veći i veći.
  • Napravite strategiju uz koju ćete pobeđivati.
  • Vodite računa o sadržaju, kada i kako ga plasirate. Investirajte u sadržaj, jer sadržaj košta. Promovišite ga.

Uroš Bogdanović je radijski i podcast konsultant sa preko 20 godina iskustva u multimedijalnim i medijskim poslovima, i svakodnevnoj proizvodnji sadržaja. Autor je mnogih stvari koje ste sigurno imali prilike da čujete i vidite na internetu. Neki od njih su i nagrađivani. U radijskom svetu je prošao sve pozicije – od voditelja, do programskog direktora nacionalne radio stanice i vođe projekata u pravljenju i organizovanju novih radio stanica. Sarađivao sa najboljim radio stanicama u regionu. Podkastima se aktivno bavi poslednjih 6 godina, kao trener i konsultant. Uroš je rado viđen predavač na medijskim konferencijama širom Evrope, a teme o kojima voli da priča (a ono što je još bitnije – vole da ga slušaju), su vezane za radio, podkaste i prodaju. Najpoznatije, svetski priznate konferencije, na kojim je bio govornik su Radiodays Europe, Medientage i Tell a vision. Autor je napredne, „storyselling“ tehnike prodaje „Little green dragon“, koja je našla primenu u mnogim prodajnim timovima velikih kompanija i medija. Obožava da jede. Razna testa posebno (burek i pice, nikako pica burek). Više možete pronaći na njegovom sajtu uros.rs.

Povezani članci:

Najvažnije vijesti od Journalift-a:

Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku, radio, televizija i čak internet u 20. veku. To je tehnologija koja će trajno preoblikovati društvo. Za mnoge od nas, AI znači sve što smo naučili iz više distopijskih filmova (2001: Odiseja u svemiru, Terminator, Matrix, Blade Runner, …).

Teme:

Poslednji Članci:

Upravljanje obećanjima i opasnostima veštačke inteligencije: Šta svaki medijski profesionalac treba da zna o ChatGPT-u
Veštačka inteligencija (AI) je na mnogo načina revolucionarni događaj, slično kao što je Gutenbergova štamparska mašina bila u 15. veku,
Generacija Z želi sadržaj koji je činjeničan, zanimljiv i lako razumljiv: Glavni urednik popularnog slovačkog medijskog portala deli svoja saznanja
REFRESHER je popularni onlajn medijski portal koji piše o vestima i životnim temama koje privlače mladu publiku. Pokrenut kao srednjoškolski
Otkrij trik: Kako razgovarati sa veb programerima o (re)dizajnu vašeg medijskog sajta
Rad na sajtu za vaš biznis može biti jednako uzbudljiv i zastrašujuć. Uzbudljiv, jer vam omogućava da iskoristite nove tehnologije
Kako će ChatGPT promeniti novinarstvo i medije?
Zamolila sam ChatGPT da napiše ovaj članak umesto mene. Naravno da jesam. Pitala sam i preformulisala pitanja kako bih dobila